Povodom slučaja u Gradištu u kojemu je svećenik odbio pričestiti dijete sa sindromom Down zajedno s ostalom djecom, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je u utorak nadbiskupije na izravno kršenje temeljnih ljudskih prava djece i njihovu diskriminaciju na osnovi invaliditeta.
Slonjšak je izdala upozorenje zbog postupka župnika u Gradištu s obrazloženjem da on predstavlja povredu dostojanstva te ponižavajuće i uvredljivo postupanje i kao takvo je nedopustivo sa stajališta Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Ovim poniženjem i uvredom povrijeđena su ne samo djeca pričesnici i njihove obitelji, već i župljani Gradišta pokraj Županje, ističe u priopćenju pravobraniteljica Slonjšak.
Ističe i kako je diskriminirajuće ponašanje župnika u Gradištu dodatno šokantno i neprihvatljivo jer ga je počinila osoba čija je životna služba humanost, ljudskost, poštivanje različitosti te širenje Božje riječi i duhovnih vrijednosti.
Župnik je, kaže pravobraniteljica, pokazao da nije osviješten za probleme i poteškoće koje je prouzrokovao, bez obzira na osudu javnosti i crkvenih velikodostojnika.
Iskazana je neosviještenost za probleme i poteškoće koje proizlaze iz invaliditeta, ne samo za osobe s invaliditetom i za djecu s teškoćama u razvoju, već i za roditelje i obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju koji usprkos preprekama na koje nailaze u društvu ulažu veliki trud i zalaganje u osposobljavanje svoje djece i podizanje kvalitete života.
Ovakav postupak je diskriminirajući te predstavlja uznemiravanje koje je opisano u članku 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08, 112/12) kao svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Pravobraniteljica je ujedno od nadbiskupa i biskupa zatražila očitovanje o poduzetom povodom ranije preporuke da se objekti vjerske i sakralne namjene učine pristupačni osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Uputila je i preporuku da se dokumenti Hrvatske biskupske konferencije terminološki usklade s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom s kojom bi se trebale uskladiti i Smjernice hrvatskih biskupa o pastoralnoj skrbi osoba s invaliditetom iz 1996. godine.
Komentari