Sljedeći tjedan u Strasbourgu se okupljaju zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici, na kojoj će se, između ostaloga, razgovarati i o “rimskoj deklaraciji” koju će čelnici zemalja članica donijeti u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.

U srijedu ujutro zastupnicima će se obratiti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, zamjenik malteškog premijera Louis Grech i talijanski premijer Paolo Gentiloni. Raspravljat će se o rezultatima summita čelnika EU-a održanog 9. i 10. ožujka te o tekstu deklaracije koju bi čelnici zemalja članica trebali usvojiti u Rimu 25. ožujka u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora. U Rimu su 25. ožujka 1957. potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici te o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom).

Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine,  Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica.

Ugovorom iz Maastrichta, potpisanog 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija. U deklaraciji koju bi čelnici EU-a trebali donijeti na summitu u Rimu bit će pobrojana sva dosadašnja postignuća u europskim integracijama te će se nastojati dati obrise buduće Europske unije.

Zastupnici će u srijedu glasovati o prijedlozima za smanjenje otpada. Udio otpada za recikliranje trebao bi se do 2030. povećati na 70 posto, sa sadašnjih 44 posto. Zastupnici također žele ograničiti odlaganje otpada u tlo na 5 posto te prepoloviti rasipanje hrane do 2030. Izglasani tekst poslužit će kao stajalište Europskog parlamenta za pregovore s Vijećem EU-a o novim propisima.

Zastupnici će također glasovati o pravima dioničara u velikim tvrtkama, o propisima za posjedovanje vatrenog oružja.

Na dnevnom redu je rasprava s Visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini o zabrani koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump da se američkim javnim sredstvima financiraju nevladine organizacije za pomoć ženama koje osiguravaju informacije o pobačaju. Dio zastupnika želi da EU uskoči i financijski pomogne tim organizacijama.

Sud EU-a u Luxembourgu trebao bi sljedeći utorak donijeti pravorijek o dva slučaja koji se odnose na nošenje muslimanske marame na radnom mjestu.

Sud EU-a donijet će odluku o dva slučaja, jedan na zahtjev jednog francuskog, a drugi belgijskog suda.

Prvi predmet odnosi se na otkaz jednoj inženjerki u francuskoj tvrtki Micropole, koja je nosila hidžab od prvog radnog dana u toj tvrtki, sve dok se jedan klijent nije požalio. Tvrtka je od nje tražila da sljedeći put ne bude pokrivena, što je ona odbila i nakon čega je uslijedio otkaz. Belgijski slučaj odnosi se na ženu zaposlenu u tvrtki za sigurnosne usluge G4S, koja se između ostaloga, brine i za sigurnost europskih institucija. Iako u početku nije nosila hidžab, zaposlenica je nakon tri godine obavijestila poslodavca da će početi nositi maramu, iako ta tvrtka zabranjuje nošenje  političkih, filozofskih ili vjerskih oznaka.

Sud EU-a treba se očitovati o pitanju je li posrijedi diskriminacija na radnom mjestu. Riječ je vrlo osjetljivom pitanju u kojem se u obzir moraju uzeti dva potencijalno  sukobljena prava: pravo na slobodu vjere i pravo poduzeća na autonomnu poslovnu politiku.