Osam mjeseci otkako je predsjednik Salvadora Nayib Bukele najavio rat protiv bandi, procjenjuje se da je 2% odrasle populacije zemlje – ili otprilike 100.000 ljudi – sada iza rešetaka.

Bukeleovo slamanje bandi ove godine, potaknuto je krvavim ubojitim pohodom koje su u ožujku dovele do desetaka ubijenih ljudi, što je staviloEl Salvador u produženo izvanredno stanje i ukinulo važna ustavna prava, poput pravednog postupka i slobode udruživanja.

Čini se da ova politika protiv bandi ‘mano dura’ ili “željezne šake” djeluje, uz pad stopa ubojstava u zemlji, prema Tizianu Bredi, stručnjaku za Srednju Ameriku u Kriznoj skupini. A sam Bukele sada uživa slavu o kakvoj mnogi lideri mogu samo sanjati – s 86% odobravanja u istraživanju CID Gallupa u listopadu u 12 zemalja Latinske Amerike, što ga čini najpopularnijim liderom u regiji, unatoč navodnim kršenjima prava.

Regionalni promatrači upozoravaju da bi popularnost Bukeleove politike mogla dovesti do mjera oponašanja u regiji, s drugim zemljama u Latinskoj Americi koje već provode slične izvanzakonske mjere za rješavanje problema vlastitih bandi.

I kao što ističe Jonathan D. Rosen, asistent profesora na Sveučilištu New Jersey City, koji je koautor nekoliko knjiga o organiziranom kriminalu, trgovini drogom i sigurnosti u Americi, povijest je pokazala da politike mano dura znaju biti poput bumeranga.

‘Savršen recept za zlostavljanje’

El Salvador je dom nekih od najozloglašenijih svjetskih bandi, uključujući Barrio 18 i MS-13. Potonji se pojavio u Los Angelesu 1980-ih među salvadorskim imigrantima koji su pobjegli iz svoje domovine usred nasilnog građanskog rata koji su dijelom financirale Sjedinjene Države. Narastao je i uključio druge migrante iz Srednje Amerike, a 1990-ih mnogi su deportirani u svoje matične zemlje, što je tamo izazvalo eksploziju nasilja, kažu stručnjaci.

Prije Bukeleovog slamanja, procijenjenih 70.000 aktivnih članova bandi diljem zemlje činilo je “praktično nemogućim da političari i državni dužnosnici izbjegnu suradnju s njima ako žele, između ostalog, provesti predizbornu kampanju ili pružiti usluge u siromašnim četvrtima,” prema izvješću Krizne skupine.
No skupine za zaštitu ljudskih prava strahuju da su napori da ih se iskorijeni uzeli danak, što je rezultiralo uhićenjem 58 000 ljudi između ožujka i studenog 2022., pretrpanim zatvorima i militarizacijom salvadorskog društva dok snage patroliraju ulicama.

Rasprostranjena kršenja ljudskih prava navodno su uslijedila nakon Bukeleove mreže – mučenja i zlostavljanja u pritvoru, te proizvoljnih uhićenja dok policija i vojska napadaju četvrti s niskim prihodima, stoji prema izvješću HRW-a objavljenom 7. prosinca.

Čini se da se mnoga uhićenja u protekloj godini temelje na upitnim dokazima, poput izgleda osobe, pozadine ili anonimnih dojava “i nepotkrijepljenih tvrdnji na društvenim medijima”, piše HRW
Dana 3. prosinca, Bukeleov rat protiv bandi eskalirao je kada su snage sigurnosti “potpuno ogradile” najmnogoljudniju općinu u zemlji, Soyapango, kako je opisao u objavi na Twitteru. Bukele je također podijelio video na kojem se vidi kako vojnici s oružjem marširaju tim područjem.

Juan Pappier, viši američki istraživač pri Human Rights Watchu (HRW), rekao je za CNN da autoritarne mjere u Soyapangu predstavljaju “savršen recept za zlostavljanje”, ometajući slobodu kretanja ljudi.

“U Latinskoj Americi postoji trend vjerovanja da morate suspendirati prava kako biste riješili vrlo ozbiljne sigurnosne probleme”, rekao je Pappier za CNN.

Pappier ističe primjer Čilea, koji je imao produženo izvanredno stanje kao odgovor na nasilje na jugu zemlje, koje je produljeno za mjesec dana krajem studenog, i Ekvadora, gdje je vlada najavila slične mjere kao odgovor na nasilje bandi u zatvorima u studenom.