Nezavisni zastupnik Marin Škibola u srijedu je najavio zahtjev za osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva kako bi se ispitalo djelovanje agencija za otkup dugova, upozorivši da u Hrvatskoj ne postoji regulativa za poslovanje tih agencija koje, kaže, izbjegavaju i krše zakone.

Škibola je na konferenciji za novinare u Saboru upozorio da te agencije, nepoznate vlasničke strukture, sumnjivo posluju, bez nadzora u Hrvatskoj i otvaraju mogućnost za pranje novca.

Riječ je o agencijama za naplatu dugova koje otkupljuju dugove građana od banaka za znatno manji iznos od vrijednosti duga, nekada i za samo 10 posto iznosa duga, pojasnio je.

Preuzimaju, kaže, čitave portfelje od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dugova u komadu. Dugove ukupno vrijedne stotine milijuna kuna nekada mogu kupiti i za 15-ak milijuna kuna od banaka koje iste takve povoljne mogućnosti otkupa ne nude i svojim klijentima.

“Banke imaju dogovore s tim agencijama jer im one služe za različite ‘mutne sheme’. HNB u toj priči vodi samo statistiku o otkupu dugova od banaka, bez provjere poslovanja agencija što otvara veliki prostor za moguće pranje novca“, upozorio je Škibola te zatražio od nadležnih institucija da ispitaju te sumnjive transakcije jer „postoji velika rupa u financijskom sustavu po pitanju tokova novca“.

Banke sve to znaju i mi zahtijevamo da se ta shema poslovanja ispita, rekao je Škibola kojemu je posebno sporno  što se  s otkupom duga prenose se i osobni podaci dužnika.

Mreža potrošača podnijet će tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača 

Škibolinu inicijativu podržali su predsjednik Mreže potrošača Hrvatske Danijel Galović i predsjednik Udruge za zaštitu ljudskih prava “Korektiv” Antun Bačoka.

Galović je istaknuo da zahtjev da se konačno utvrdi što zapravo agencije za otkup dugova rade u Hrvatskoj, tko ih kontrolira i na koji način djeluju. Najavio je i tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača koja  će se temeljiti na zakonu o zaštiti potrošača i zakonu o obveznim odnosima.

“Ta tužba će zahvatiti velik broj sudionika ovoga procesa koji se u Hrvatskoj nesmetano odvija pred našim očima, a da nitko za te procese nije nadležan“, pojasnio je Galović.

Antun Bačoka apelirao je pak da se ukine ili izmijeni odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, koju je HNB donio u ožujku 2018.

“Ovakvom kupoprodajom plasmana potrošač nije zaštićen i ne nalazi se u istom položaju kao kada je dogovarao izvorne uvjete kredita kod banke“, upozorio je Bačoka.

Naveo je primjer da  kupoprodajnim ugovorom agencija može za 10, 20, 30 posto otkupiti kompletan dug građana od banke te poslati ovršni prijedlog na sud.

“Ako je neka nekretnina pod hipotekom vrijedna milijun eura, a dug iznosi sto tisuća eura, agencija će na tržištu nekretninu prodati možda i za 800 tisuća eura. Dužnik pritom dobiva samo iznos za pokriće duga, a  sva preostala sredstva ostaju agenciji“, upozorio je Bačoka istaknuvši da je to pogubno za hrvatske građane.