Ministrica kulture Nina Obuljen Korinžek u srijedu je na Plitvicama otvorila 49. savjetovanje hrvatskih arhivista na temu “Arhivi i Domovinski rat” te poručila kako je jako važno da se Domovinski rat pravilno interpretira i prezentira budući da to nije samo pitanje prošlosti, već i budućnosti.

Savjetovanja hrvatskih arhivista na Plitvicama se održava od srijede do petka te su u povodu 25. obljetnice početka ratne agresije i obrambenog Domovinskog rata Hrvatsko arhivističko društvo, Državni arhiv u Gospiću i Hrvatsko memorijalno-dokumentacijski centar pripremili sveobuhvatne teme s objavom zbornika radova, kojeg sufinancira Ministarstvo kulture.

Otvarajući savjetovanje, Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo što je njeno prvo službeno obraćanje javnosti u svojstvu ministrice upravo na tom skupu, jer svi koji se bave kulturom i baštinom znaju koliko je rad arhivista važan, dok u široj javnosti uvijek nekako “prolazi ispod radara”.

“Tema Domovinskog rata, u godini kad se obilježava njegova 25. obljetnica, pokazuje da je puno toga napravljeno, ali i da nas to povijesno razdoblje još uvijek zaokuplja i emotivno, jer nas je obilježilo, te je jako važno da se Domovinski rat kao temelj Republike Hrvatske pravilno interpretira i prezentira, budući da to nije samo pitanje prošlosti, već i budućnosti”, rekla je Obuljen Koržinek.

Odgovornim i znanstvenim pristupom prema povijesti iskazujemo poštovanje i zahvalnost prema svima koji su dali život za slobodnu Hrvatsku ili su prolazili različite torture, rekla je ministrica te dodala kako očekuje da će je arhivisti uvijek upozoriti kada se pojave problemi koji bi im sprječavali uvid u dokumente, istraživanje i prezentaciju bliže i dalje povijesti.

Najavila je, kao dio programa aktualne vlade, nastavak i intenziviranje obnove zgrade bivše Tvornice duhana Zagreb za Povijesni muzej, ali i povrat kulturnih dobara iz inozemstva u Hrvatsku te moguće izmjene ili izradu potpuno novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Ministrica Obuljen Koržinek savjetovanje je iskoristila, kako je izjavila za medije, za dogovor o cjelovitoj analizi stanja arhivskih spremišta u Hrvatskoj, jer je jedan od važnih ciljeva Vlade aktivacija državne imovine. Izrazila je uvjerenje da će se moći identificirati i prostori podesni za prenamjenu za čuvanje arhivskog gradiva.

Paralelno s tim najavila je intenziviranje digitalizacije gradiva, posebno onoga koje treba biti dostupno građanima kod imovinsko-pravnih i drugih poslova, da bi arhivska služba bila adekvatan, brz i transparentan servis građanima.

Nazor: U 2017. bavit ćemo se istraživanjem rata u BiH

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) naglasio je da im još uvijek nije dostupan dio gradiva koji bi trebao biti.

“Normalno je da nam, shodno zakonu, nije dostupno svo gradivo Ureda predsjednika, ali bi nam trebalo biti dostupno ono starije od 31. prosinca 1990, jer je ono državno i javno, arhivsko vlasništvo”, rekao je te upozorio da gradivo koje oni, kao institucije, često nisu mogli dobiti, dobijali novinari ili aktivisti iz nevladinih udruga “i da su ga selektivno prikazivali, da bi, ovo odgovorno tvrdim, ocrnili Republiku Hrvatsku pred javnošću”.

Nazor je najavio da će kroz čitavu 2017.  predmet istraživanja Centra biti rat u BiH.

“Mi rat u BiH kao država ne možemo ignorirati, jer je to bilo jedinstveno bojište, te je politički i vojno to bilo jedinstvena cjelina, gdje su se lomila koplja i za Hrvatsku. Ni mi kao znanstvenici niti vojni stratezi to mogu ignorirati, moramo govoriti ono što je važno za Hrvatsku i Hrvate”, rekao je Nazor.

Šimun Novaković je u ime Arhiva Bosne i Hercegovine rekao da je stanje u Hrvatskoj takvo da se o svim temama o Domovinskom ratu na skupu može govoriti, a da je stanje u BiH takvo da postoje najmanje dvije, a možda i tri različite povijesti o toj temi i da će trebati još veći povijesni otklon da bi se moglo o toj temi govoriti na jedinstvenom skupu različitih strana.

Novaković je također rekao da je arhivistima BiH važno da im bude pristupačnija za istraživanje građa o Hrvatskom vijeću obrane, koja je pohranjena u Hrvatskom memorijalno-dokumentracijskom centru, gdje je dobro sačuvana, ali je time teže dostupna za istraživanje BiH istraživačima, onima koji su najzainteresiraniji za tu građu, te da se nada da će se naći način da bude kopirana i dostupnija.

Stipančević: Arhivističke službe su osobna iskaznica nacije i memorija naroda 

Vršitelj dužnosti ravnatelja Središnjeg državnog arhiva Mario Stipančević arhivističke je službe nazvao osobnom iskaznicom nacije, memorijom naroda, te je sve arhiviste pozvao da budu borci za istinu, jer će se na taj način, sebi svojstven, boriti i za bolje društvo, za bolju Hrvatsku.

Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog rekao je da je još mnogo posla na arhiviranju, zaštiti i publiciranju građe iz Domovinskog rata, da će se mnoga pitanja razmatrati na ovom savjetovanju, no da će se mnoga pitanja tek uobličiti, poput onog o potrebnim pregovaračkim procesima za povrat u ratu otuđene arhivske građe i kulturne baštine, jer će o tome ovisiti konačna slika arhiva Domovinskog rata kao jedinstvenog spomenika vlastitog identiteta.

Sudionici savjetovanja sutra će biti u Gospiću, na okruglom  stolu o položaju i statusu arhivske struke i arhivskih djelatnika, te na predstavljanju novih mrežnih stranica i društvenih mreža Hrvatskog arhivističkoga društva.