Kampanja za europske izbore trajala je čak mjesec i pol, međutim, stručnjaci smatraju da je stranke nisu dovoljno iskoristile. Birače nisu upoznali s važnosti izbora, bavili su se većinom nacionalnim, a ne europskim temama. Uz to, kažu, u superizbornoj godini – kod birača je došlo i do zasićenja.

Analitičari: Zasićenost izborima

Čak 45 dana trajala je kampanja za europske izbore, što strankama nije išlo u korist, komentirali su politički analitičari.

Kampanja nije bila vidljiva, a osim trajanja, razlog je i to što se naslonila na onu za parlamentarne izbore i formiranje Vlade.

“Kampanja je duža, nego za nacionalne izbore, a stranke imaju pravo manje potrošiti na tu dužu kampanju, tako da se sve to skupilo u jednu činjenicu da nismo svjedočili nekoj intenzivnoj političkoj kampanji od strane glavnih političkih aktera”, poručio je politički analitičar Berto Šalaj, FPZG.

“Građani i zasićeni kampanjama 2024. je ustvari superizborna godina, ne samo u svijetu, nego i u okviru Europske unije, održava se niz parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih izbora i to vidimo i po istraživanjima javnog mijenja, koja govore da građani načelno jesu zainteresirani, ali da smatraju na njihov glas na nacionalnoj razini ipak vrijedi više od onog na europskoj razini“, naglasila je profesorica Đana Luša, FPZG.

U fokusu su više bile nacionalne teme

Uz to, strankama su u fokusu bile nacionalne teme, a manje one koje se tiču europskih politika.

“Jako malo je do građana došlo informacija o EU politikama, izazovima s kojima se suočava Europska unija, a više se svelo na diskurs, koji je vladao za vrijeme kampanje za parlamentarne izbore i otprilike prevladavaju te iste teme. Sve u svemu nisam sigurna koliko su ustvari te njihove poruke došle do građana“, dodala je Luša.

“Nije tu bilo promišljanja Europe, budućnost Europe, hrvatskog mjesta u Europi ili se govorilo o nekim benefitima koje će oni napraviti za hrvatsku od izvlačenja novaca iz EU fondova, do ne znam očuvanja identiteta i sl. Međutim, iz ovoga svega smo vidjeli dosta i nepoznavanja i EU politika i nadležnosti EU parlamenta, kazao je Božo Skoko, FPZG.

Pa se čini da ni građanima europski izbori – nisu prioritet, komentirali su analitičari za HRT.

“Trebalo je približiti hrvatskome biraču što to znači konkretno za njega, za njegov životni standard, za sigurnost u Europi, za očuvanje njegovog načina života i pokazati da tih 12 zastupnika, koji sjede u Europskom parlamentu uistinu mogu utjecati i na budućnost života u Republici Hrvatskoj, ali isto tako na oblikovanje budućnosti Europe”, istaknuo je Skoko.

Stvorio se privid: najviše o plaćama

“U hrvatskim medijima se stvorio jedan privid, da jedino što je važno za izbore za Europski parlament, tko će dobivati plaću od sedam, osam tisuća eura. Dakle, svi zajedno i Europska unija i hrvatski političari i mediji i akademska zajednica moramo poraditi na tome da približimo građanima institucije Europske unije, ali naravno institucije Europske unije moraju donositi odluke, koje idu u korist građana, u korist poboljšanja njihovog svakodnevnog života”, poručio je Šalaj.

IZBORI U NEDJELJU Anketa: HDZ možda uzme i šest mandata, evo kome se još smiješi Bruxelles