Postupak likvidacije Brodarskog instituta u Zagrebu koji je, kako je neslužbeno potvrđeno Nacionalu, i formalno započeo prošlotjednim isplatama dijela od ukupno 60 milijuna kuna državnog novca na račune vjerovnika koji su blokirali račun Instituta, mogao bi se pretvoriti u novi „slučaj Žalac“ i još jednom osramotiti Hrvatsku pred europskim institucijama. Naime, slovačka tvrtka NTE Development Grupa, odnosno njezina hrvatska podružnica SE Constructions, najavila je da će osim kaznenih prijava protiv upravljačkih tijela Brodarskog instituta, CERP-a i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je podigla pred domaćim sudovima, te institucije kao predstavnice hrvatske države prijaviti i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskoj komisiji zbog nanošenja štete njihovom poslovanju. A iz izjave koju su predstavnici tvrtke SE Constructions ekskluzivno dali Nacionalu razvidno je da su državne institucije iz nepoznatog razloga više od godinu dana uporno ignorirale konkretne ponude Slovaka za spas Brodarskog instituta, tvrtke od općeg interesa za državu. Iz iste izjave proizlazi i da je u postupku likvidacije načinjen veliki broj sumnjivih poteza i odluka koje će vinovnici ovoga slučaja imati priliku objašnjavati pred sudovima.

Predstavnici tvrtke SE Constructions u svojoj izjavi izrijekom navode:

„Mi i dalje stojimo na raspolaganju i voljni smo za rješavanje nastalih problema, ali kako nas sve državne službe/uprave/ministarstva/ustanove potpuno ignoriraju i drže nepoželjnima za bilo kakav kontakt mi smo radi zaštite svojih interesa pokrenuli kaznene prijave protiv Uprave BI, Nadzornog odbora, CERP-a i nadležnog ministarstva te prijavu OLAF-u i EU komisiji, uvažavajući činjenicu da netko (trgovanjem političkim utjecajem) zaustavlja pokretanje stečaja BI već šest mjeseci, čime su u međuvremenu ex post CERP i nadležno ministarstvo nezakonitim radnjama potpuno promijenili te poništili naša stečena prava kao vjerovnika. Stoga, moramo tražiti svoja prava van hrvatskog pravosuđa na EU nivou.“

U međuvremenu je, kako saznaje Nacional, Ministarstvo graditeljstva Darka Horvata u rekordno brzom roku, nepunih mjesec dana nakon odluke o pokretanju brze likvidacije Brodarskog instituta koja je donesena na sjednici Vlade 4. studenoga ove godine, krajem prošloga tjedna već počelo s isplatama odobrenog vlasničkog zajma od 60 milijuna kuna kako bi se podmirili dugovi vjerovnicima koji su sjeli na račun Brodarskog instituta. Time je sudbina Brodarskog instituta definitivno zapečaćena. Vlada je jednim potezom bespovratno „pobrisala“ više od 70 godina znanstvene tradicije, znanja i iskustva djelatnika te vrijedne institucije koju je proteklih mjeseci bezuspješno svojim apelima pokušavala spasiti i kompletna znanstvena zajednica u Hrvatskoj, odobrila je isplatu državnog novca kako bi se nekretnine Instituta oslobodile od postojećih tereta te je otvorila sezonu lova na atraktivno zemljište vrijedno oko 300 milijuna kuna.

U toj je priči ključnu ulogu odigrao upravo ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju Milan Plećaš, tvrdi bivši direktor Brodarskog instituta Igor Tripković koji je naprasno smijenjen u svibnju ove godine. Plećaš je na čelo CERP-a imenovan političkom odlukom Vlade krajem siječnja 2018. godine, nakon što je prethodnom ravnatelju Mirku Volareviću mandat istekao početkom siječnja te iste godine, pa je Centar gotovo mjesec dana bio bez šefa. U medijima je ostalo zabilježeno da je Plećaš na vodeću poziciju CERP-a stigao intervencijom samog premijera Plenkovića unatoč protivljenju tadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića koji je tražio da na toj funkciji ostane Volarević. O načinu na koji novi ravnatelj vodi CERP posvjedočio je i Nacional još u travnju ove godine, objavivši informaciju da CERP dopušta da se vrijedna arhivska građa prve kategorije Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovih pravnih sljednika, koja sadrži i brojne dokaze o kriminalnoj privatizaciji u režiji HDZ-a provedenoj tijekom 90-ih, namjerno prepušta propadanju i uništenju te tako pridonosi zataškavanju teškog sistemskog kriminala činjenog pod kapom HDZ-a.

Spomenuta tvrtka SE Constructions kao predstavnica slovačke NTE Development Grupe još se u srpnju 2020. godine javila Brodarskom institutu koji je tada vodio Tripković, iskazavši svoj interes za preuzimanje Instituta i ulaganje u njegov opstanak.

Ponuda slovačke tvrtke SE Constructions garantirala je opstanak Instituta, saniranje dugovanja, nastavak poslovanja i širenje poslova na područje obnovljivih izvora energije’, tvrdi Igor Tripković. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„To je velika grupacija koja se između ostaloga bavi obnovljivim izvorima energije, financiranjem projekata u koje ulaze kao partneri i isporučitelji opreme, razvijanjem inovativnih tehnologija i brojnim drugim projektima. Nama je to bilo vrlo zanimljivo jer se Brodarski institut ne bavi isključivo pomorskim tehnologijama već razvijamo i različite industrijske tehnologije, a posebno nam je zanimljiva bila mogućnost da svoju djelatnost proširimo na obnovljive izvore energije jer smo već imali iskustva u takvim projektima i ovo je bila prilika da svoju djelatnost nastavimo nadograđivati“, ispričao nam je bivši direktor Brodarskog instituta Igor Tripković. Slovačka je tvrtka, podsjetio je, i u Hrvatskoj već dokazala svoje namjere jer je u Ogulinu otvorila kogeneracijsko postrojenje na biomasu koje dobro posluje, a ima iskustva i partnerske odnose s tvrtkama koje posluju unutar brodarske industrije, što su u Brodarskom prepoznali kao priliku za nove poslove i projekte. „Ponuda slovačke tvrtke činila se vrlo perspektivna i nastavili smo razgovarati. Ja sam od Nadzornog odbora krajem kolovoza prošle godine dobio pismeno odobrenje da pokrenem proceduru realizacije strateškog partnerstva s tvrtkom SE Constructions temeljem pisma namjere koje smo neposredno prije toga dobili od te tvrtke. Ta dozvola postoji iako je Milan Plećaš iz CERP-a tvrdio da je nisam dobio“, kazuje Tripković.

Budući da je CERP uporno ignorirao sva upozorenja i pozive Brodarskog instituta za hitno djelovanje kako bi se spriječilo gašenje, Brodarski je s tvrtkom SE Constructions u jesen 2020. sklopio ugovor u kojem su Slovaci Institutu odobrili zajam od 3,5 milijuna eura s kojim su pokrivena do tada nagomilana dugovanja, čime je izvršena deblokada računa i izbjegnut stečaj. Tek u prosincu iste godine, točnije 10. prosinca, ravnatelj CERP-a Plećaš je prihvatio sastanak s predstavnikom SE Constructions, ali na isti sastanak u zadnji tren nije došao, nego je na sastanak poslao svoje suradnice. Tada se, kako nam je potvrđeno iz CERP-a, „razmatrao Nacrt Prijedloga Plana restrukturiranja izrađen od strane Uprave Društva i upoznavanje s načelnim interesom društva SE Construction za strateškim partnerstvom“, no bez konkretnog dogovora. Iako iz CERP-a Nacionalu tvrde da su održana dva takva sastanka, i Tripković i voditeljica sektora Pomorske tehnologije u Brodarskom institutu i predstavnica radnika u Nadzornom odboru Marta Pedišić Buča to demantiraju i tvrde da je održan samo jedan sastanak predstavnika CERP-a s predstavnicima tvrtke SE Constructions, a na tom susretu, kategorički tvrde, nije bio prisutan ravnatelj Plećaš.

Pa ako je ponuda slovačke tvrtke SE Constructions, kako to tvrdi bivši direktor Tripković, garantirala opstanak Instituta, saniranje dugovanja, nastavak poslovanja i širenje poslova na područje obnovljivih izvora energije, zbog čega onda takva ponuda nije bila prihvatljiva CERP-u? Isto smo pitanje postavili i ravnatelju Centra Milanu Plećašu.

‘Nadzorni odbor Instituta je dorađene planove prihvatio u još dva navrata tijekom 2020. i svi su poslani CERP-u. No CERP ih je sve redom odbio, a i hrvatska vlada’, kaže bivši direktor BI-a Tripković. FOTO: Nacional

„Pismo interesa Društva SE Construction iz Ogulina, koje je zaprimljeno u CERP-u 2. rujna 2021. godine nije sadržavalo nikakve garancije za ispunjenje obveza i nastavak poslovanja Brodarskog instituta“, stoji u odgovoru koji je Nacionalu pristigao iz Ureda ravnatelja, a potpisala ga je glasnogovornica Tijana Hrvojević Matković. U istom se odgovoru tvrdi da su i Uprava Brodarskog instituta i predstavnici tvrtke SE Constructions „bili upoznati s činjenicom da se namjera ulaganja u Društvo može realizirati samo kroz Plan restrukturiranja koji bi uključivao strateškog investitora i kojega je Društvo dužno izraditi sukladno pravilima o izradi programa restrukturiranja i dostaviti vlasniku radi eventualnog prihvaćanja“.

„Niti nakon nekoliko vraćanja na doradu dostavljenih planova, Društvo nije izradilo Plan restrukturiranja koji bi bio konačan, koherentan i održiv i koji bi uključivao sudjelovanje i strateškog partnera te izrađen sukladno pravilima o izradi planova restrukturiranja (nije sadržavao preglede financijskih pokazatelja, projicirane financijske izvještaje, prikaz troškova restrukturiranja te detaljno razrađenu krajnju vlasničku strukturu nakon eventualnog ulaganja strateškog partnera). Slijedom navedenog, na pismo interesa SE Construction CERP je odgovorio da sukladno svojim normativnim aktima nema mogućnost provedbe predloženog modela ulaganja u Društvo“, stoji nadalje u objašnjenju CERP-a.

No Obvezujuće pismo namjere koje je tvrtka SE Constructions u ime NTE Development Grupe 1. rujna ove godine poslala na adresu ravnatelja CERP-a Milana Plećaša i predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frka-Petešića koje je potpisao opunomoćenik te tvrtke Miroslav Jurjević i koje je Nacional dobio na uvid, demantira Plećaševe riječi. U tom pismu stoji da su predstavnici tvrtke SE Constructions, „slijedom zaključaka održanih sastanaka i podrobne analize zaključili da su im prihvatljivi i razumljivi polazni stavovi koje su komunicirali s direktorom Brodarskog instituta (Igorom Tripkovićem, op.N.) i koji bi mogli dovesti do traženog konačnog rješenja kojeg su spremni, sposobni i voljni prihvatiti’’. Pritom se izrijekom navodi da je „SE Construction kao član NTE Development Grupe, spremna zadržati postojeće ulaganja od 3,5 milijuna eura plus kamate, namiriti sva dugovanja Brodarskog instituta, uz uvjet pregovaračke pozicije s vjerovnicima s upravom BI u rokovima koji se dogovore, uložiti u Brodarski institut minimum 2,5 do 5 milijuna eura u periodu od osam mjeseci od preuzimanja, zadržati osnovnu djelatnost Instituta te uvesti nove djelatnosti iz područja obnovljivih izvora energije, preuzeti sve zaposlenike, izgraditi novu zgradu vrijednosti do 7,5 milijuna eura u visokom stupnju izgrađenosti za potrebe ministarstva na lokaciji koju odredi ministarstvo i po projektu i dozvoli koju ishodi nadležno ministarstvo, zadržati postojeće službe u zgradi 2 Brodarskog instituta bez naknade najma do preseljenja u novu zgradu“. Tek po namirenju svih dugovanja Brodarskog instituta, stoji dalje u obvezujućem pismu namjere, SE Construction ugovorno preuzima vlasništvo uz ugovornu obvezu ispunjenja svih naprijed navedenih uvjeta.

Ministarstvo graditeljstva Darka Horvata u rekordno brzom roku već je počelo s isplatama vlasničkog zajma od 60 milijuna kuna BI-a. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

„Ako se ne ispune svi uvjeti u ugovorenom roku isti se raskida. Time su sve strane ovog pravnog posla osigurane i u poziciji da održe i razvijaju Brodarski institut na sveopće dobro u ovom samoodrživom i razvojnom projektu”. Pismo je, osim na adresu CERP-a, poslano i Ćorićevu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Horvatovu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Vladi RH. No Tripković tvrdi kako niti jedna od imenovanih institucija nije našla za potrebno odgovoriti Slovacima. „Jedino je CERP poslao kratki uopćeni odgovor u kojem zahvaljuju na ponudi te da će je ‘imati u vidu za buduću suradnju’. Ostali ni riječi“, objasnio je.

Predstavnici SE Constructionsa su nakon slanja obvezujućeg pisma namjere zatražili i sastanak s ministrom Darkom Horvatom koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća CERP-a. Taj je sastanak zakazan za utorak, 12. listopada, a na njemu su, prema Tripkovićevim saznanjima, Slovaci predstavili svoj plan za spas Brodarskog instituta te su potvrdili još jednom svoju namjeru da zadrže poslovanje i prošire ga na nove djelatnosti. Pritom su demantirali optužbe da su špekulativni fond koji cilja isključivo na nekretnine te su ministru Horvatu planovima i pokazateljima potvrdili da je njihova namjera opstanak Instituta i širenje njegova poslovanja. Tripković, prema svojim saznanjima, ovim riječima opisuje taj susret: „Ministar je bio iznenađen, kazao je kako on za ponudu slovačke tvrtke nije znao i obećao je Slovacima da će već do kraja istog tog tjedna, dakle do 17. listopada, njegovo Ministarstvo poslati kontraponudu kao temelj za nastavak pregovora. No ništa nije stiglo ni taj ni idući tjedan. Ministar Horvat je očito samo kupovao vrijeme, a umjesto kontraponude Slovacima tih je dana Vladi poslao prijedlog ubrzanog otvaranja likvidacijskog postupka. Vlada im izlazi u susret i jednakom brzinom, već 4. studenoga odobrava isplatu 60 milijuna kuna za pokriće dugovanja Brodarskog instituta. Blago je rečeno kazati da smo svi, a posebno Slovaci, bili šokirani tom odlukom.“

Nacional je objašnjenje o tome zbog čega ponuda slovačke tvrtke nije bila prihvatljiva te zbog čega ministar, unatoč obećanju izrečenom na sastanku 12. listopada, predstavnicima tvrtke SE Constructions nije poslao kontraponudu, zatražio i od ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.

U odgovoru Ministarstva potvrđuje se da je sastanak održan te da se na njemu „između ostaloga, raspravljalo o rokovima povrata pozajmice u iznosu od 3,5 milijuna eura s pripadajućim kamatama tvrtki SE Construction, zatim o zaprimljenom pismu namjere o strateškom partnerstvu i potencijalnim ulaganjima slovačkih predstavnika te uvjetima i procedurama kojima se Hrvatska mora rukovoditi pri raspolaganju imovinom i sklapanju strateškog partnerstva“. I oni, kao i CERP, ističu da je „ključni problem pri sklapanju strateškog partnerstva predstavljala činjenica da društvo Brodarski institut nema izrađen, usvojen i od strane Europske komisije odobren Plan restrukturiranja“.

Komentirajući tvrdnje Milana Plećaša da Brodarski institut nije izradio održivi plan restrukturiranja, Tripković kaže da Plećaš ne govori istinu.

„Brodarski institut je još 2015. godine izradio prvi plan restrukturiranja. Potom je 2019. godine načinjen novi i poslan na razmatranje tadašnjem Nadzornom odboru koji je funkcionirao do ožujka ove godine i na čijem je čelu bio predsjednik Darko Bandula, inženjer i bivši djelatnik Instituta. Nadzorni odbor je te 2019. godine prihvatio predloženi plan i poslao ga CERP-u. CERP ga je glatko odbio. Potom je isti NO dorađene planove prihvatio u još dva navrata tijekom 2020. i svi su poslani CERP-u. No CERP ih je sve redom odbio. U međuvremenu je prijašnji Nadzorni odbor smijenjen i u ožujku ove godine imenovan je novi NO na čelu sa Zvonkom Racom, a ostali članovi su imenovani iz redova CERP-a i Ministarstva graditeljstva. Plan restrukturiranja koji smo predali CERP-u ponudio je četiri scenarija restrukturiranja Instituta, a jedan od tih scenarija predlagao je pronalazak strateškog partnera. Od ostalih scenarija predloženi su stečaj, prodaja dijela imovine i restrukturiranje od strane države.’’ Novi predsjednik Nadzornog odbora Rac je odmah po dolasku zatražio i da se u plan restrukturiranja ubaci i opcija likvidacije tvrtke, što je Tripković, kaže nam, kategorički odbio, jer to znači potpuno gašenje Instituta, što je on uz podršku radnika i Nadzornog odbora svakako želio izbjeći. „Plan restrukturiranja u pravilu ne sadrži ime konkretnog strateškog partnera. No upravo je predsjednik NO-a Zvonko Rac, suprotno uobičajenim pravilima, i na iznenađenje predstavnice CERP-a u NO-u, zatražio da se u plan ubaci konkretan strateški partner. To smo i učinili i u prijedlog smo uvrstili SE Construction, ali ne kao konačnog strateškog partnera kako nam to imputira Plećaš, već isključivo kao potencijalnog strateškog partnera. Opciju likvidacije uopće nismo željeli razmatrati i ona nije ušla u plan restrukturiranja“, objasnio je Tripković.

Milan Plećaš, ravnatelj CERP-a, svaki plan restrukturiranja koji mu je brodarski Institut dostavio odbacio je kao neprihvatljiv. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

No čini se da je upravo ta činjenica neprihvaćanja opcije likvidacije Instituta presudila i Tripkoviću kao direktoru i Brodarskom institutu. Novi plan restrukturiranja CERP je ponovo odbacio kao neprihvatljiv, a u srpnju ove godine na Tripkovićevu mail adresu stiže poruka ravnatelja CERP-a Milana Plećaša, u kojoj se objavljuje njegova smjena. Na njegovo mjesto Plećaš postavlja novog direktora Denisa Duraliju koji odmah po dolasku u Institut radnicima objavljuje da je „imenovan sa zadatkom da likvidira Brodarski institut a ne da ga spasi“, što nam je potvrdila i Marta Pedišić Buča. Ona kaže da je Nadzorni odbor mjesecima prije dolaska Slovaka u više navrata upozoravao CERP da je situacija u Brodarskom institutu loša, da je Institut pred propašću i da nešto treba hitno poduzeti. „Nikada nismo dobili nikakav odgovor. CERP je stajao po strani, šutio i čekao da propadnemo. Čak i nakon što smo CERP-u predstavili ponudu slovačke tvrtke, ni tada nismo dobili nikakav odgovor. Naše su dopise potpuno ignorirali. I sama sam nebrojeno puta upozoravala i CERP i novog direktora Duraliju da Brodarski institut ima budućnost i da se vrijedi boriti za njega. Te su moje apele ignorirali“, tvrdi Marta Pedišić Buča i dodaje da je u ožujku 2021. stigla prva reakcija CERP-a, ali ne u vidu sugestije za spas poslovanja ili pomoći, već u obliku smjene Nadzornog odbora.

Točnost navoda o zadatku likvidacije Instituta, kao i objašnjenje zbog čega ponudu tvrtke SE Constructions nova Uprava nije razmatrala kao opciju opstanka Brodarskog instituta pokušali smo provjeriti i kod direktora Denisa Duralije. Uspjeli smo ga dobiti na telefon, no kad smo se predstavili kao novinari Nacionala odgovorio je kratko da „sada ne može razgovarati“ i uputio nas da nazovemo kasnije. No nakon toga više nije odgovarao na naše pozive. I sam način na koji je potpisan ugovor o zajmu, odnosno način na koji je odobrenje o zajmu zatraženo od Nadzornog odbora, tvrdi Marta Pedišić Buča, prilično je sporan. Primjerak ugovora o zajmu, kaže, dobila je kao članica Nadzornog odbora prošloga utorka, 30. studenoga, svega 14 minuta prije zakazanog termina za glasanje. „Sjednica Nadzornog odbora na kojoj se glasalo o prihvaćanju ugovora s Ministarstvom graditeljstva održana je telefonskim putem, a ja sam primjerak ugovora dobila netom prije glasanja i imala sam nepunih 15 minuta da ugovor proučim i o njemu se očitujem“, upozorila je Marta Pedišić Buča, dodajući kako joj je poznato da su dva člana Nadzornog odbora glasala znatno prije nego što je ona dobila primjerak ugovora, iz čega zaključuje da su neki članovi Nadzornog odbora ugovor dobili puno prije i da su imali vremena dobro ga proučiti.

Iz CERP-a također na Nacionalovo pitanje kakvu je garanciju pružila tvrtka SE Construction da je spremna ispuniti obveze navedene u planu restrukturiranja ako bude izabrana za strateškog partnera odgovaraju da „društvo SE Construction nije ponudilo nikakvu garanciju za ispunjenje predloženih obveza“. No Tripković kaže da to nije istina i kategorički tvrdi da je tvrtka SE Construction CERP-u dostavila i obvezujuću ponudu te da je pritom navedeno da novac potreban za prvu tranšu uplate Brodarskom institutu, kojom bi se podmirila sva preostala potraživanja, već ima deponiran na svojem računu. Pa ako je ponuda tvrtke SE Construction sadržavala posve konkretne prijedloge za spas Brodarskog instituta, zanimalo nas je zbog čega Plećaš inzistira na likvidaciji Instituta? „Društvo SE Construction d.o.o. nema status Strateškog partnera jer Skupština društva nikada nije donijela odluku o prihvaćanju istoga kao strateškog partnera niti je usvojen odgovarajući Program restrukturiranja u kojem bi društvo SE Construction d.o.o., Ogulin bilo navedeno kao potencijalni strateški partner“, stoji u odgovoru CERP-a. I doista, ravnatelj CERP-a Milan Plećaš je svaki plan restrukturiranja koji mu je Institut dostavio odbacio kao neprihvatljiv te je ministru graditeljstva Darku Horvatu na koncu početkom jeseni ove godine predložio likvidaciju Brodarskog instituta, na kojoj je ustrajao unatoč činjenici da se u međuvremenu u znak potpore Institutu na umoru na noge podigla kompletna znanstvena zajednica.

Tripković također dovodi u pitanje i zakonitost postupka likvidacije Brodarskog instituta, odnosno odobrenja posljednjeg zajma u iznosu od 60 milijuna kuna koji je Vlada početkom studenoga ove godine odobrila Institutu za namirenje vjerovnika. On kaže: „Ovo je nezakonita državna potpora Brodarskom institutu koja nije smjela biti odobrena. Iako u Vladinoj odluci o likvidaciji BI-ja od 4. studenoga stoji da predložena mjera ne sadrži elemente državnih potpora u smislu Zakon o državnim potporama, to nije točno. Svaka isplata ili teret na državni proračun jest državna potpora, što je na jednom od ranijih sastanaka u CERP-u izjavio i sam predstavnik Ministarstva financija koji je prisustvovao tom sastanku. Prema direktivama EU-a, tvrtka smije biti korisnik samo jedne državne potpore. A Brodarski institut ih u ovom trenutku ima čak tri. Jedna je državna potpora državno jamstvo za kredit HBOR-a iz 2015. godine u iznosu od 19,3 milijuna kuna, druga je otpis potraživanja Ministarstva financija, a posljednja je sadašnji zajam za namirenje vjerovnika.“

Osim toga, kaže Tripković, posljednja isplata dijela novca od ugovorenih 60 milijuna kuna temeljem ugovora između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Brodarskog instituta u potpunosti je nelegalna, jer se s isplatom krenulo bez upisanog založnog prava na zemljište u vlasništvu Instituta, odnosno bez osiguranja za povrat zajma. U Zemljišno-knjižnom izvatku doduše postoji pokušaj uknjižbe založnog prava na dan 12. prosinca ove godine od Brodarskog instituta, no taj je zahtjev odbijen zbog još uvijek aktivnog rješenja o ovrsi koje je na zahtjev vjerovnika, tvrtke SE Constructions 15. studenoga ove godine izdao Općinski sud u Novom Zagrebu. Sve dok zahtjev za ovrhu ne bude riješen, tvrdi Tripković, Brodarski institut ne može upisati založno pravo na zemljište u vlasništvu Instituta, a samim time nema ni potrebno osiguranje za isplatu spomenutog iznosa od 60 milijuna kuna državnog zajma za podmirenje duga vjerovnicima.

Posljedica takvog pristupa državnih institucija pitanju Brodarskog instituta bit će, kako smo naveli na početku, niz kaznenih prijava domaćim sudovima, ali i OLAF-u i Europskoj komisiji.