Mogućnost da se hrvatsko-slovenski granični prijepor rasplete do parlamentarnih izbora u Sloveniji početkom lipnja ove godine nisu velike, a otežava ga i indiskretnost hrvatskih medija koji su objavili pojedinosti iz okvirnog rješenja o kojemu se pregovaralo na tehničkoj razini, tvrde u subotu slovenski mediji.

“Javna objava sadržaja razgovora sa Slovenijom znatno je smanjila mogućnosti tihe diplomacije, makar se u Zagrebu možda nadaju da će na taj način  svoje ideje i rješenja nametnuti političkoj i općoj publici”, navodi u svom komentaru tjedna ljubljanski list “Dnevnik”.
List navodi da je doduše na obje strane još mnogo onih koji su za dijalog, ali da je teško zamisliti da će jedna strana drugu prisiliti na rješenje koje ne želi, s obzirom na ukopanost pozicija i stanje na slovenskoj političkoj pozornici koje ulazi u mjesece koje će označiti predizborna kampanja.
S obzirom na takvo stanje i “opravdan strah” Slovenije da bi i s Hrvatskom dogovoreno rješenje palo u vodu poput sporazuma Drnovšek-Račan prije 17 godina, možda je rješenje ipak u nekakvom “kompromisnom rješenju” za koje bi jamci bili EU, a možda i SAD, procjenjuej komentator Andrej Brstovšek.
– Mogući kompromisni dokument trebali bi potpisati EU, a bude li potrebno i SAD, čime bi dokazali da se bez njihova sponzorstva na ovim prostorima ne može riješiti nijedan problem, tvrdi se u komentaru, ali i podsjeća na vrlo rezervirane reakcije kojima je u Ljubljani dočekana izjava visokog dužnosnika State Departmenta Wessa Mtchella prigodom boravka hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića Washingtonu.
Neki su slovenski političari na mogućnost da se u rješavanje spora uključi SAD ako to dvije države ne riješe same i ako na to pristanu, reagirali sudržano, a jedan je zastupnik u parlamentu izjavio da se SAD i bez poziva u svijetu miješa u stvari drugih država.
“Da bi Slovenija američko posredništvo oduševljeno prihvatila nije ni trebalo očekivati”, navodi komentator, podsjećajući da je SAD u izjavama do sada prema arbitražnom sporu izražavao neutralnije stajalište ood Europske komisije na čiji “odlučniji angažman” u provedbi arbitražne presude računa Slovenija.
“Ne treba zanemariti da se to događa kad Washington  u regiji pokušava ostvariti svoje ekonomske, strateške i vojne interese. Da je vezana trgovina u međunarodnim odnosima nešto uobičajeno nije tajna, a to sada na svoj prostodušni i ležerni način obznanjuje i američki predsjednik putem svog twitter računa, navodi “Dnevnik”.
Sličnu tezu u svom subotnjem komentaru iznosi i ljubljansko “Delo” koje navodi da bi se slovensko-hrvatski spor trebao razriješiti po “europskom”, a ne “Trumpovu” modelu.
“Budući novi američki veleposlanik u Zagrebu jasno je najavio da će mu prioritet biti američki interesi u Hrvatskoj, a naravno da će voditi računa o tome da budu usklađeni s hrvatskim interesima. Dok se Slovenija poziva na vladavinu prava, Hrvatska se poziva na  špijunske podatke, naručene medijske tračeve, obavještajne službe i spin doktore, navodi u komentaru o objavama u “Večernjem listu” u vezi tajne diplomacije Janez Markeš.
– Hrvatska pozivanjem na izjavu pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euraziju Wessa Mitchella riskira da njezina taktika postane sasvim prozirna. Takvo prizivanje američkog utjecaja protiv Slovenije i to u trenutku kad Donald Trump tone u svoju političku močvaru zajedno s prvom damom, djeluje više kao komedija nego nešto drugo, navodi komentator Janez Markeš.