Svaki dan bombone jede jedan od dvadeset Hrvata.

Toliko je naime (4.6%) onih koji su izjavili da bombone konzumiraju na dnevnoj bazi, a kako idemo prema manjoj učestalosti konzumacije tako i broj konzumenata raste. Četvrtina potrošača (25,.%) bombone jede nekoliko puta tjedno. Za nijansu više (27.1%) je onih koji kažu da ove slastice konzumiraju nekoliko puta mjesečno, a oportunista tj. onih koji bombone jedu rijetko – samo kada im netko ponudi – ima 28.7%.

Prema tome, bombone ukupno konzumira 86% hrvatskih potrošača, dok je samo 14% njih izjavilo da ne konzumiraju ove slastice.

Prema preferiranoj vrsti bombona stavovi su vrlo izjednačeni. Tvrdi bomboni su vodeći s obzirom da njih više voli jesti 36.5% konzumenata, a da su im draži meki bomboni izjavilo je tek nešto manjih 33.7%. Da podjednako vole i tvrde i meke bombone ističe 29.9% konzumenata.

Osim vrsta, zanimljivi su i okusi bombona. Osvježavajuće arome (od mente, anisa i sl.) najviše voli natpolovičnih 55.7% konzumenata bombona, voćne arome najdraže su za 27.8%, a karamele za njih 16.5%.

Upitali smo građane i iz kojeg razloga najčešće konzumiraju bombone pa nas odgovor da njih 55.6% konzumira ovu slasticu kako bi se zasladili, nije iznenadio. Za osvježenje daha bombone najčešće jede 30.6% konzumenata, zbog razbijanja dosade njih 12.4%, a ima i onih koji bombone jedu zbog gladi (1.4%).

I na kraju, gdje konzumenti najčešće kupuju ove slastice pitanje je koje je, sasvim očekivano, donijelo premoć supermarketa, jer u ovim formatima trgovina bombone kupuje čak 96.7% konzumenata, dok su mrvice od bombona pripale kioscima (2.8%) i benzinskim postajama (0.4%)

Istraživanje o konzumaciji bombona proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.