U povodu Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pozvao je svoje članove, kao i sve druge novinare i medijske radnike u Hrvatskoj, da u petak, 3. svibnja, od 11,55 do 12 sati tradicionalnom simboličnom akcijom “Pet minuta gromoglasne tišine” upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožavaju sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje.

Prema indeksu razvijenosti slobode medija Hrvatska se na tradicionalnoj listi Reportera bez granica ove godine našla na 64. mjestu. Svrstana je u skupinu problematičnih zemalja, daleko od, primjerice, Slovenije koja je u tom poretku na 34. poziciji, upozorava u priopćenju SNH.

Nema slobode medija bez slobodnih novinara, a hrvatski su novinari “zarobljeni” na više načina. Tužbe za tzv. sramoćenje, učestale u zadnje vrijeme, zbog kojih pravosuđe proglašava krivima i one koji su pisali i govorili istinu, vodi ka autocenzuri, koja sve više dominira među hrvatskim novinarima.

Na to je višekratno, pa i u nedavnom novinarskom prosvjedu, upozorena Vlada, ali ništa se ne čini da se to stanje promijeni. Nema depolitizacije javnog servisa i Vijeća za elektroničke medije, statuti medija su mrtvo slovo na papiru, napadači na novinare tek se simbolično kažnjavaju, najčešće uvjetnim kaznama, nema javnih potpora za kvalitetno novinarstvo…

I u radno-pravnom smislu novinari su obespravljeni na više načina. U privatnim medijskim kućama otkazani su kolektivni ugovori ili nisu potpisani novi, a bahati poslodavci odbijaju čak o tome i pregovarati. Novinarima je otet minuli rad, a naknade za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom i blagdanom su simbolične, tek toliko da se udovolji obvezi iz Zakona o radu.

Posebno težak položaj tzv. slobodnih novinara

U mnogim medijima zabranjuje se ili otežava sindikalni rad, a sindikalne se povjerenike progoni i diskriminira tako da ne mogu napredovati ili im se daju najniže plaće, tvrdi SNH.

U priopćenju se posebno ukazuje na težak položaj tzv. slobodnih novinara – radi se o novinarima koji se za taj status uglavnom nisu odlučili svojom slobodnom voljom, kao što je to slučaj u drugim zemljama EU-a, nego su u taj položaj gurnuti voljom poslodavaca koji ih odbijaju zaposliti, iako bi to po zakonu morali učiniti.

Na stranu to što je na taj način (preko njihova RPO statusa) oštećen državni proračun i fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, važnije je da su ti novinari u podređenom položaju u odnosu na stalno zaposlene. Teško mogu podići kredit, a kako im poslodavac u bilo kojem trenutku može otkazati suradnju, u stalnom su egzistencijalnom strahu, upozorava SNH.

Sindikat stoga poziva inspekcije da onemoguće poslodavce da tzv. slobodne novinare pretvaraju u robove 21. stoljeća, jer neki od njih su u takvom podređenom statusu i više od 15 godina, neki čak i 24 godine, što je u naprednim europskim zemljama nezamislivo.

“Podržimo novinarstvo kao javno dobro, jer samo sa slobodnim medijima i slobodnim novinarima možemo doći do uređenijeg i pravednijeg društva. Oduprimo se uzurpatorima svih vrsta kojima odgovara ovakvo stanje jer u mutnome je najlakše loviti”, kaže se u poruci SNH-a u povodu Svjetskog dana slobode medija.