Predsjednik sabora Islamske zajednice u BiH Safet Softić u srijedu je ponudio javnu ispriku zbog toga što je u državnom parlamentu glasao za odluku kojom se traži da se u BiH smjesta promijene nazivi ulica i javnih ustanova koje nose imena dokazanih suradnika nacista u 2. svjetskom ratu.

“Vjerovao sam u dobru namjeru predlagatelja i zbog tog uvjerenja sam pogriješio. Nikada ne bih digao ruku za inicijativu da sam znao da se u njenom obrazloženju ličnosti poput Huseina efendije Đoze dovode u istu ravan s presuđenim ratnim zločincima najgore vrste”, stoji u Softićevoj izjavi dostavljenoj lokalnim medijima.

Praktično drugi čovjek Islamske zajednice i čelnik njezina zakonodavnog tijela ovime je dao doprinos trakavici koja je još jednom pokazala kako su u BiH i dalje izražene podjele na “naše i njihove” kolaboracioniste iz razdoblja 2. svjetskog rata.

Husein Đozo istaknuti je muslimanski intelektualac, no njegov život bitno je obilježila činjenica da je 1943. postao pripadnikom zloglasne SS Handžar divizije, u kojoj je bio i imam. U tom je razdoblju bio i potpisnikom pisma upućenog Heinrichu Himmleru, svemoćnom šefu Gestapoa, u kojemu potvrđuje odanost Adolfu Hitleru.

Zbog ratovanja za ideale Adolfa Hitlera Đozo je u poratnoj Jugoslaviji osuđen na petogodišnju kaznu zatvora, a nakon što ju je odslužio nastavio je djelovati u strukturama Islamske zajednice završivši karijeru kao profesor na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu.

Njegovo ime sada nosi osnovna škola u Goraždu u istočnoj Bosni, zbog čega je upravo on spomenut u inicijativi zastupnika u parlamentu BiH Damira Arnauta iz liberalne Naše stranke (NS), usvojenoj ranije u siječnju, kojom su lokalna tijela vlasti potaknuta da nazive ulica i ustanova imenovanih po nacističkim suradnicima zamijene primjerenijima. Predložena su imena osoba proglašenih pravednicima među narodima zbog zasluga u spašavanju Židova od holokausta.

Titulu pravednika dodjeljuje izraelski memorijalni cetar Yad Vashem, a među njima je, primjerice, ime Derviša Korkuta, koji je spasio život jednoj židovskoj djevojci, ali je najpoznatiji jer je sačuvao čuveni origunalni primjerak “Sarajevske hagade”. Po Korkutu ne nosi ime niti jedna ulica ili ustanova u BiH.

Imena ulica po ratnim zločincima i fašistima

U obrazloženju odluke kao negativni su primjeri nazivlja navedena imena notornih osoba iz ustaškog režima poput Mile Budaka, Rafaela Bobana i Jure Francetića, koja se mogu naći na pročeljima zgrada po Hercegovini, četničkih ratnih zločinaca poput Draže Mihailovića, Uroša Drenovića i Pavla Đurišića, po kojima su nazvane brojne ulice u Republici Srpskoj, dok su oznaku negativaca s bošnjačke strane uz Đozu dobili Mustafa Busuladžić, poznat po otvorenom zagovaranju anisemitizma, te ustaški pukovnik Sulejman Pačariz i još neke osobe dvojbene ratne prošlosti.

Inicijativu za promjenu nazivlja ulica i ustanova Zastupnički je dom uputio općinama koje jedine imaju ovlasti uvoditi i mijenjati takve nazive, a za to su glasali i zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) kao i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, dok su oni iz HDZ BiH bili protiv.

No zastupnici SDA ubrzo su se suočili s kritikama iz Islamske zajednice zbog potpore Arnautovoj inicijativu uz obrazloženje kako se na taj način pokušavaju izjednačiti počinitelji masovnih zločina počinjenih u 2.svjetskom ratu s osobama poput Đoze i Busuladžića. Pritom se navodi da je Đozo odslužio zatvorsku kaznu i poslije toga radom u državnim institucijama i Islamskoj zajednici potvrdio status slobodnog građanina i pravo na slobodno javno djelovanje.

Skupština Sarajevske županije je još 2018. poništila odluku kojom je po Mustafi Busuladžiću, strijeljanom 1945. bez presude zbog suradnje s okupatorom, imenovana jedna od škola u sarajevskom pregrađu Dobroševići. Vlasti općine Novi grad, kojom tada kao i sada upravlja SDA-ov načelnik Semir Efendić, tu su odluku odbile provesti.

Uz Našu stranku i SDP jasnu potporu provedbi usvojene inicijative za sada je dalo veleposlanstvo SAD u BiH.

“Pozdravljamo usvajanje inicijative da se u BiH konačno promijene nazivi ulica po ratnim zločincima i fašistima kao važan korak pomirenju i uzajamnom poštovanju. Općinske vlasti trebale bi to uraditi bez odgode kako bi unaprijedile put BiH preka EU”, stajalište je američkog veleposlanstva.