Euforija nakon odličnog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji još se nije pošteno stišala, a već se zakuhao novi skandal koji je podijelio nogometnu javnost. Treba li Hrvatskoj nacionalni stadion, može li si ga priuštiti, kakva obilježja mora nositi, tko će ga platiti i gdje bi se trebao graditi, pitanja su na koja mnogi traže odgovore. No gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je svojim odlukama, predomišljanjima i kontroverznim izjavama dobrim dijelom i sam kriv za buru koja se proteklih tjedana podigla u domaćoj javnosti, mirno je odlučio da će svoja razmišljanja o tome izreći tek na jesen. A zagrebački arhitekt Hrvoje Njirić, autor idejnog rješenja za novi zagrebački nogometni stadion o kojem se priča već 10-ak godina, ali se u njegovoj realizaciji nije otišlo dalje od nacrta na papiru, voljan je, kako je potvrdio Nacionalu, razgovarati o svim detaljima projekta, spreman je izmijeniti ga i prilagoditi novonastalim zahtjevima i uvažiti sve primjedbe koje su se ovih dana mogle čuti u medijima, no nikakav službeni komentar iz Grada nije dobio. “Mi se držimo tog projekta, a sve ostalo što se ovih dana može pročitati po medijima ja nisam čuo direktno od gradonačelnika Bandića niti mi je potvrđeno da je gradonačelnik doista to i rekao. Dakle, ja te glasine ne mogu komentirati”, kazao nam je Njirić, autor projekta simbolično nazvanog Plavi vulkan.

Podsjetimo, dok je domaća javnost još klicala srebrnim nogometašima, krenule su i priče o potrebi gradnje novog nacionalnog stadiona pa je baš nekako u to vrijeme i Milan Bandić službeno predstavio ideju Plavog vulkana, projekta koji je pobijedio na natječaju za novi gradski nogometni stadion koji je Grad Zagreb raspisao još 2008. godine i od tada je ležao u arhivima nerealiziranih gradskih projekata. Bandić je sredinom srpnja objavio da će se Plavi vulkan graditi na prostoru gradske četvrti Kajzerica u Novom Zagrebu, odmah uz rijeku Savu. Uz njega je na prezentaciji projekta bio i autor Hrvoje Njirić. Stadion je, kazao je tada gradonačelnik, zamišljen kao dom hrvatskog nogometa i, prema njegovim riječima, bio bi nešto manjeg kapaciteta od ranije planiranog pa bi umjesto predviđenih 50.000, imao oko 35.000 sjedala i koštao bi između 100 i 120 milijuna kuna, a Grad Zagreb bio bi spreman izdvojiti oko 70 posto sredstava. No samo dva tjedna kasnije, početkom kolovoza, Bandić je naglo najavio odustajanje od lokacije na Kajzerici i spomenuo novu lokaciju – u naselju Blato na jugozapadnom ulazu u grad, uz nedovršenu sveučilišnu bolnicu. Kratko nakon toga u javnosti se zakotrljala i priča prema kojoj ni idejno rješenje arhitekta Njirića nije posve sigurno i lako može pasti, odnosno gradonačelnik Bandić i od njega namjerava odustati.

Arhitekt Njirić, pak, Nacionalu je rekao da je spreman razgovarati o izmjenama i preinakama postojećeg idejnog rješenja te o smanjenju kapaciteta stadiona, spreman je prilagoditi ga novoj lokaciji i dodatnim zahtjevima, posebno onima koji se tiču karakteristične plave boje kao simbola Nogometnog kluba Dinamo, za koji je projekt novog stadiona prvotno i bio zamišljen:

“Sve te izmjene nama su prihvatljive i na njih apsolutno možemo pristati. Jasno nam je i da bi, ako bi projekt iz gradskog prerastao u nacionalni stadion, boju stadiona trebalo prilagoditi nacionalnim obilježjima te da se mogu primijeniti neki drugi oblikovni principi. Jednom riječju, o svemu se može razgovarati.”

Njirić je dodao da ga o mogućim promjenama i samog projekta i lokacije nitko iz Grada, pa ni sam gradonačelnik, nije službeno kontaktirao:

“Koliko sam čuo, konačna odluka o sudbini budućeg stadiona bit će donesena tek na jesen, a mi ćemo biti spremni razgovarati o svim detaljima.”

Nakon što je idejno rješenje dovršeno, ustvrdio je Njirić, njegov arhitektonski studio načinio je kratku procjenu koštanja izgradnje stadiona: “Napominjem, ne radi se o detaljnoj razradi projekta, nego isključivo o okvirnoj procjeni. Tada smo došli do iznosa od oko 150 milijuna kuna.” Upozorio je i da bi potpuno odustajanje od već gotovog projekta i raspisivanje novog natječaja oduzeli i vrijeme, ali i još najmanje milijun kuna iz gradskog proračuna, koliko bi, prema njegovim riječima, koštao odabir novog idejnog rješenja:

“Raspisivanje novog natječaja nepotrebno je bacanje novca koji se može korisnije upotrijebiti za neku drugu namjenu”, rekao je Njirić i iznio mišljenje da bi daleko produktivnije rješenje bilo da autori idejnog rješenja s predstavnicima Grada i gradonačelnikom, ali i svim ostalim zainteresiranim stranama, sjednu za stol, prodiskutiraju o svim segmentima projekta i dogovore se o potrebnim izmjenama i prilagodbama samog rješenja:

“Stručna i široka rasprava o pojedinostima projekta, raspoloživoj infrastrukturi na predloženoj lokaciji, o cijeni i tome tko će sve osigurati sredstva za izgradnju stadiona, a posebno o problemu kasnijeg vlasništva nad objektom i njegova održavanja, iskristalizirat će optimalnu sliku o tome kakav objekt želimo, kakav nam je potreban i kako će javni novac biti utrošen na najbolji mogući način.”

Na Nacionalovo pitanje koliko je njegov arhitektonski biro naplatio projekt Plavi Vulkan, Njirić je odgovorio da projekt uopće nije naplaćen jer je sve do sada ostao na razini idejnog rješenja. “Nakon što je naš projekt odabran na natječaju kao najbolji, dobili smo tek simboličnu nagradu koja je bila predviđena samim natječajem i na tome je ostalo”, rekao je i objasnio da projekt nije došao do druge faze – faze javne nabave, prikupljanja i pripreme tehničke dokumentacije te razrade projekta i praćenja izvedbe. Njirić nije želio špekulirati o tome kako će se riješiti financiranje izgradnje budućeg stadiona niti nagađati u čijem će vlasništvu biti gotov objekt i tko će snositi troškove njegova održavanja, no podsjetio je na činjenicu da u svijetu postoji dovoljno primjera uspješnih financijskih modela izgradnje i održavanja sličnih sportskih objekata koji su donijeli pozitivne učinke na gradove i lokalnu zajednicu. “Bilo bi svakako korisno poslužiti se tim iskustvima i pokušati ih primijeniti”, tvrdi.

Zanimalo nas je i jesu li za hrvatske uvjete prihvatljiva i neka druga, financijski nešto skromnija rješenja poput, primjerice, gradnje montažnog stadiona kakvi postoje u svijetu, a značajno su jeftiniji od “čvrstih” objekata. No Njirić smatra da u ovom slučaju to nije dobro rješenje:

“Poznato je da su montažna sportska borilišta građena za potrebe Olimpijskih igara u Londonu, a slične stadione Katar planira izgraditi za Svjetsko nogometno prvenstvo koje će se 2022. godine igrati u toj zemlji. No valja znati da se takvo borilište u pravilu gradi kada investitor zaključi da sport kojem je stadion namijenjen nema budućnost u toj zemlji i da objekt neće ispuniti svoju svrhu nakon dovršetka natjecanja, odnosno da neće biti ispunjen dovoljan broj dana u godini da bude financijski isplativ i neće se zaraditi dovoljno da se pokriju troškovi održavanja. Ovdje to nije slučaj jer demontiranje stadiona nakon nekog vremena nije opcija, a samo montažno rješenje objekta ne bi donijelo velike financijske uštede.” Kakva je budućnost hrvatskog nacionalnog stadiona, hoće li ga uopće biti ili će i to ostati još jedna u nizu lijepih želja zamišljenih i najavljenih u afektu opće nacionalne euforije, saznat ćemo, kako se čini, tek na jesen jer nam je Grad Zagreb odlučio uskratiti odgovore na brojna pitanja koja smo mu uputili u želji da rasvijetlimo gomilu kontroverzi koje se u posljednje vrijeme vežu uz taj projekt. Naime, brojni mediji objavili su proteklih dana da “iz krugova bliskih gradonačelniku” stiže vijest da je Bandić odustao i od Njirićeva idejnog rješenja Plavog vulkana te se, navodno, razmatra mogućnost raspisivanja novog natječaja koji bi trebao iznjedriti projekt nacionalnog stadiona koji neće nositi obilježja samo jednog nogometnog kluba, već će biti jednako prihvatljiv svim navijačima. No te tvrdnje nisu se pripisivale direktno gradonačelniku Bandiću, već su, ako je vjerovati istim izvorima, stizale iz krugova njegovih suradnika. Uputili smo stoga upit direktno Uredu gradonačelnika Grada Zagreba, tražeći da nam razjasne je li točno da Bandić ne samo što je odustao od ranije najavljene lokacije za novi nogometni stadion Plavi vulkan, čija je gradnja bila planirana na lokaciji gradske četvrti Kajzerica uz rijeku Savu, već je odustao i od ranije prihvaćena idejnog rješenja za novi stadion arhitekta Hrvoja Njirića, te zašto je došlo do nagle promjene plana svega dva tjedan nakon što je projekt i službeno predstavljen javnosti.

Zanimalo nas je i je li odluku o napuštanju ranijeg idejnog rješenja i lokacije za novi stadion, gradonačelnik donio samoinicijativno ili je to učinio nakon konzultacija s nadležnim gradskim uredima ili, pak, Hrvatskim nogometnim savezom (HNS) te na čiju je inicijativu odabrana nova lokacija koja se spominje u medijima – u blizini nedovršene sveučilišne bolnice Blato. Željeli smo znati i tko će financirati izgradnju budućeg stadiona i njegovo kasnije održavanje te posebno kako Grad namjerava opravdati goleme količine novca koje je dosad uložio u neuspjelu rekonstrukciju Dinamova stadiona u Maksimiru u želji da od njega načini nacionalni stadion na kojem će se odigravati međunarodni susreti, a koji će, izgradi li se novi stadion, očito izgubiti zamišljenu namjenu.

Uočili smo također da je odluka o odustajanju od gradnje ranije zamišljenog stadiona i lokacije na Kajzerici donesena kratko nakon što je hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu osvojila srebrnu medalju pa je bilo logično postaviti pitanje je li u donošenju odluke o novoj lokaciji i napuštanju ranijeg idejnog rješenja, sudjelovao i HNS te je li ta organizacija, s obzirom na bogatu nagradu koju je HNS-u isplatila FIFA za visoki plasman u Rusiji, ponudila sufinanciranje izgradnje novog stadiona. No na sva ta pitanja nismo dobili jedan jedini odgovor. Iz Službe za informiranje Ureda gradonačelnika Grada Zagreba na naš mail s desetak pitanja stigla je tek kratka poruka da će “gradonačelnik o toj temi komunicirati s javnošću početkom rujna” te da do tada ne želi davati informacije vezane uz novi stadion. Ni u Hrvatskom nogometnom savezu nisu bili otvoreniji za razgovor o izgradnji nacionalnog stadiona u Zagrebu. I njih smo upitali jesu li na bilo koji način utjecali na Bandićevu odluku o promjeni lokacije budućeg stadiona, jesu li tražili odustajanje od Njirićeva idejnog rješenja Plavog vulkana i raspisivanje novog natječaja te jesu li voljni financirati izgradnju, ali i kasnije održavanje budućeg stadiona, što samim time znači i određeni oblik suvlasništva nad objektom. No iako smo isprva dobili usmenu potvrdu da će nam odgovori biti poslani u traženom roku, to se ipak nije dogodilo. HNS-ov ured odgovoran za odnose s medijima, unatoč višekratnim Nacionalovim telefonskim pozivima i mailovima, ostao je nijem.

Odluči li pak Grad Zagreb – ili bi možda preciznije bilo reći gradonačelnik Zagreba – da će za budući stadion biti raspisan novi natječaj, javnosti će svakako trebati podastrijeti konkretno objašnjenje razloga za odbacivanje postojećeg rješenja i trošenje novca na izradu projekta koji već postoji i rađen je upravo za tu namjenu. Njirić je upozorio da bi doista bilo smiješno i nepotrebno olako odbaciti idejno rješenje koje je britanski dnevni list Daily Mirror prije nekoliko godina spomenuo u članku u kojem je nabrajao zanimljive projekte stadiona koji nikada nisu realizirani.

“Mirror je prije nekog vremena radio reportažu o idejnim rješenjima zanimljivih gradskih stadiona koji nikada nisu realizirani. Tako su došli i do Plavog vulkana i proglasili ga jednim od najboljih u Europi. To potvrđuje da ideja stadiona ima određenu vrijednost koju su prepoznale i posve neovisne instance i da je ne treba tako olako odbaciti. Izgradi li se taj stadion, ne sumnjam da će i Zagreb i Hrvatska dobiti pamtljivu vizuru po kojoj će biti prepoznati u svijetu bez obzira na nogomet ili politiku”, zaključio je Hrvoje Njirić.