GEM istraživanje (Global Entrepreneurship Monitor), najveće međunarodno istraživanje o poduzetništvu daje snažnu informacijsku osnovicu za oblikovanje politika, programa i različitih intervencija u sve komponente poduzetničke okoline. Kako i koliko su razlike u poduzetničkoj aktivnosti povezane s ekonomskim rastom zemlje i što vlade mogu učiniti kako bi utjecale na razinu poduzetničkog djelovanja, osnovni su postulati GEM istraživanja koje se u Hrvatskoj provodi od 2002., a čiji je nositelj Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva ( CEPOR). Istraživački tim, kao i proteklih godina, činile su istraživačice sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Voditeljica tima je doktorica znanosti Slavica Singer, a članice tima su doktorice znanosti Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer i Sunčica Oberman Peterka.

Tim je povodom Business & Banking razgovarao sa Slavicom Singer koja ističe važnost GEM istraživanja jer njegove indikatore, između ostalih međunarodnih institucija, koriste Europska komisija i OECD, te se nada da će i hrvatska vlada pokazati interes da oblikuje svoje politike na istraživačkim spoznajama, a ne na političkim pretpostavkama. Također, ističe da je prijelaz u tržišnu ekonomiju zahtijevao osmišljavanje odgovarajuće poduzetničke okoline, temeljene na novim ili re-dizajniranim institucijama i njihovim novim funkcijama, ali Hrvatska nije uspjela eliminirati stare prepreke i otvarati nove mogućnosti i prilike za razvoj zdravog poduzetništva. I danas se, kako kaže, prepoznaje obrazac poduzetničke okoline koji je zagušen “uskim grlima”, to su prvenstveno vladine politike prema prioritetima, porezima, reformama i regulatornom okviru. Velik su problem i manjkavost obrazovanja za poduzetničke kompetencije, (ne)suradnja istraživačkog i poslovnog sektora te kulturološke i društvene vrijednosti relevantne za poduzetničko djelovanje. Nepojmljivo je i zabrinjavajuće, upozorava Slavica Singer, da se ta “uska grla” ponavljaju iz godine u godinu.

Slavica Singer je professor emerita na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku. Njezin istraživački fokus bazira se na holističkom pristupu, modelu suradnje poduzetnog sveučilišta, države, poslovnog sektora, civilnog društva i okoline. Pored predavačke aktivnosti, naročito u području teorije sustava, strategijskog upravljanja i poduzetništva na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, bila je predavač na postdiplomskim studijima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te nizu drugih fakulteta uključujući i Kasetsart University u Bangkoku. Od 2010. vodi interdisciplinarni međusveučilišni doktorski program “Poduzetništvo i inovativnost” koji je bio pokrenut kao rezultat suradnje pet sveučilišta, sveučilišta u Osijeku, Turku (Finska), Mariboru, Klagenfurt i Durhamu (UK). Svojim radom doprinijela je izgradnji institucionalne poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj – mikrokreditne institucije NOA u Osijeku, Centra za poduzetništvo u Osijeku i CEPOR-a. Slavica Singer vodi GEM istraživački tim u Hrvatskoj od 2002., a često je angažira OECD kao konzultanta i eksperta u području analize nacionalnih politika o poduzetništvu, inkluzivnosti i poduzetničkom obrazovanju. Za svoje doprinose u razvoju poduzetničkog obrazovanja temeljenog na istraživanju, UNESCO joj je 2008. godine dodijelio vođenje Katedre za poduzetničko obrazovanje. U 2010. godini University of Turku dodijelio joj je počasni doktorat. U 2021. Lund University u Švedskoj dodijelio joj je nagradu European Entrepreneurship Education Award.

B&B: Koliko je i zašto međunarodna vidljivost Hrvatske kroz GEM istraživanje važna dodatna vrijednost, posebno sada kad se otvaraju procesi priključivanju Hrvatske OECD-u te kad je riječ o dva instrumenta za implementaciju dogovorenog i javnog praćenje izvršenja – Europskog semestra i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti?

Nacionalni plan oporavka i otpornosti treba metriku za praćenje realizacije planiranih inicijativa, a koju GEM ima i daje. Imamo dosta strategija, ali nepovezanih, često i s akcijskim planovima, ali nema evaluacije. Kako onda znamo što je bilo dobro, što nije, zašto nije, što treba mijenjati u hodu? Prisutnost u takvom međunarodnom istraživanju kao što je GEM omogućava nam da učimo od drugih. Primjerice, kako to da je Nizozemska najbolja u šest komponenti poduzetničke okoline, od njih ukupno 12, Finska u pet komponenti, a mi ni u jednoj. Nadamo se da će jednog dana naš premijer reći rečenicu koju je indijski premijer Narendra Modi komunicirao preko Tweetera, koristeći upravo GEM istraživanje: “Indija je četvrta između 51 zemlje po kvaliteti poduzetničkog ekosistema”. To će biti dan kada će vlada pokazati da je zainteresirana da oblikuje svoje politike na istraživačkim spoznajama i činjenicama, a ne na političkim pretpostavkama. Brojne međunarodne institucije koriste GEM indikatore prilikom analize stanja gospodarstva i potencijala poduzetničkog djelovanja neke zemlje. Iz perspektive Hrvatske to su Europska komisija i OECD. Europska komisija koristi GEM indikatore za izradu SMEs Fact Sheet, koji je jedan je od glavnih alata Europske komisije za praćenje i ocjenu napretka zemalja u provedbi strategije za mala i srednja poduzeća. Kada je o OECD-u riječ, od 38 OECD zemalja, samo tri zemlje nisu uključene u GEM istraživanje. To što Hrvatska provodi GEM istraživanje od 2002. omogućilo je da OECD uključuje Hrvatsku u svoje brojne analize, kao što su izvještaji o vladinim politikama za inkluzivno poduzetništvo. Zbog toga je međunarodna vidljivost Hrvatske koju donosi GEM istraživanje izuzetno važna, posebice sada kad je otvoren proces priključivanja Hrvatske OECD-u.

B&B: Hrvatska ulazi u treće desetljeće sudjelovanja u GEM istraživanju, što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti. No istraživanje je potvrdilo da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Zašto?

I danas, nakon 21 godine, prepoznaje se obrazac poduzetničke okoline koji je ograničen “uskim grlima”. To su vladine politike prema prioritetima, porezima i regulatornom okviru te manjkavost obrazovanja za poduzetničke kompetencije, (ne)suradnja istraživačkog i poslovnog sektora i kulturološke i društvene vrijednosti relevantne za poduzetničko djelovanje. A poznato je da je jačina nekog lanca određena jačinom najslabije karike, ako je tako onda je nepojmljivo da se ova “uska grla” ponavljaju iz godine u godinu. Prijelaz u tržišnu ekonomiju zahtijevao je i osmišljavanje odgovarajuće poduzetničke okoline, temeljene na novim ili re-dizajniranim institucijama i njihovim novim funkcijama. To se naravno nije moglo dogoditi preko noći, bilo je lutanja i nedostatka metrike za mjerenje efekata. Uključivanje Hrvatske u GEM istraživanje 2002. omogućilo je korištenje standardizirane metrike kojom se može pratiti interakcija pojedinca i poduzetničke okoline i time utvrđivanje dijagnoze što je to zdrava poduzetnička okolina. Pokretanje poslovnog pothvata nije čin oslobađanja jer i dalje ste u interakciji s kupcima, dobavljačima, izvorima financiranja, tržištem rada ili državom. Ali daje izvjesnu slobodu u osmišljavanju vizije, ciljeva i načina njihova ostvarenja. Upravo zbog toga poduzetnička okolina ne smije zagorčavati život poduzetnika, nego ga mora stimulirati, eliminirati prepreke i otvarati nove mogućnosti i prilike. GEM istraživanje je omogućilo da se mit o poduzetničkom, herojskom činu pojedinca, neovisno o drugima, zamijeni s onim što se događa u stvarnosti, a u kojoj poduzetničko djelovanje nastaje kao kompleksna interakcija pojedinca s različitim komponentama okoline.

B&B: Ističete da su za promjenu stanja u hrvatskom poduzetništvu ključne usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline. Što vlasti trebaju učiniti kako bi ohrabrile poduzetnike, otvorile novi prostor za razvoj poduzetništva, za nove investicije i zapošljavanje?

Promjene se ne mogu ostvarivati bez suradnje, a često zahtijevaju kontinuitet u dužem vremenskom razdoblju. U stvaranju poticajne poduzetničke okoline potrebno je izaći iz svojih silosa, naučiti surađivati, a za to je potrebno razumijevanje, odnosno zajednički jezik. Poduzetnička okolina se sastoji od vladinih politika u različitim područjima, u obrazovnom i istraživačkom sektoru, profesionalnoj infrastrukturi koja uključuje savjetovanje, training i mentoring te stvaranju okoline koja će djelovati poticajno, a ne ograničavajuće. Poticajna poduzetnička okolina se ne može izgraditi kroz aktivnost jedne komponente. Recimo da bi tri glavna aktera (vlada, obrazovanje i znanost, poslovni sektor) kroz suradnju trebali i mogli otkloniti prepreke u poduzetničkoj okolini. No oni govore različite jezike i žive u različitim vremenskim zonama. Nažalost, jezik vlade je jezik moći, jezik obrazovanja i znanosti je jezik autonomije, a jezik poslovnog sektora je jezik profita. Kad je o vremenskim zonama riječ, vlada ima mandatno razdoblje, obrazovanje i znanost obrazovni ciklus, a poslovni sektor financijsku godinu. Zajednički jezik treba biti blagostanje ljudi i blagostanje planete, a vremenska zona kombinacija kratkoročne i dugoročne perspektive.

‘Institucije ne vide svoju odgovornost za dugoročnost ograničavajućih uvjeta u kojima poduzetnici djeluju’

B&B: GEM istraživanje za 2022. godinu potvrdilo je veliki interes hrvatskih građana za pokretanje poslovnih pothvata, odnosno poduzetničkog djelovanja. Građani se žele okušati u poduzetništvu i smatraju da u tomu mogu biti uspješni. Kakvu poruku time šalju?

Ljudi šalju poruku da žele biti proaktivni, da žele sudjelovati u kreiranju svog života i ekonomskog života sredine u kojoj žive. I tu se nameće logično pitanje! Kakvo smo mi društvo ako javne institucije, prvenstveno iz područja vladinih politika, obrazovanja i istraživanja, i koje su financirane našim novcem, ne vide svoju odgovornost za dugoročnost ograničavajućih uvjeta u kojem poduzetnici djeluju. GEM istraživanje daje informacije o percepciji građana i eksperata o tome i o razlozima takvog stanja te time i prozivaju odgovorne za nečinjenje i pozivaju na činjenje.

B&B: Prema istraživanju Hrvatska je iznad prosjeka po učešću rane poduzetničke aktivnosti, ali je ispod prosjeka po učešću “odraslih” poduzeća, koja posluju više od 42 mjeseca. Koliko ovakvo stanje usporava rast i razvoj domaćeg gospodarstva?

“Odrasla” poduzeća čine gustoću poduzetničke strukture i nositelji su generiranja nove vrijednosti. U odnosu na prosjek “odraslih” poduzeća u zemljama EU-a, koje su sudjelovale u GEM istraživanju 2022., Hrvatska ima samo 47 posto takvih poduzeća te je osnovica generiranja nove vrijednosti prilično tanka. Praćenjem novih (do 42 mjeseca djelovanja) i “odraslih” poslovnih pothvata, GEM istraživanje prati poslovnu demografiju i omogućava vladi da svojim politikama intervenira u ograničenja zbog kojih novi poslovni pothvati ne “odrastaju”. I ponovo, među najlošije ocijenjenim aspektima poduzetničke okoline su vladine politike prema rastućim i inovativnim poduzećima, a upravo ta poduzeća su važna da se zaustavi degradiranje bazena poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. U tom procesu “odrastanja” važno je osigurati više stope preživljavanja. Nikada svi novopokrenuti poslovni pothvati ne prežive, nigdje, pa naravno niti u Hrvatskoj. Stopa preživljavanja pada tijekom godina. U Hrvatskoj od poduzeća rođenih 2015., jednu godinu je preživjelo njih 84 posto, tri godine 63 posto, a pet godina samo 49 posto. Najviše stope petogodišnjeg preživljavanja, od 60 do 65 posto, imaju poduzeća u Irskoj, Švedskoj, Nizozemskoj, a najniže u Mađarskoj i Poljskoj.

B&B: Koji su najčešći razlozi izlaska iz poduzetništva, koliko vladine porezne politike utječu na neprofitabilnost i nekonkurentnost domaćih tvrtki i općenito vitalnost poduzetničke strukture?

Izlazak iz poduzetničke aktivnosti može imati dobro i ne tako dobro značenje. Ako izlazak znači “provjetravanje” zbog uočavanje boljih prilika, onda je to dobro za jačanje vitalnosti gospodarske strukture. Neprofitabilnost kao razlog izlaska isto može biti vid “provjetravanja”, ali otvara pitanje zašto je poslovni pothvat neprofitabilan? Loše procjene tržišta, neodgovarajući poslovni model, financijska nepismenost, kao i nedostatak savjetodavne pomoći također tomu doprinose. Ali ako vladine porezne politike i birokracija opterećuju poslovni pothvat, onda to ne doprinosi “provjetravanju” gospodarske strukture, nego uništavanju gustoće “odraslih” poduzeća. U Hrvatskoj je upravo taj razlog značajno češće prisutan nego u zemljama EU-a koje su sudjelovale u GEM-u 2022.

B&B: Gospodarstvo svake razvijene zemlje nose mala i srednja poduzeća, ona su kičma gospodarskog razvoja. Jesu li vladine politike i programi dovoljno kvalitetno usmjereni na stimulaciju i razvoj i takvih poduzeća ili se poduzetnici još uvijek u većini slučaja sami bore na tržištu?

Mikro, mala i srednja poduzeća i u Hrvatskoj su kičma gospodarskog razvoja. Zapošljavaju 73 posto svih zaposlenih, stvaraju 58 posto svih prihoda i sudjeluju u izvozu s 53 posto. Oni se i trebaju sami boriti na tržištu svojim inovativnim proizvodima, ali ne smiju biti ometani ograničavajućim karakteristikama poduzetničke okoline. U razdoblju od 2020. do 2022., prvih pet najniže ocijenjenih komponenti se odnose na vladine politike. Naime, u našem istraživanju najniže ocjene su dobile upravo komponentne: “Porezna i ostala vladina regulacija primjenjuje se prema novim i rastućim poduzećima na predvidiv i konzistentan način” i “Vladine politike (javna nabava, zakonodavne odredbe, izdavanje dozvola, oporezivanje) sustavno daju prednost novim i rastućim poduzećima.” I to nisu iznenađujuće vijesti, to se ponavlja u istraživanjima o lakoći poslovanja koje provodi Svjetska banka i o konkurentnosti koje provodi Svjetski gospodarski forum. Prema tome, nitko ne može reći “nismo znali” i institucije koje stoje iza ovih “uskih grla” trebaju reagirati, promijeniti ono što čine, jer ne čine dobro. I time otežavaju život poduzetnika i onima koji bi to htjeli postati.

Profesorica Slavica Singer od 2010. vodi interdisciplinarni međusveučilišni doktorski program ‘Poduzetništvo i inovativnost’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Koliki problem poduzetništvu čini niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, odnosno nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora?

Da bi se poduzetnici mogli boriti na tržištima, moraju imati konkurentne proizvode i usluge, a to se postiže kroz inovativnost. Suradnja s istraživačima je ključna u tome, ali je posebno važna za mala i srednja poduzeća jer ona u pravilu nemaju vlastite istraživačke kapacitete. Inoviranim proizvodom poduzeće se može izvući iz crvenog oceana, a što je metafora tržišta s puno ponuđača sličnih proizvoda koji se kolju do krvi za neki tržišni segment, i tako ući u plavi ocean s potpuno drugačijim proizvodom i manjom konkurencijom. To nije jednokratna poslovna intervencija, to je organizacijska kultura kontinuiranog inoviranja, a zbog toga treba suradnja s istraživačima. Primjer vaučera za suradnju malih poduzeća i istraživača koje je imala nizozemska vlada korišten je kao inspiracija za sličan program HAMAG BICRO. Ali, nažalost, nije bio nastavljen.

B&B: Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničava i nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih. Znači li to da bi vlada trebala puno više ulagati u osnovnoškolsko, srednjoškolsko, ali i tercijarno obrazovanje i na koje sve načine?

GEM istraživanje potvrđuje globalno i tijekom godina da su obrazovanije osobe koje su kroz obrazovanje usvojile poduzetničke kompetencije i poduzetnički aktivnije, i to ne samo u fazi pokretanja poslovnog pothvata nego i u fazi rasta. To je izuzetno važna informacija za nositelje obrazovnih politika u zemlji, ali i sve obrazovne institucije u inicijativama promjene programa obrazovanja. Poduzetnička kompetencija jedna je od osam cjeloživotnih kompetencija koje je Vijeće EU-a prihvatilo kao preporuku 2018. i obvezalo članice na primjenu. Posebno se naglašava da se tim kompetencijama osigurava ujednačavanje mladih u pristupu kvalitetnom obrazovanju. Reforma obrazovnih programa i očekivanih ishoda učenja je nužna, a to zahtijeva i edukaciju nastavnika za uključivanje poduzetničkih kompetencija u obrazovne sadržaje, ali i primjenu iskustvenog učenja, timskog projektnog učenja i povezivanje s praksom. Najveća ulaganja su politička volja i profesionalna spremnost za takvu promjenu.

B&B: Nakon više od dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, ali uz još uvijek prisutan niski motivacijski indeks jer imamo više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u zemljama EU-a. Na što upozoravaju ovi rezultati?

Motivacijski indeks izuzetno je važna metrika koju omogućava GEM istraživanje jer upućuje na potencijalni kapacitet poduzetničkog djelovanja. Omjer između onih koji pokreću poslovni pothvat zbog toga što vide priliku i onih koji to čine jer nemaju drugu opciju zapošljavanja upućuje na kapacitet znanja i predanosti za upuštanje u poduzetništvo. U Hrvatskoj je taj omjer 1,7, ali u Švedskoj je 4,5. To je ogromna razlika u potencijalnom kapacitetu poduzetničkog djelovanja. U Hrvatskoj je samo 1,7 puta više onih koji bi pokrenuli poslovni pothvat zbog uočene prilike u odnosu na one koji to čine iz nužde, a u Švedskoj je 4,5 puta više poduzetnika zbog prilike nego zbog nužde. Oni koji se opredjeljuju za pokretanje poslovnog pothvata iz nužde, često to vide kao privremeno rješenje, nisu pripremljeni za to i češće imaju vrlo kratko vrijeme preživljavanja.

B&B: No s druge strane imamo i rastući broj poduzeća s inovativnim proizvodima i tehnologijom na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebice kada je riječ o IT i općenito tehnološkom sektoru. Koliko je važna orijentacija Hrvatske na međunarodna tržišta i treba li država tehnološki sektor proglasiti strateškim sektorom?   

Po pokazatelju inovativnosti, Hrvatska je u zadnje tri godine iznad prosjeka zemalja EU-a koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Poduzeća s inovativnim proizvodima svagdje u svijetu su elitistička manjina, pa tako i u Hrvatskoj. Za Hrvatsku, malu zemlju, orijentacija na međunarodna tržišta nije izbor, nego sudbina, što samo naglašava da se konkurentnost mjeri na značajno većem tržištu, nego što je domaće tržište. Prema tome, naši kriteriji za inovativnost i konkurentnost moraju se definirati prema međunarodnom tržištu. A na tom tržištu događa se infuzija tehnologije u sve pore života – umjetna inteligencija i digitalizacija već su dio naših života. Tehnološki sektor se prelijeva u sve ostale sektore i u naše živote, pa bi država trebala to prepoznati i poticati tu infuziju, a obrazovnim intervencijama pripremati ljude za promjene u načinu rada i života.

‘Vladine politike prema rastućim i inovativnim poduzećima najlošije su ocijenjene u poduzetničkoj okolini’

B&B: Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika, odnosno njihovoj aktivnosti na razvoju novih proizvoda, usluga ili pokretanja nove poslovne jedinice za poslodavca, Hrvatska je značajno iznad prosjeka zemalja EU-a. Ali taj oblik poduzetničkog djelovanja još uvijek nije prepoznat kao važna komponenta poduzetničkog kapaciteta Hrvatske. Zašto ona nije prepoznata?

Poduzetni zaposlenici su nositelji pozitivne energije u poduzećima, i to je važna skrivena komponenta poduzeća u Hrvatskoj. Od 2011. godine, kada je GEM počeo pratiti taj oblik poduzetničke aktivnosti, Hrvatska je u vrhu (prvih pet) zemalja EU-a koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Po tom indikatoru smo u 2022. godini bili prvi, ispred Finske, Slovenije i Irske. Velika je šteta što to ne prepoznaju svi poslodavci i dodatnim kompenzacijskim programima potiču takvu aktivnost. Zanimljivo je da tu informaciju ne prepoznaju niti sindikati, jer bi to mogli koristiti u pregovaranjima s poslodavcima. Neprepoznavanje tog indikatora govori o nepoznavanju definicije poduzetničkog djelovanja (proaktivnost, inovativnost i odgovornost) i metrike kojom se to mjeri.

B&B: Regionalne razlike u poduzetničkog aktivnosti su vidljive i prilično stabilne: Istra, Primorje i Gorski kotar te Zagreb i okolica su regije s kontinuiranim rastom novopokrenutih poslovnih pothvata u razdoblju 2020.-2022. U ostalim regijama taj pokazatelj oscilira, jedino se u Lici i Banovini značajno povećao u 2022. godini. Kako to tumačite?

Ove dvije regije s kontinuiranim rastom novopokrenutih poslovnih pothvata su ujedno i dvije regije s najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, s najvišim indeksom razvijenosti i najmanjom razinom nezaposlenosti. Ta komplementarnost “čvrstih” i perceptivnih indikatora potvrđuje korektnost GEM istraživačkog pristupa. To se vidi i iz podataka o Slavoniji i Baranji jer najniži pokazatelji razvijenosti praćeni su i najnižim pokazateljima poduzetničke aktivnosti. U svim regijama dominira razlog nužde za ulazak u poduzetničku aktivnost, ali je taj razlog najmanje prisutan u Zagrebu i okolici (61,4 posto), a najviše u Lici i Banovini (79,3 posto), u Slavoniji i Baranji (82,6 posto) i Sjevernoj Hrvatskoj (84,1 posto). Razlika od 20 postotnih poena govori o značajnoj razvojnoj neuravnoteženosti i kvaliteti života. Ipak, činjenica da je u Lici i Banovini u 2022. godini značajno iskočio broj novopokrenutih poslovnih pothvata, gotovo na razini Zagreba i okolice, doista osvježava. Tome su vjerojatno doprinijeli i programi nakon potresa, ali i činjenica da su ljudi odlučili biti proaktivni i odgovorni, da im je dojadilo da budu na začelju.

B&B: Hrvatska je još uvijek “muška” zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, i dalje ima više poduzetnika nego poduzetnica, omjer je 1,8 u korist muškaraca. Što su razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti i kako ih ispraviti, patimo li zapravo još uvijek od duboko ukorijenjenih patrijarhalnih društvenih obrazaca?

Nije to samo u Hrvatskoj, uravnoteženost je više prisutna u zemljama s nižom razinom prihoda po stanovniku jer se u takvim sredinama češće uključuju žene u poduzetničku aktivnost zbog potrebe preživljavanja obitelji. U slučaju Hrvatske, dodatna istraživanja koja smo radili korištenjem GEM podataka potvrdila su da žene češće ulaze u poduzetničku aktivnost zbog nužde nego muškarci, a muškarci češće nastavljaju obiteljsku poduzetničku tradiciju nego žene. Rodnost ne igra ulogu u kapacitetu prepoznavanja prilika, ali ima utjecaja u motivaciji za realizaciju prepoznate prilike. Žene češće vide priliku da naprave neku promjenu, a muškarci da naprave veliko bogatstvo ili veliki prihod. Rodnu neuravnoteženost u poduzetničkim aktivnostima u Hrvatskoj u mnogim slučajevima određuje (ne)raspoloživost usluga koje su važne za funkcioniranje obitelji (briga o djeci, briga o starijim članovima obitelji), a koje su tradicionalno još uvijek u “opisu posla žena” u obitelji. Osiguranjem takvih usluga, naravno i upornom edukacijom od vrtića do cjeloživotnog obrazovanja, žene bi bile ”oslobođene” za poduzetničko angažiranje.