Ministarstvo pravosuđa će u sklopu izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku pokrenuti i reformu načina na koji se bilježe sudske rasprave te će one od sada biti tonski snimane. Za tu reformu potrebna je potpuno nova tehnologija za koju će biti izdvojeno 73 milijuna kuna, što je Nacionalu potvrđeno i iz Ministarstva pravosuđa. No problem je u tome što je to isto ministarstvo prije samo četiri godine nabavilo vrlo sličnu tehnologiju vrijednu oko 33,5 milijuna kuna, za koju se i tada tvrdilo da je preplaćena, a Nacionalovi izvori dobro upućeni u rad sudaca na hrvatskim sudovima tvrde da se danas gotovo uopće ne koristi u njihovu radu.

Iz Ministarstva pravosuđa pak tvrde da uređaje koji pretvaraju govor u tekst koriste hrvatski suci, Državno odvjetništvo i samo Ministarstvo pravosuđa te da se nabava nove tehnologije u sklopu novih izmjena i dopuna zakona ni u kojem slučaju ne može dovesti u vezu s tehnologijom nabavljenom prije četiri godine, jer je riječ o tehnologijama koje služe za dvije potpuno različite stvari. Međutim, iako iz Ministarstva pravosuđa tvrde da će nova tehnologija služiti za snimanje rasprava i da neće iz upotrebe istisnuti uređaje za pretvaranje govora u tekst, Nacionalovi izvori upozoravaju da se to teško i može dogoditi jer te uređaje gotovo nitko ionako ne koristi te da je nabava tih uređaja prije četiri godine bila još samo jedna u nizu dubioznih nabava otkako je predsjednik Vlade postao Andrej Plenković. Isti izvori upozoravaju da bi se slična stvar mogla dogoditi i s novim uređajima te da bi 73 milijuna kuna, koliko Ministarstvo pravosuđa planira na njih potrošiti, moglo biti bačeno u vjetar jer hrvatski suci jednostavno nisu osposobljeni za korištenje novih tehnologija.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica pokrenuo je izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku u sklopu kojih je i reforma načina snimanja sudskih rasprava. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Naime, tvrdi se da se nabavljeni uređaji za pretvaranje govora u tekst jednostavno ne koriste dovoljno, i to upravo zato što suci nisu osposobljeni da ih koriste iako je prilikom nabave bilo rečeno da će svi suci proći tečajeve kako bi se upoznali s radom novih uređaja. Izvori iz pravosudnog sustava za Nacional su rekli da su imali velika očekivanja od uređaja nabavljenih prije četiri godine, ali su se oni pokazali potpuno neučinkovitima te ih je u posljednje četiri godine pokušalo koristiti tek deset posto hrvatskih sudaca, dok ostali nisu čak ni pokušali. Isti izvori tvrde i da su uređaji za pretvaranje govora u tekst u početku bili najavljivani kao uređaji koji će služiti da se sudske rasprave pretvore u tekstualni oblik, ali da to zbog tehničkih problema nikada nije zaživjelo i da to od prvog dana zbog raznih zapreka nije bilo moguće, pa se danas ti uređaji kod sudaca uglavnom koriste kada suci diktiraju svoje presude.

Treba napomenuti da je nabava uređaja za pretvaranje govora u tekst od samog početka bila vrlo sporna jer se ustanovilo da su ti uređaji plaćeni puno više nego što je to prvo bilo procijenjeno. Naime, Jutarnji list je pisao kako je jedan komplet za pretvaranje govora u tekst sa specijaliziranim uređajima za diktiranje Ministarstvo pravosuđa platilo 2018. nešto više od 42.000 kuna iako im je 2016. ista tvrtka ponudila informativnu cijenu od 11.000 kuna. To znači da je Ministarstvo, na čijem je čelu tada bio današnji saborski zastupnik HDZ-a u Saboru Dražen Bošnjaković, platilo 800 kompleta nešto više od 33,7 milijuna kuna, s napomenom da su sve cijene s PDV-om. U Ministarstvu pravosuđa su tada tvrdili da su kompleti kupljeni 2018. godine znatno unaprjeđeniji od onih na koje se odnosila informativna cijena iz 2016., a isto je tvrdio i direktor tvrtke Newton Technologies Adria koja im ih je prodala. Naime, iz Ministarstva pravosuđa su tada naveli da su kupljeni kompleti uključivali licence, opremu i edukaciju korisnika i ugovor koji obuhvaća trogodišnje jamstvo koje uključuje dodatne funkcionalnosti programskog rješenja uz edukaciju korisnika o njima.

U početku je bilo najavljivano da će uređaji za pretvaranje govora u tekst služiti tome da se sudske rasprave pretvore u tekstualni oblik, ali zbog tehničkih problema to nikada nije zaživjelo. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

Indikativno je da je slična nabava 2016. bila procijenjena na devet milijuna kuna, a isti projekt, koji je tada vodio Most, odnosno tadašnji ministar pravosuđa Ante Šprlje, planirao je spomenute proizvode kupiti za oko 11.000 kuna po kompletu. Ta informativna ponuda iz 2016., rekli su tada u Ministarstvu, odnosila se na licence i instalaciju istih za jedno računalo te inicijalni unos pravnog rječnika. Nije uključivala dodatnu uslugu ni robu. Isto tako nije uključivala edukaciju korisnika i nije bila predviđena nadopuna inicijalno unesenog rječnika pa bi korisnici sami morali unositi nove pojmove, što bi usporilo rad. Cijenu su povećale i edukacije koje se su trebale provoditi jedan na jedan, i to njih 800 u 90-ak institucija i u dvadesetak gradova, kao i tri godine uključenog održavanja, edukacije, razvoja i unaprjeđenja rječnika.

Usprkos svemu tome Nacionalovi izvori tvrde da se ti skupo plaćeni uređaji nikada nisu previše udomaćili u radu naših sudaca i da su se pokazali prilično nepouzdani. Zato su i odlučili upozoriti da bi se u bliskoj budućnosti trebala provesti slična nabava za gotovo iste uređaje koji će ovoga puta biti plaćeni duplo skuplje nego 2018. godine, a postoji opravdana sumnja da bi i novi uređaji mogli doživjeti sličnu sudbinu. Međutim, iz Ministarstva pravosuđa oštro odbacuju svaku sumnju da postoji povezanost između uređaja nabavljenih prije četiri godine i ovih u čiju će nabavu krenuti kada u Saboru budu prihvaćene zakonske promjene i dopune. Za Nacional su potvrdili da su uređaji nabavljeni 2018. u okviru projekta „Unaprjeđenje i modernizacija pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj“ sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Tada je nabavljeno 800 kompleta uređaja za pretvaranje govora u tekst po pojedinačnoj cijeni od 33.518,37 kuna bez PDV-a, a komplet je obuhvaćao licence, opremu (fiksni i mobilni uređaj) te edukaciju na lokaciji korisnika. Iz Ministarstva su za Nacional odgovorili i da ugovor obuhvaća i trogodišnje jamstvo koje uključuje održavanje i ažuriranje rječnika programskog rješenja, uz edukaciju korisnika, te su dodali:

Iz Ministarstva pravosuđa tvrde da uređaje koji pretvaraju govor u tekst koriste hrvatski suci i Državno odvjetništvo te da se nabava nove tehnologije ne može s njima dovoditi u vezu

“Raspodjela (lokacija i količina) nabavljene opreme utvrđena je ovisno o potrebi i opterećenosti pojedinih pravosudnih tijela; 534 uređaja koriste se na sudovima, 264 uređaja koriste se u državnim odvjetništvima, a dva su uređaja pohranjena u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Navedeni uređaji ne koriste se za sudske rasprave niti su namijenjeni tome, već ih pravosudni dužnosnici koriste za diktiranje odluka i drugih akata.”

Drugim riječima, iz Ministarstva pravosuđa tvrde da se uređaji nabavljeni 2018. ne koriste za snimanje rasprava i za njihovo pretvaranje u tekst, već da se oni koriste samo za pretvaranje odluka sudaca u tekst, a koriste se i u radu Državnog odvjetništva.

Sporna nabava uređaja za pretvaranje govora u tekst odrađena je još u mandatu ministra Dražena Bošnjakovića. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Istovremeno, iz Ministarstva pravosuđa su potvrdili da su promjene u snimanju rasprava na hrvatskim sudovima dio izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, koji su prošli prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Navedenim izmjenama planira se uvođenje tonskog snimanja u kaznenim i parničnim postupcima kako bi se isti ubrzali, modernizirali i pojednostavili. Iz Ministarstva pravosuđa su naveli i da će se uvođenjem tonskog snimanja promijeniti sadašnji sustav sastavljanja zapisnika te su dodali:

“Tehnologija koja će se koristiti omogućit će snimanje cijelog ročišta, iskaza stranaka; pojedinih svjedoka, iskaza optuženika i sl., u skladu sa zakonskim odredbama. Takav će sustav imati posebne kanale na kojima će se bilježiti iskazi svih sudionika, koji će biti indeksirani te će omogućavati pretragu snimljenog materijala. Uređaji za tonsko snimanje nabavit će se za potrebe svih sudova u kojima se takvi postupci provode. Procijenjena vrijednost nabave tih uređaja je oko 73 milijuna kuna.”

Komplet za pretvaranje govora u tekst sa specijaliziranim uređajima za diktiranje Ministarstvo pravosuđa platilo je 2018. nešto više od 42.000 kuna iako mu je 2016. ponuđena cijena od 11.000 kuna

To znači da će nova tehnologija, za koju će Ministarstvo pravosuđa izdvojiti 73 milijuna kuna, samo snimati rasprave te da će služiti kako bi se nakon toga te rasprave mogle ponovno preslušati, a neće služiti i za to da se direktno riječi izgovorene na sudskim raspravama pretvore u tekstualni oblik, što je, prema riječima Nacionalovih izvora, bila prvotna zadaća uređaja nabavljenih 2018. godine.

No iz Ministarstva pravosuđa to demantiraju i tvrde da uređaji za pretvaranje govora u tekst koji se trenutno koriste na sudovima, uglavnom koriste za pisanje sudskih presuda, a svojim tehničkim predispozicijama nikada nisu bili ni predviđeni za snimanje cjelokupnih rasprava. Zaključuju da će se uređaji i dalje koristiti za pisanje presuda i drugih odluka koje donose suci.

Na jednom od posljednjih predavanja u organizaciji Pravosudne akademije tema je bila upravo tonsko smimanje rasprava. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Hoće li tako doista i biti, vidjet će se nakon što Sabor donese izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku te nakon što Ministarstvo raspiše natječaj za nabavu nove tehnologije za snimanje rasprava.

Isto tako, bit će zanimljivo vidjeti hoće li i nakon raspisane javne nabave cijena koju Ministarstvo pravosuđa planira platiti ostati 73 milijuna kuna ili će, po dobrom hrvatskom običaju, u zadnji čas doći do neplaniranih novih troškova koji će cijeloj nabavi još podići cijenu, a posebno će biti zanimljivo vidjeti hoće li i ovoga puta na javnu nabavu stići ponuda tvrtke Newton Technologies Adria koja je hrvatskim sucima omogućila uređaje kojima svoje presude automatski iz govora prebacuju u tekstualni oblik.