Zagrebačka Gradska skupština u ponedjeljak je prihvatila zaključak o zaduživanju Grada Zagreba za 250 milijuna kuna, što će se iskoristiti za izgradnju objekata društvene namjene i prometnu infrastrukturu.

Kredit kod Zagrebačke banke na rok od pet godina uz redovnu fiksnu kamatnu stopu od 0,9 posto godišnje podržalo je 27 gradskih zastupnika, 15 je bilo protiv, a tri suzdržana.

Kreditom će se financirati izgradnja ustanova kulture u iznosu od 32,5 milijuna kuna, objekata predškolskih ustanova u iznosu od 6,8 milijuna kuna, školskih objekata u iznosu od 41 milijun kuna, objekata zdravstvenih ustanova u iznosu od 27,15 milijuna kuna, sportskih objekata u iznosu od 7,55 milijuna kuna, te objekata socijalne skrbi u iznosu od 15 milijuna kuna.

Osim toga, iz kredita će se financirati gradnja nerazvrstanih cesta u iznosu od 40 milijuna kuna, te gradnja Žičare Sljeme u iznosu od 80 milijuna kuna.

“U zadnje četiri godine za kapitalne projekte Grad Zagreb ukupno je podigao kredite u visini od milijarde kuna”, kazao je Matej Mišić (Klub SDP-a) izrazivši sumnju u racionalno korištenje proračunskih sredstava.

Upozorio je na činjenicu da je realizacija kapitalnih projekata za društvenu namjenu proteklih godina bila nešto viša od 50 posto. “Je li ovaj kredit zaista za navedenu namjenu ili će se prenamijeniti za nešto drugo”, pitao je Mišić.

Problem izvršenja projekata muči i Sonju Koenig (Klub GLAS i HSU) koja je navela da od 111 programa društvenih kapitalnih projekata u 2017. godini 48 je imalo izvršenje – nula . “Taj podataka ne ulijeva povjerenja da će i ova sredstva biti utrošena kako su planirana”, kazala je.

Zaduženje samo po sebi nije problem ako je u svrhu razvoja, smatra Tomislav Stojak (HNS), no problem je u korištenju tih sredstava jer svake godine se veliki broj projekata ne napravi. “Svake  godine potroši se 120  ili 150 milijuna kuna, a gdje je ostatak? Gdje su pare”, pita.

Vladimir Ferdelji (nestranački) kaže da je pitanje za što će se trošiti sredstva riješeno donošenjem gradskog proračuna krajem prošle godine. Zagreb svake godine plaća  270 milijuna kuna slijedom prethodnih zaduživanja, pa bi se ovaj kredit mogao nazvati “revolving kreditom”, ističe Ferdelji.