Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila strategiju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku do kraja 2020. godine, do kada EBRD planira u Hrvatsku ulagati 200 do 300 milijuna eura godišnje, ponajviše u projekte privatnog sektora.

Predstavljajući strategiju ministar financija Zdravko Marić je istaknuo njene tri glavne smjernice – potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskog tržišta radi lakšeg financiranja manjih poduzetnika te promicanje boljeg poslovanja javnih poduzeća.

Strategiju bi 7. lipnja trebao odobriti i odbor direktora EBRD-a, što je preduvjet za njenu primjenu i kreditiranje.

Marić je podsjetio i da je EBRD od 1993. godine u Hrvatsku investirala preko 3,6 milijardi eura, većinom u privatni sektor, uz 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći.

Novo ustrojstvo Ministarstva financija

Vlada je donijela i uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, koja donosi i novu sistematizaciju, s manjim brojem zaposlenih – predviđeno je 8.863 službenika i namještenika, odnosno 486 manje nego dosadašnjom sistematizacijom.

Cilj joj je bolje, funkcionalnije i racionalnije organiziranje ministarstva, povećanje učinkovitosti rada, rekao je resorni ministar.

Marić je kazao i kako ova uredba ne nosi nikakve spektakularne promjene, već se prvenstveno radi o tome da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi.

Radi djelotvornijeg praćenja gospodarskih kretanja ustrojava se, pak, Uprava za makroekonomske analize, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, a uredbom se i u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu.

Oko tzv. poreznog USKOK-a nema bitnih promjena, on ostaje sastavni dio Porezne uprave, rekao je Marić.

Time se stvaraju i organizacijske pretpostavke za pripremu Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom, istaknuo je ministar.

Vlada je izdala i nekoliko suglasnosti za zaduženje nekoliko jedinica lokalne uprave i samouprave.

Gradu Poreču dana je suglasnost za 15-godišnje zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), od 58,66 milijuna kuna, i četverogodišnji kredit kod Privredne banke Zagreb (PBZ), u iznosu od 21,33 milijuna kuna.

Ukupno 80 milijuna kuna Grad Poreč će koristiti za financiranje izgradnje i opremanja Osnovne škole i sportske dvorane Finida i Osnovne škole Žbandaj.

Gradu Bjelovaru Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod Erste&Steiermarkische Bank u iznosu od 2,5 milijuna kuna na rok od pet godina, za kupnju zemljišta u naselju Sjever za izgradnju nove osnovne škole.

Općini Tinjan suglasnost je dana za podizanje 2 milijuna kuna kredita kod Zagrebačke banke na rok od 4 godine, za projekt izgradnje nove javne rasvjete.

Kod iste banke zadužit će se i Općina Đurđenovac, i to za 3,5 milijuna kuna, na 10 godina, za izgradnju nogostupa te izgradnju i asfaltiranje ceste za projekt „Kuća oproštaja“ u Bokšić Lugu te izgradnju društveno-vatrogasnog doma u Našičkom Novoma Selu.

Usvojene su i izmjene Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između vlada Hrvatske i Mađarske o korištenju, održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na zajedničkoj državnoj granici.

Potpisivanje tog sporazuma planirano je u okviru 10. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za suradnju dviju zemalja, koja bi se trebala održati početkom lipnja u Rijeci.

Sporazumom će se urediti pitanje korištenja, održavanja i rekonstrukcije četiri osnovna granična mosta koji se nalaze na državnoj granici obje države i u zajedničkom su vlasništvu.

Riječ je o mostu preko Mure između Goričana i Letenje na graničnom prijelazu, potom mostu preko rijeke Mure između Goričana  i Letenje na autocesti, mostu preko Drave između Terezinog Polja i Barča te mostu Drave između Donjeg Miholjca i Saboča.