Energetska obnova župne crkve, nabava i postavljanje novih elektronskih orgulja u crkvi, nabava i ugrađivanje toplotne pumpe za grijanje u dvorani župe, građevinski radovi i instalacija zvona u župi, uređenje i sanacija crkve, radovi na objektu za prijem hodočasnika, obnova parkirališta župe, opremanje pastoralnog centra…
Nabrojano je tek dio troškova koje je ove godine župama sufinanciralo Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova putem projekta Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije, piše faktograf.hr.
‘Stvaranje preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva’
Na papiru, riječ je o programu koji, kako piše u pozivu, “doprinosi stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda i održivom razvoju u pograničnom području te podiže kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru”.
Kako dokazuje ranije nabrojano, u stvarnosti se, pak, radi o još jednom načinu dodjele novca građana župama, uglavnom katoličkim, u županijama koje graniče sa Srbijom te u Vojvodini.
Naime, za sredstva u sklopu programa, osigurana direktno iz proračuna, mogu se javiti jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove i javna poduzeća, ali i pravne osobe neprofitne naravi koje “služe za zadovoljenje socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih potreba”. U sklopu opisa programa Ministarstvo jasno naglašava kako u ovu zadnju kategoriju mogu ući i vjerske institucije ako je njihov projekt usmjeren na “aktivnosti jačanja zajednice u svojstvu pružatelja društveno-socijalnih usluga”.
Župe s obje strane granice mogu se povezati i osmisliti projekte
U praksi to, pak, znači da se župe s obje strane granice mogu povezati i osmisliti projekt (iako ima primjera gdje se povezuju župe i općine) te se javiti na natječaj i dobiti sufinanciranje pod egidom da time “jačaju lokalnu zajednicu”.
Pritom se ti njihovi projekti natječu za državni novac s projektima koje su, primjerice, samostalno prijavile škole, vrtići ili općine, iako se vjerske zajednice i ovako obilato financiraju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave te pomoću donacija vjernika.
Netransparentno financiranje
Koliko je takva odredba apsurdna, najbolje govori podatak da je ove godine u sklopu Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije projektima koje su prijavile župe, ili općine i gradovi u suradnji sa župama, otišlo 644,902.52 eura. Kako je sveukupno za 32 projekta podijeljeno 1,472,512.13 eura, to znači da je čak 43 posto sredstava otišlo župama ili projektima povezanima s njima.
Problematično je i to što je u odabiru projekata Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU krajnje netransparentno. Prema opisu programa, projektne prijedloge vrednuje Povjerenstvo za odabir projekata. U njemu sjedi predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova te predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Povjerenstvo pristigle projekte vrednuje prema relevantnosti, stupnju pripremljenosti, financijskoj i operativnoj sposobnosti te nečega što se u tablici bodovanja zove “ocjena kvalitete zajedničkih aktivnosti koju provode partneri iz Republike Hrvatske i Republike Srbije”. Maksimalan broj bodova iznosi 50.
Rastezljivi kriteriji
Vrednovanje ima i drugu fazu u kojoj je moguće dobiti maksimalno dodatnih 20 bodova.
Hoće li ih projekt i koliko dobiti, ovisi o tome koliki je “utjecaj projekta na razvoj prekogranične suradnje” te na “zadovoljavanje općih i javnih potreba zajednice Hrvata u Republici Srbiji te njihova povezanost s prekograničnim područjem u Republici Hrvatskoj”. Nakon što se projekti ocjene i boduju, ministar, u ovom slučaju HDZ-ov Šime Erlić, donosi odluku o odabiru projekata i potvrđuje iznos financiranja za svaki odabrani projekt. Kako se točno utvrđuje kome ide koliko novca, nije specificirano.
Dakle, iz navedenog je jasno da su kriteriji za bodovanje, u najmanju ruku, nejasni i široko rastezljivi pa ne čudi da se na listi odabranih projekata nalazi i ugradnja orgulja u neku crkvu ili gradnja parkinga, iako je upitno na koji točno način to smanjenje negativni demografski trend i pomaže zajednici na ostale nabrojane načine.
Inače, javni poziv za dostavu projektnih prijedloga traje svega mjesec dana. Nedovoljno za udruge, ali dovoljno za župe koje projekte mogu vrlo lako pripremiti unaprijed.
Novac iz proračuna
Problem je i činjenica da ministarstvo uz odabrane projekte ne objavljuje broj bodova koje su dobili prema ranije navedenim kategorijama, nego samo navodi dodijeljeni iznos.
Kada je Faktograf Ministarstvo pitao zašto nije moguće vidjeti te podatke, odgovorili su nam kako se pri evaluaciji i objavi detalja o projektima primjenjuje praksa koja je prenesena iz europske “gdje broj bodova nije definiran kao obvezan javni podatak”.
Kako bi to opravdali, Faktografu su poslali poveznicu na smjernice Europske komisije o “komuniciranju o strateškim projektima”. Nigdje na 15 stranica tog dokumenta se ne spominje pitanje vidljivosti bodovanja niti je taj dokument uopće relevantan za ovaj program budući da se odnosi na projekte financirane EU novcem. Kako smo ranije naglasili, ovaj program se financira direktno iz proračuna.
Ne objavljuju ni opise projekata
Kada se ovom temom ranije bavio portal Telegram (program je aktivan od 2021.) tadašnja ministrica Nataša Tramišak odbila je otkriti broj bodova uz projekte uz izliku da ih ne mogu dostaviti “budući da se radi o tabličnim ocjenama povjerenstva po zadanim kriterijima” – što god to značilo. Ministar Erlić je nastavio netransparentnu praksu svoje prethodnice samo što je on, očito, sada pronašao drugu izliku da javnosti uskrati informacije.
Vrijedi napomenuti i kako Ministarstvo ne objavljuje ni opise odabranih projekata, već samo njihova imena. Tako je bez novinarskog upita nemoguće doznati što stoji iza odabranih projekata župa koji se, primjerice, zovu “Brat uz brata, Hrvat uz Hrvata”, “Leopoldovom ljubavlju prema Hrvatskom narodu gradimo mostove i jačamo međusobno zajedništvo našeg naroda”, “Marija Mariji” ili “O vremena o običaji”.
Tek nakon upita Faktograf je doznao da se tu uglavnom skrivaju raznorazne obnove i sanacije lokalnih crkvi uz koje su župe, s namjerom da ih opravdaju, redovito dodavale i studijska putovanja i radionice o korištenju EU fondova. Ovdje još jednom naglašavamo – projekt se ne financira iz EU proračuna.
Ne otkrivaju ni koje su projekte odbili
Dodatnu notu netransparentnosti u sve unosi i činjenica da je Ministarstvo Faktografu odbilo dati i listu prijavljenih projekata koje su odbili, odnosno onih koji su ostali po strani zbog župa. To su pravdali zaštitom prijavitelja, odnosno GDPR-om. Tvrde kako “nisu u mogućnosti javno iznijeti podatke o njima, budući da u ovom smislu nisu korisnici javnog novca”.
Inače, spomenuto Ministarstvo novac župama od 2021. godine dodjeljuje i putem još jednog sličnog programa prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom. Faktografu tvrde kako će rezultati poziva za taj program biti objavljeni do polovice svibnja s obzirom na to da je proces evaluacije u završnoj fazi. Faktograf će, naravno, provjeriti i koliko je tu sredstava otišlo župama, piše faktograf.hr.
Komentari