Vesna Škare Ožbolt gostovala je na N1 Televiziji gdje je govorila o svojoj kandidaturi za gradonačelnicu Zagreba, ali još i više o, kako je opisala, katastrofalnom stanju koje prijeti Zagrebu ako se obnova ne provede kako spada.

U tom kontekstu spomenula je Damira Vanđelića.

Samo nešto ranije u utorak Vanđelić je potvrđen za predsjednika Fonda za obnovu, što je Škare Ožbolt bilo drago, jer je riječ o čovjeku za kojega je nedavno rekla da bi njih dvoje bili u pozitivnom smislu “ubojita kombinacija što se tiče brzine obnove”.

Zadaće Fonda

“Gospodina Vanđelića poznajem, osobno sam zadovoljna ovim izborom jer smatram da je vrlo stručan, sposoban i da će na brz način provoditi ono što su zadaće Fonda.”

Upozorila je da u obnovu mora jako biti uključen Grad Zagreb, da se mora sam uključiti, jer strategiju obnove ne može voditi Fond, nego samo Grad Zagreb.

“Država ima svoju ulogu, dobro je da je na ovaj način postavila strukturu, ali to nije dovoljno. Grad Zagreb mora reći što želi od obnove. Ljudi su iselili iz Centra. Ljudi više ne žive u centru grada, to nije dobro”, upozorila je.

“Fond je novčarska institucija, on daje novce. Ali što će se graditi, kojom dinamikom, koja je strategija, to je posao grada”, dodala je i rekla da država nije postupila dobro, kad je odredila u kojem udjelu će pomagati ljudima čije su kuće ili stanovi oštećeni u potresima.

Nisu trebali financirati građani

“Trebalo je konstrukcijsku obnovu zgrada organizirati u stopostotnom iznosu na račun države, a ne da 20 posto financiraju građani, posebno oni koji nemaju niti za biljege na formularima za Fond.”

“Za vrijeme obnove u 90-ima država je davala 100 posto podršku u konstrukcijskoj obnovi. Sad daje 60 posto”, rekla je.

Vesna Škare Ožbolt je rekla i to da je pretprošlu nedjelju provela cijeli dan obilazeći ljude u podsljemenskoj zoni, pomažući im ispunjavati formulare:

“Ljudi su zbunjeni, nemaju informacija, ne znaju kako popuniti te formulare. Iako su se u međuvremenu formulari nešto promijenili, pa su sad nešto kraći, još uvijek su komplicirani.”

“Opisat ću vam malo kako izgledaju te kuće u podsljemenskoj zoni. Izgledaju gotovo identične kao one u Petrinji, Sisku i Glini. Nema razlike! Nema nikakve razlike!”, kazala je i opisivala život ljudi u Zagrebu čiji su stanovi stradali u potresima.

Kuće pukle popola

“Pukle su (kuće) po pola, a ljudi u njima žive. Stanovi u Palmotićevoj, tamo ljudi žive bez grijanja, bez plina, krovovi prokišnjavaju. O njima nitko ne brine. Samo zato što žive u Zagrebu, njihov je status drugačiji.”

“Nema nikakvih radova, da!”, potvrdila je i rekla da nije bilo nikakve prepreke da obnova u Zagrebu ne počne još ljetos.

Dodala je da Milanu Bandiću uopće nije trebala gradska banka za pokrenuti obnovu već tada. Naprosto je trebao, kazala je, okupiti predstavnike banaka i dogovoriti, a kredite bi poslije vraćala sredstva iz europskih fondova kad stignu:

” Nije se uopće potrudio napraviti sastanak s bankama, nije se uopće potrudio pomoći građanima.”

Rekla je da bi bilo netočno ustvrditi da cijelo razdoblje njegovog vođenja Zagreba nije napravljeno ništa. Nabrojala je da se napravio Bundek, sredio Jarun, dovršio MSU, vide se neki pomaci u uređenju fasada u gradu…:

“Međutim, svaki projekt koji se radio, za sobom vuče afere”.

Kao primjer navela je žičaru, za koju kaže da ne može reći da je dobra:

“Ona je loše napravljena. Jedan skandinavski model uguran je u našu vizuru. Imamo žičaru koja uopće ne radi, a potrošen je dvaput veći iznos”.