Objavljeno u Nacionalu br. 726, 2009-10-13

NACIONALOVA ANKETA otkriva kakvo je zdravstveno stanje predsjedničkih kandidata te koliko su spremni javnosti govoriti o svojem zdravlju

Unatoč odlasku na operaciju glasnica i prisilnom izbivanju iz kampanje idućih mjesec dana, u izbornom stožeru Nadana Vidoševića i dalje vlada optimizam. Vidošević je uvjeren kako zdravstveni problemi koji onemogućuju direktnu verbalnu komunikaciju ne umanjuju njegove izglede da u nastavku kampanje pretekne protivnike i postane predsjednik Republike.

Budući da zbog operacije još nekoliko tjedana neće biti u stanju govoriti, s istomišljenicima komunicira pomoću Facebooka i priopćenjima. Tako nastoji ostati u utrci i dokazati da narušeno zdravlje neće naškoditi, a, uostalom, ovih je dana upravo putem weba ostale predsjedničke kandidate izazvao na sudjelovanje u kvizu znanja, kako bi se vidjelo tko je među njima najobrazovaniji. Vidoševićev je slučaj otvorio pitanje zdravstvenog stanja predsjedničkih kandidata.

Do sada još nitko nije govorio o toj temi, iako je ona u demokratskim državama posve legitimna, i podrazumijeva se da svaki kandidat obavijesti javnost o svom zdravstvenom statusu. U Hrvatskoj se o tome uglavnom šuti, a najdrastičniji primjer predstavljao je prvi predsjednik Franjo Tuđman koji je pune tri godine bolovao od raka želuca, a sve to vrijeme neuspješno pokušavao uvjeriti javnost da je zdrav. Ali tada je Tuđmanov režim gotovo u potpunosti vladao svim sferama života u Hrvatskoj, i nije postojala realna politička snaga ili javno mnijenje koji su ga mogli prisiliti da objavi informaciju o svojoj bolesti. Kako bi hrvatska javnost dobila uvid u zdravstvenu sliku osoba koje pokušavaju osvojiti predsjednički položaj, redakcija Nacionala je zatražila i dobila zdravstvene podatke petero glavnih kandidata za nasljednika Stipe Mesića. Kakvog su zdravlja, dobili smo podatke od Ive Josipovića, Milana Bandića, Vesne Pusić, Nadana Vidoševića i Andrije Hebranga. U sadašnjoj kampanji, poznato je da su barem trojica predsjedničkih kandidata imali ili imaju veće zdravstvene teškoće.

Najaktualniji je slučaj Nadana Vidoševića koji već godinama ima problema s glasom, zbog čega je u prošlosti već bio na operaciji, a prije tjedan dana, dr. Mislav Gjurić mu je obavio novi operativni zahvat. U Vidoševićevu slučaju nije riječ o bolesti koja ugrožava život ili onemogućuje donošenje odluka, ali krajnje je nezgodna za osobe koje se bave politikom, i sposobnost govora uglavnom ima presudan utjecaj na njihov rejting. Vidošević je jako teško podnosio kampanju i početkom listopada postalo je jasno da neće izdržati ako ne ode na operaciju. Kada smo u petak 2. listopada radili intervju, Andrija Hebrang je nagovijestio ovakav rasplet i iznio uvjerenje kako se njegov suparnik nalazi u teškom položaju. “On pati od akutnog laringitisa i ne vjerujem da može izdržati. Danas sam mu rekao da prekine kampanju i ode na operaciju jer ako to ne napravi u najskorije vrijeme, svakim danom će mu biti sve lošije”, u pauzi je ispričao Hebrang. HDZ-ov kandidat i kao liječnik i kao pacijent dobro zna koliko je u politici važno zdravlje. U prosincu 2004. otkriven mu je karcinom prostate, koji je odlučio operirati u Innsbrucku. Odluka tadašnjeg ministra zdravstva da ode na operaciju u inozemstvo izazvala je žestoke negativne reakcije, posebno kada se otkrilo da se laparoskopske operacije prostate obavljaju i na Rebru.

Hebrang je podnio ostavku i nekoliko mjeseci ostao na liječenju, a zatim se vratio u politički život. Prilikom našeg nedavnog razgovora uvjeravao nas je da je bio prisiljen na odlazak u Innsbruck, zbog kompleksnosti zahvata (karcinom je bilo jako teško otkriti), a i zato što su ovdašnji kirurzi s njim gotovo familijarni i teško bi izdržali situaciju da moraju operirati nadređenu osobu s kojom su još i vrlo bliski. Danas je Andrija Hebrang zdrav i zagovara pravilo prema kojem svi dužnosnici trebaju javno pokazati svoje zdravstvene kartone. On je to učinio prilikom isticanja predsjedničke kandidature, ali pomalo razočarano dodaje da gotovo ni jedan medij nije pokazao interes za tu temu. Medicinski pregledi su pokazali da je Andrija Hebrang zdrav i sposoban obnašati predsjedničku ulogu. U srpnju 2003. Milan Bandić je doživio moždani udar, i u to vrijeme većina liječnika je sumnjala u potpuno oporavak. No u medicinskom smislu Bandić je svojevrsni fenomen – već poslije mjesec dana terapije u Krapinskim toplicama bio je vidljiv značajan napredak, a uskoro se vratio i na posao. Zagrebački gradonačelnik se svakodnevno bavi sportom i ujutro pretrči deset kilometara, na poslu i radnim zadacima ostaje do navečer, a spava manje od šest sati. Jedan liječnik s nevjericom je prošle godine prepričavao događaj s maratona u Zagrebu.

Dva sata prije početka utrke osobno je Bandiću izmjerio temperaturu koja je iznosila 38,3 stupnja i sugerirao mu odustanak od nastupa. Umjesto toga, ovaj je popio dva aspirina i s tako visokom temperaturom istrčao cijelu utrku. “Još čudnija je njegova sposobnost regeneracije jer je potom ostao kod kuće samo četiri dana, ali i to vrijeme je radio. “Vjerujte mi, da sam s takvom temperaturom nekako i uspio istrčati maraton, trebala bi mi dva tjedna intenzivne terapije, iako sam mlađi od njega”, objašnjava taj liječnik iz Zagreba. Iako to možda nema direktne veze s pitanjem hoće li se kandidirati, Bandić je prošli utorak obavio kompletan liječnički pregled, i Nacional je dobio uvid u rezultate. Oni pokazuju da je potpuno zdrav i iz ovog kuta spreman na kandidaturu za predsjednika Republike. Ako je suditi po njihovim odgovorima, zdravlje neće biti prepreka ni Ivi Josipoviću i Vesni Pusić. Njih dvoje su jedini predsjednički kandidati koji u dosadašnjem životu nisu patili ni od jedne teže bolesti ili kroničnih tegoba. Vesna Pusić je istaknula da je također nedavno obavila kompletan sistematski pregled koji je pokazao dobru krvnu sliku, normalan tlak i stanje srca. Ivo Josipović za sebe tvrdi da je u jako dobroj kondiciji, a to je pokazao i liječnički pregled koji je obavio početkom ljeta. Uvjeren je da je u stanju izdržati sve napore koje iziskuje kampanja, baš kao i predsjednička dužnost, ako uspije pobijediti. Na pitanje da li smatra da zbog određenih bolesti političari trebaju odustati od kandidature, odgovara da je to tema kojom se trebaju baviti liječnici. U tom pogledu svih petero kandidata pokazuju priličan senzibilitet i odgovaraju kako mogu zamisliti predsjednika Republike koji nije savršenog zdravlja, dakako, ako ne boluje od potencijalno smrtonosne bolesti. Također je znakovito da svi oni podržavaju zahtjev da javnost ima pravo uvida u zdravstveno stanje visokih državnih dužnosnika.

U tom pogledu, izgleda da se Hrvatska u posljednjih deset godina bitno pozitivno promijenila. Jer u drugoj polovini 90-ih samo su nezavisni mediji bili spremni objavljivati informacije o Tuđmanovoj zdravstvenoj situaciji. U nedavnoj prošlosti, dvojica hrvatskih državnika teško su se razboljeli i umrli – Franjo Tuđman i Ivica Račan. Obojica su imali tumor, međutim u svemu ostalom tijekom bolesti potpuno su se razlikovali jer Tuđman je gotovo do samoga kraja negirao da je bolestan, što je s obzirom na njegovo očito fizičko propadanje katkad djelovalo groteskno, dok je Račan osobno obavijestio hrvatsku javnost da boluje od karcinoma 11. travnja 2007. Javnosti se obratio otvorenim pismom u kojem je obznanio da zbog bolesti napušta položaj predsjednika SDP-a i poručio da stranka mora naći “novu snagu”, u čemu su mnogi prepoznali njegova nasljednika Zorana Milanovića. Svojim ponašanjem Račan je bitno utjecao na senzibilizaciju ovdašnje javnosti, ali i političara koji sve manje pokušavaju skriti podatak da su bolesni. Tako je javnost o svojim zdravstvenim problemima obavijestila i Đurđa Adlešič, predsjednica Hrvatske socijalno- liberalne stranke i potpredsjednica Vlade. Ona je 15. kolovoza 2006. kolabirala tijekom mise u Novom Vinodolskom, nakon čega joj je operiran benigni tumor veličine 2,5 centimetra u središnjem dijelu mozga. Premda je ozdravila, njeni suradnici kažu da osjeća posljedice operacije i da je to jedan od razloga zbog kojih je odlučila napustiti funkciju predsjednice HSLS-a. Unatoč nešto manjim radnim kapacitetima, nekadašnja predsjednička kandidatkinja Đurđa Adlešič i dalje je potpredsjednica Vlade.