Sirijski predsjednik Bashar al-Assad u svom prvom putovanju na samit Arapske lige u više od deset godina govorio je o “povijesnoj prilici” za arapske države da preurede svoju regiju “uz najmanje stranog uplitanja”. Rekao je da bi arapski čelnici trebali raditi na pomirenju prije summita. Sirija je bila suspendirana iz skupine na početku građanskog rata 2011.

Ponovno je prihvaćen nakon što su države koje su podupirale oporbu prihvatile da je Assadova vlast sigurna.

“Nadam se da to označava početak nove faze arapske akcije za solidarnost među nama, za mir u našoj regiji, razvoj i prosperitet umjesto rata i razaranja”, rekao je izaslanicima. “Danas je povijesna prilika da preuredimo naše poslove uz najmanje stranog uplitanja”, dodao je.

Pojava  Assada bila je vrlo iščekivan događaj budući da ga je Saudijska Arabija pozvala tek prošlog tjedna.

Priređena mu je topla dobrodošlica, zagrljaj njegovog saudijskog domaćina, prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Saudijska Arabija godinama je novcem i oružjem podržavala pobunjeničke skupine koje se bore za svrgavanje predsjednika Assada. Međutim, to je smanjeno kako su džihadističke skupine postajale moćnije, a gospodin Assad slomio pobunjenike nakon ruske intervencije 2015.

Na sastanku ministara vanjskih poslova 22 zemlje članice u srijedu, glavni tajnik Arapske lige Ahmed Aboul Gheit izjavio je kako se nada da je “vraćanje Sirije na mjesto gdje pripada preteča kraja sukoba”.

Ali nisu sve zemlje bile oduševljene ponovnim uspostavljanjem Sirije. Katarski ministar vanjskih poslova rekao je na konferenciji za novinare u Dohi da je odustao od svog protivljenja samo zato što ne želi “odstupiti od arapskog konsenzusa”.

SAD je u međuvremenu rekao da “ne vjeruje da Sirija zaslužuje ponovni prijem”. “Naše stajalište je jasno – nećemo normalizirati odnose s Assadovim režimom i sigurno ne podržavamo druge da to rade”, rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel.

Došlo je do sve većeg približavanja arapskih država i Sirije, koje se ubrzalo nakon razornog potresa koji je u veljači pogodio Tursku i sjeverozapadnu Siriju. Nakon katastrofe, nekoć neprijateljske sile poslale su humanitarnu pomoć u područja pod kontrolom sirijske vlade.

Kina je također posredovala u iznenađujućem sporazumu u ožujku prema kojem je Saudijska Arabija obnovila diplomatske veze sa svojim dugogodišnjim regionalnim rivalom Iranom, koji je zajedno s Rusijom pomogao Assadovim snagama da povrate kontrolu nad najvećim sirijskim gradovima.

Ipak, velike dijelove zemlje još uvijek drže pobunjenici koje podupire Turska, džihadisti i borci predvođeni Kurdima koje podupiru Sjedinjene Države.

U ratu je ubijeno oko pola milijuna ljudi, a polovica predratnog stanovništva Sirije od 22 milijuna moralo je napustiti svoje domove. Otprilike 6,8 milijuna ljudi je interno raseljeno, dok su još 6 milijuna izbjeglice ili tražitelji azila u inozemstvu.

Čak i prije nego što je potres pogodio državu, procjenjuje se da je 15,3 milijuna ljudi u Siriji trebalo neki oblik humanitarne pomoći – što je rekord svih vremena od početka rata, piše BBC.