Mnogi se pitaju je li moguće da nekada najljepše zanimanje na svijetu – ono učiteljsko, više nije popularno? A da je tome tako govore podaci da sve manje učitelja i predmetnih nastavnika žele raditi u školi posebice se to odnosi na obveznu osnovnu školu. Neprestano se traže zamjene, predmeti su nerijetko pokriveni nestručnom zamjenom.

Nedostatak kadra postao je problem broj jedan u školama.

“Ja smatram da je najuspješniji dan u školi taj kada nema organizacija zamjena, na sve načine se organiziramo od domišljatosti satničarke i mene u organizaciji same nastave, imamo tu nesreću da radimo u dvije smjene, odljev kadrova već dugo postoji“, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

Ravnatelji se snalaze na sve moguće načine kako bi nastava bila pokrivena.

“Mi u velikim gradovima imamo šansu da razmjenjujemo jedni od drugih. S jedne strane uzimamo jedni drugima kadrove, svi fluktuiraju, a s druge strane imamo neformalne učiteljske odnose ravnateljske skupine i tu zamolimo za pomoć”, kaže Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca, Zagreb.

“Imamo najviše problema naći zamjenu u prirodoslovnim predmetima, matematici, tehničkoj kulturi…. Vrlo je teško naći zamjenu, nekad moramo posezati za studentima koji još nisu završili fakultet”, govori Zvonimir Radić, pedagog OŠ Petra Preradovića, Zagreb.

I dodaje kako su nestručne zamjene uvijek lutrija, nikad ne znate koga ćete dobiti i hoće li se snaći u razredu.

ALARM ZA UZBUNU Stručnjaci zabrinuti: Roditelji djeci šalju potpuno krive poruke, podaci su šokantni

“U školama gdje su te zamjene duže, pitanje je o kakvom znanju se radi i što će biti s tim učenicima u budućnosti kada odu u sljedeću vertikalu obrazovanja”, ističe Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split.

Satničari imaju najviše posla. Organizirati, dogovarati, upisivati sve u raspored. I svaka je ideja dobrodošla.

“U našoj školi postoji jedno zgodno rješenje, a to je obrnuti raspored. Unutar tog obrnutog rasporeda vidimo koji su nam ljudi slobodni i to naš satničar napravi početkom školske godine, što znači da se za zamjene na kraće vrijeme, na sat-dva ili dan-dva, ljude može na vrijeme upozoriti i onda se te zamjene nikada ne svode na čuvanje djece”, kaže Dušica Vunić, ravnateljica OŠ Berak.

Ali ravnatelji zbog nedostatka kadra, a za spas znanja, imaju još ideja. Jedna od njih je i honoriranje ljudi koji žele raditi.

“Ljudi koji su zaduženi u svom 40-satnom vremenu, pristaju na honorare i dolaze iz jutarnje u popodnevnu smjenu iz druge škole”, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

KAD ĆE PREGOVORI? Sindikat Preporod: ‘Ministar gleda iz nekih svemirskih perspektiva, čini mu se sve uređeno, a gdje god zagrebeš – problemi’

Nedostatak kadra u školama nije samo hrvatski problem, imaju ga i škole drugdje u Europi. Ipak, pitamo se je li se moglo ponuditi neko rješenje na razini institucija koja su zadužene za politiku obrazovanja, a ne da se ravnatelji na kojekakve načine snalaze kako bi učenicima osigurali koliko-toliko adekvatno obrazovanje. Jer ovdje nije riječ samo o nedostatku kadra za stem područja koje se stimulira stipendijama, nego se problem širi i na druge predmete. A sve veće iznenađenje je i kamo odlaze učitelji razredne nastave.

“Gdje učiteljice razredne nastave na zamjeni odrade jedan dio i onda prelaze u predškolsku ustanovu budući da tamo dobiju posao na neodređeno. To je jedan problem koji se nama sad ukazuje”, kaže Mario Plavčić, ravnatelj OŠ Satnica Đakovačka.

U srednjim školama kažu: mi si ne možemo dopustiti nestručno pokrivenu nastavu, a mi se pak čudimo zašto se to dopušta u osnovnoj školi koja je, usput rečeno, obvezna za svu djecu, piše HRT.

RODITELJI I STRUKA U ŠOKU Smanjuje se broj asistenata za djecu s teškoćama u razvoju