Planirani plinovod Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke izaziva zabrinutost SAD-a zbog obavještajnih i vojnih aspekata s obzirom da bi omogućio Moksvi da postavi novu tehnologiju prisluškivanja i praćenja u Baltičko more, rekla je u četvrtak viša dužnosnica SAD-a.

Sandra Oudkirk, zamjenica pomoćnika državnog tajnika SAD-a za energetsku diplomaciju, rekla je da će se u Berlinu sastati s njemačkim dužnosnicima kako bi im izrazila zabrinutosti Washingtona glede tog projekta postavljanja plinovoda pod Baltičkim morem.

Konzorcij zapadnih kompanija i ruski Gazprom ovoga su tjedna objavili da počinju pripremne radove pred njemačkom obalom na Baltiku.

Oudkirk je novinarima rekla da je Kongres SAD-a dao predsjedniku ovlasti da uporabi sankcije protiv raznih ruskih projekata izgradnje plinovoda.

Svaka u njih uključena kompanija izložena je”višem riziku sankcija”, rekla je.

No, dodala je, Washington je usredotočen na korištenje diplomatskih načina za zaustavljanje Sjevernog toka 2, jednog od nekoliko ruskih projekata za izvoz plina u zapadnu Europu pravcima koji zaobilaze Ukrajinu koja je u nizu sporova s Moskvom.

Pritisak SAD-a se događa dan prije no što će njemačka kancelarka Angela Merkel otputovati u Soči na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na kojima će biti riječi o Sjevernom toku i o odluci SAD-a da se povuče iz sporazuma s Iranom.

Glavni čovjek njemačke vlade za odnose s Rusijom, Dirk Wiese, najavio je da će Njemačka nastaviti tražiti prostore za suradnju s Rusijom, uključujući i održanje sporazuma s Iranom, unatoč razlikama oko Ukrajine i sankcija EU-a.

On je rekao da Njemačka Sjeverni tok 2 vidi prvenstevno kao komercijalni projekt, ali da vidi potrebu da se u obzir uzmu interesi Ukrajine kao tranzitne zemlje za plin te interesi zemalja središnje i istočne Europe.

Oudkirk je rekla da su primjedbe Washingtona vezane i uz prošle ruske poteze kada je ta zemlja prekinula isporuke plina Ukrajini i drugim zemljama i dodala da će to nastaviti “ranjivost” u rusko-europskim odnosima još 30 do 40 godina.

SAD se iz istih razloga protive i plinovodu preko Turske, rekla je.

Ona je upozorila da je Baltik  zagušeno i vojno osjetljivo područje. “Glede ovog podmorskog projekta plinovoda na Baltičkom moru zabrinutost izaziva mogućnost vlada i kompanija da iskoriste postavljanje infrastrukture za postavljanje naprava i tehnologije koje mogu prisluškivati i pratiti”, dodala je.

“Novi će projekt dopustiti da se postave nove tehnologije duž plinovoda i to predstavlja prijetnju”, napomenula je.

Oudkirk je odbacila nagađanja da se Washington protivi plinovodu kako bi pomogao izvozu američkog ukapljenog plina, te da SAD podržava planirani plinovod između Poljske i Danske na Baltiku jer će diverzificirati izvore i pravce opskrbe plinom.