Tržište stambenih nekretnina u Europi, uključujući i Hrvatskoj, i dalje je na metaforičkim steroidima: U zadnje dvije godine cijene su porasle najbrže u zadnjih 20 godina pa nervozu od pucanja balona i prelijevanja šoka na ekonomiju više ne skrivaju ni regulatori.

Unazad nekoliko mjeseci Hrvatska narodna banka zatražila je od banaka podizanje protucikličkog sloja zaštitnog kapitala signalizirajući i mogućnost novih mjera. S podizanjem ključnih kamatnih stopa zbog obuzdavanja inflacije, hlađenje je na horizontu, ali je otvoreno hoće li ono biti kontrolirano ili je izgledan oštriji pad cijena, piše Poslovni.hr.

Iz perspektive analitičara i nekretninskih agenata rast cijena mogao potrajati u okolnostima ulaska u eurozonu i Schengen koji će ulaganja u Hrvatsku učiniti manje rizičnima. Taj optimizam ne dijeli i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica.

“Imamo neodrživ rast cijena i pitanje je hoće li se on prekinuti s porastom kamatnih stopa nježno ili će imati šire društvene manifestacije. Nitko ne zna kako će to završiti”, smatra Tica.

Dodaje da domaće nekretninsko tržište, konkretno ono stambenih nekretnina, gura inozemna potražnja pa se nekretnine ne kupuju za stanovanje već za iznajmljivanje što za sobom povlači rast cijena. Razmjere ilustriraju oglasi na oglasnicima i platformama poput Airbnb-a i Bookinga gdje je, ugrubo, pet puta veća ponuda za turistički nego dugoročni najam.

“Rast kamatnih stopa trebao bi usporiti rast cijena u Europskoj uniji i Hrvatskoj, no glavno je pitanje kako će se prilikom pooštravanja uvjeta kreditiranja ponašati stranci. Kod nas je ogromni udio stranih transakcija, a podataka o kojem se tipu investitora radi nema. Mi ne znamo kolik je udio dugoročnih investitora, a koliko je špekulativne potražnje i kako će oni reagirati na rast cijena zaduživanja i kamatnih stopa na štednju i depozite, hoće li i nastaviti dolaziti ili odlaziti”, upozorava Tica.

Cijene u oglasnicima ovisit će, dakle, o potezima Europske središnje banke i dozi agresivnosti s kojom će se hvatati u koštac s inflacijom.

Tica smatra da i domaći HNB može, i da bi trebao, posegnuti za dodatnim makroprudencijalnim mjerama kojima bi ograničio izloženost banaka na rizike s pregrijanog nekretninskog tržišta iako, napominje, njihov zahvat ne može djelovati u smjeru povećanja priuštivosti nekretnina građanima, javlja Poslovni.

“Problem je što Hrvatska ima mjere koje komplementarno djeluju u smjeru da nekretnine postaje nepriuštive. Njima smo cijelu jednu generaciju ljudi lišili mogućnosti da riješe stambeno pitanje, a to nosi brojne reperkusije na ekonomski život, tržište rada i niz drugih”, ističe.