Nacional je početkom tekućeg tjedna od dva iskusna naftna stručnjaka dobro upućena u poslovanje rafinerija doznao kako bi, s obzirom na sadašnje stanje rafinerije u Sisku, u kojoj je prerada obustavljena 2019. godine, uz remont postrojenja i neke manje tehničke zahvate i ulaganja sisačka rafinerija mogla biti ponovno pokrenuta za tri do šest mjeseci. Radi se o izuzetno važnoj informaciji koja baca novo svjetlo na potencijale hrvatske države u suočavanju sa sve kompleksnijom energetskom krizom uzrokovanom ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu.

Drugim riječima, pokaže li se potrebnim i dogode li se na tržištu u narednim mjesecima neki veći poremećaji u opskrbi naftnim derivatima, sisačka bi rafinerija mogla ponovo početi prerađivati domaću naftu koja bi mogla zadovoljiti oko četvrtinu potreba hrvatskog tržišta.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja krajem prošloga tjedna, baš na dan kada ga je preuzeo novi ministar Davor Filipović, Nacionalu su odgovorili da je prošle godine izravan uvoz nafte iz Rusije iznosio nešto iznad 20 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Jasno, pod uvjetom da Vlada posegne za zakonskom odredbom koja joj omogućava zabranu izvoza domaće nafte – a sva domaća nafta danas se odvozi u Mađarsku – i njezinu obaveznu preradu u domaćim rafinerijama. U tom slučaju ne bi bilo opravdanja o navodnoj neisplativosti prerade domaće nafte u hrvatskim rafinerijama kojima se Vlada do sada služila kako bi opravdala mirno promatranje odvoza nafte s domaćih bušotina na preradu u Mađarsku. Preostaje jedino da Vlada, dogodi li se doista najpesimističniji scenarij kroničnog manjka sirove nafte na europskom tržištu, skupi dovoljno hrabrosti i odlučnosti suprotstaviti se mađarskom MOL-u i uskrati im pošiljke domaće nafte kako bi se one preradile u Hrvatskoj. Na ruku im pritom ide i vrlo negativan imidž koji mađarski premijer Viktor Orbán stvara posljednjih mjeseci među članicama EU-a protiveći se odluci Unije o uvođenju novog paketa sankcija protiv Rusije, što hrvatskoj vladi daje mogućnost da iskoristi aktualnu situaciju kako bi donijela ključne odluke koje će vratiti upravljačka prava hrvatskog suvlasnika u Ini i koja će povećati hrvatsku energetsku samodostatnost.

Mogućnost ponovnog aktiviranja rafinerije Sisak u spomenutom relativno kratkom roku od svega nekoliko mjeseci važna je zbog neizvjesne buduće opskrbe Europe, pa i Hrvatske, naftom i naftnim derivatima. Naime, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck u ponedjeljak je medijima potvrdio kako jedinstvenog sporazuma o naftnom embargu protiv Rusije unutar Europske unije još uvijek nema jer sve zemlje članice nisu spremne odreći se ruske nafte, bojeći se teških posljedica po njihova gospodarstva. Habeck je kazao kako se Njemačka više ne protivi embargu jer je u međuvremenu uspjela naći alternativne izvore nabave nafte koji će dobrim dijelom pokriti dosadašnje ruske isporuke, iako je priznao da embargo neće Njemačku ostaviti bez posljedica. No Mađarska se embargu oštro protivi i, prema pisanju Reutersa ne želi podržati blokadu Europske unije na uvoz ruske nafte i plina. Hrvatska je u ponešto boljoj situaciji kada je ovisnost o ruskoj nafti u pitanju, jer za domaće potrebe uvozimo oko 22 posto ruske nafte za preradu.

‘Rafinerija u Sisku, u kojoj je prerada obustavljena 2019. godine, uz remont postrojenja i neke manje tehničke zahvate i ulaganja, mogla bi biti ponovno pokrenuta za tri do šest mjeseci’

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja krajem prošloga tjedna, baš na dan kada ga je preuzeo novi ministar Davor Filipović, Nacionalu su odgovorili da je prošle godine izravan uvoz nafte iz Rusije iznosio nešto iznad 20 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj, no pritom naglašavaju da uvoz sirove nafte za daljnju preradu isključivo obavljaju energetske tvrtke koje posluju na domaćem tržištu.

A kada je pak riječ o zalihama nafte za koje je odgovorna država, odnosno Agencija za ugljikovodike u čijoj je nadležnosti čuvanje zaliha sirove nafte i naftnih derivata, iz Ministarstva su napomenuli da, sukladno Direktivi Vijeća EU 2009/119/EZ koja propisuje obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Hrvatska “u svakom trenutku ima na raspolaganju iste ili veće količine zaliha nafte i naftnih derivata od obvezno propisanih”. Infrastruktura za potrebe opskrbe naftom u Hrvatskoj dostatna je i razvijena, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Agencija za ugljikovodike konstantno prate tržišta nafte i naftnih derivata i imaju razvijen plan za krizna stanja u slučaju poremećaja opskrbe, tvrde u Ministarstvu.

Tomislav Ćorić, bivši čelnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, prilikom obilaska postrojenja rafinerije u Rijeci. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

“Važno je naglasiti da, osim volatilnosti cijena, dosad nije zabilježena nijedna druga potencijalna situacija koja bi dovela do problema u opskrbi domaćeg tržišta, što podupire i rafinerija u Rijeci koja je počela s preradom nafte početkom travnja”, kažu nadalje u Ministarstvu. Zanimalo nas je i što je s projektom modernizacije rafinerije nafte u Rijeci, odnosno s projektom izgradnje FCC postrojenja (Fluid katalitički kreking) koji je započeo prije nešto manje od dvije godine. Evo što kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja: “Prema dostupnim podacima, inženjering i ugovaranje su u potpunosti gotovi, nabavljeno je skoro 80 posto opreme, a izgrađenost pogona kreće se oko 20 posto. Ukupno promatrajući, realizacija projekta je otprilike na polovini svog puta i u idućem razdoblju očekujemo nastavak nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka.” No hoće li Ina ispoštovati najavljen rok do kojega bi projekt trebao biti gotov, a to je 2023. godina, nitko ne želi nagađati.

Pitanje o tome do koje je faze došao projekt izgradnje FCC postrojenja u Sisku Nacional je postavio i Ini, no iz njihova Ureda za korporativne komunikacije nismo dobili nikakav odgovor, baš kao ni na niz drugih pitanja, među kojima i ona koja su se odnosila na sadašnji kapacitet prerade nafte u riječkoj rafineriji, izvore iz kojih se nafta nabavlja za preradu u rafineriji u Rijeci te posebno prerađuje li riječka rafinerija naftu s domaćih polja ili to u dogledno vrijeme planira raditi. Zanimalo nas je također i planira li Ina u slučaju potrebe, odnosno u slučaju da na svjetskom tržištu nafte zbog aktualnih događaja u Ukrajini dođe do poremećaja u opskrbi, ponovno pokrenuti preradu domaće nafte u rafineriji u Sisku i za koliko se vremena ta rafinerija, koja je u staju mirovanja, može ponovno osposobiti za normalan rad. No u Ini su se i na to pitanje posve oglušili.