Skrivena glad danas pogađa više od dvije milijarde ljudi dok je dvije trećine svjetskog stanovništva u opasnosti od nedostatka jednog ili više esencijalnih tvari, upozoreno je u ponedjeljak u Osijeku na okruglom stolu u povodu Svjetskog dana tla.

Ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Darja Sokolić naglasila je da kronični nedostatak mikronutrijenata u tlu, posebice u prehrani uzrokuje teške i često nevidljive zdravstvene probleme.

Upozorila je da se u posljednjih 50 godina prisutnost esencijalnih tvari u nekim područjima smanjila i za 40 posto.

“Neophodno je stoga održivo upravljanje tlom jer se na taj način može proizvesti do 58 posto više hrane na istoj površini”, rekla je Sokolić, naglasivši kako Europski zeleni plan prepoznaje da su zdrava tla ključna za postizanje klimatskih ciljeva i očuvanje biološke raznolikosti.

Na Svjetski dan tla koji se obilježava od 2014. Sokolić je ocijenila da se o važnosti tla manje govori nego o zaštiti zraka ili vode.

“Ovo je prilika da osvijestimo važnost očuvanja tla kroz upravljanje tlom”, poručila je ravnateljica HAPIH-a koji je organizirao okrugli stol.

Prema njezinim riječima tlo je domaćin četvrtine organizama i ako se promatra kroz prizmu biološke raznolikosti, jedan je od najsloženijih ekosustava u prirodi jer sadrži mnoštvo organizama.

Zdravlje tla i njegova plodnost izravno utječu na sadržaj hranjivih tvari u primarnim poljoprivrednim proizvodima, podsjetila je Sokolić, upozorivši da je u brojnim zemljama intenzivna proizvodnja iscrpila tlo, ugrožavajući našu sposobnost održavanja proizvodnje hrane.

Voditelj Centra za tlo i pomoćnik ravnateljice HAPIH-a Hrvoje Hefer utvrdio je da se na našim oraničnim površinama vidi lagani pad organske tvari dok je na površinama gdje su trajni nasadi uočen lagani porast organske tvari.

“Pratimo sve što se događa u svijetu, Centar za tlo je od prošle godine i član Svjetske mreže ovlaštenih laboratorija tako da smo ove godine napravili i međulaboratorijsko ispitivanje sa svim ovlaštenim laboratorijima, što znači da konačno svi radimo jednako i jednako tumačimo rezultate, rekao je.

Domagoj Rastija s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti naglasio je da tlo treba čuvati i voditi brigu o njemu jer je to prirodno bogatstvo koje smo dobili u naslijeđe i koje će ostati iza nas. Objasnio je da organska tvar utječe na strukturu i poroznost tla te na kapacitet tla za vodu, prozračnost, mineralizaciju organske tvari i samim time usvajanje hraniva iz tla.

Svjetski dan tla 2022. (WSD) i njegova kampanja imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem ključnih izazova povezanih s plodnošću tla, zdravljem tla i neravnotežom nutrijenata.

Gubitak plodnosti tla znači da mnoge žitarice, povrće i voće nisu toliko bogate vitaminima i hranjivim tvarima kao što su bile prije 70 godina.