U KBC-u Zagreb u protekla tri mjeseca zabilježeno je šest slučajeva zaraze legionelom, a tri zaražena pacijenta su preminula. Posljednjih tjedana nema zaraze, situacija je stavljena pod kontrolu. U središnjem Dnevniku HTV-a o širenju legionarske bolesti govorio je ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić.

Ravnatelj Ćorušić rekao je da ako se ustanovi njegova krivnja, dat će ostavku, ali da se ne osjeća krivim.

“Ako ćemo šire, onda bih mogao osjećati odgovornost za sve umrle koji su umrli u KBC-u Zagreb u mojih proteklih osam godina, ali to naravno ne mogu tvrditi. Ne osjećam se odgovornim, ali ako kažem još jedanput, ako unutarnji nazor pokaže da je u bilo kojem segmentu zakazala uprava bolnice sa mnom na čelu i da smo loše odreagirali na ovu novu situaciju, spreman sam dati ostavku”, rekao je.

Prvi slučaj zabilježen je još početkom travnja, prije više od dva mjeseca, a prije 15 dana posljednji slučaj. Na upit je li KBC Zagreb reagirao pravodobno, Ćorušić je naglasio da su reagirali odmah “čim je 2. travnja pristigao nalaz pacijentice, koja nažalost kasnije je preminula, da u njenom serumu postoji bakterija Legionella pneumophila“.

“Žena je dovedena dva dana prije iz jednog Doma za umirovljenike. Čim smo utvrdili da postoji obostrana upala pluća i legionela izolirana iz brisa dušnika, tada smo isti trenutak obavijestili Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji je promptno reagirao i poslao svoju ekipu stručnjaka i s njima smo proanalizirali situaciju”, rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb.

Širenje legionele u KBC-u Zagreb

“Sve protuepidemiološke mjere, dakle, cijeli antilegionela program koji se koristi u KBC-u Zagrebu već dugih niz godina je ispoštovan”, rekao je i nastavio:

“Taj antilegionela program znači da se voda pasterizira svaki tjedan najmanje jednom i to obično u noći s nedjelje na ponedjeljak kako ne bismo bili ugrozili pacijente. Voda se zagrijava na veću temperaturu nego je inače topla voda. Uz to smo redovito mijenjali perlatore, to su mrežice na špinama,” rekao je.

Jesu li antilegionela protokoli bili nedovoljni?

Ćorušić je rekao da je riječ o tome da prva oboljela pacijentica spada u specifičnu kategoriju bolesnika s teškim dijagnozama.

“To su imunokompromitirani bolesnici koji se dugi niz godina bore sa svojim teškim dijagnozama, a liječe se kod nas. Radi se uglavnom o hematološkim, onkološkim bolesnicima i jedan koji je imao akutno zatajenje jetre. Prema tome, radilo se o bolesnicima koji su zaista debelo imunokompromitirani. Jer u prilogu ovome što govorim, ide činjenica da je gospođa kod koje je izolirana legionela, njezina cimerica u sobi je također testirana, nije izolirana legionela, a kupale su se pod istim tušem, prale ruke pod istom slavinom i tako dalje”, napomenuo je.

Je li trebalo izvijestiti javnost o zarazi?

“Kada smo zahvaljujući HZJZ-u dobili nalaz uzoraka vode iz slavina, iz tuševa, koji se čeka deset dana, kad smo saznali da je razina pozitivna na tim mjestima, isti čas smo te izvore vode ugasili. Pacijenti su se kupali u drugim prostorijama i prali ruke u drugim prostorima, nakon čega smo koristili i suho pranje pacijenta, što je uobičajeno pravilo kod takvih infekcija”, rekao je.

Upitan misli li sad nakon dva mjeseca, koliko je prošlo, da je ispravna odluka da javnost ne treba o zarazi ništa znati, Ćorušić je odgovorio da je legionela svugdje oko nas i da se nije htjela stvarati panika preko medija. Dodao je da mu je žao što nisu na vrijeme obavijestili ministra Beroša.

“Legionele ima gotovo u svim bolnicama, u svim velikim hotelskim kompleksima i većina ljudi ne obolijeva od te infekcije. Procjena je bila, ako bismo izašli u javnost, recimo vama novinarima, da bismo stvorili vjerojatno veću paniku. A drugo, ono što je meni osobno žao, žao mi je što nismo, osim HZJZ-a, obavijestili i ministra zdravstva. Ja sam mislio da je to po automatizmu, da HZJZ obavještava ministarstvo, ali očito nije. To je jedini propust koji smo mi napravili, da nismo obavijestili ministra zdravstva da imamo legionelu u bolnici, rekao je.

Napomenuo je da je legionela izolirana i u drugim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onima koje su sada u pregradnji.

“Moramo uzeti u obzir da je ta obnova ustanova stvorila te “džepove vode” i mi smo puno puta tijekom pregradnje ove trećine glavne zgrade imali prespajanje vodotokova hladne i tople vode, i vjerojatno je tu razlog zašto se baš pojavila u to vrijeme”, zaključio je Ćorušić za HRT.