Siniša Zrinščak, profesor sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu, komentira pokret molitelja koji se svake prve subote u mjesecu okupljaju na zagrebačkom glavnom trgu i na trgovima većih hrvatskih gradova

Hrvatska metropola puna je prosvjeda. Malo komunalni radnici, malo medicinski djelatnici, malo osobe s posebnim potrebama. Svi oni bore se za svoja prava. Prava koja su im potrebna za dobar i miran život.

Nedaleko od tih masa, koje se za svoju egzistenciju bore svakodnevno, ali samo ponekad javno i glasno, svake prve subote u mjesecu, malo manja skupina ljudi strogih religijskih uvjerenja javno se baca na koljena za Boga u kojeg vjeruju. (Ne)slavni „klečavci“, kako ih je liberalnija strana hrvatske javnosti prozvala, bili su i predmet ismijavanja. Razlog tome su postupci i ciljevi te skupine – molitva za čednost, „umjerenost“ i moralnost hrvatskih žena. Borba protiv prava na abortus je često na dnevnom redu. Sve to je u skladu s njihovom religijskom dogmom koju u javnom prostoru putem društvenog aktivizma „klečavci“ zagovaraju.

Siniša Zrinščak profesor je sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Društvo je predmet njegove znanosti, a molitelji su „crkveno-društveni pokret“. Oni su religijska organizacija, ali kada se sagledaju oni koji stoje iza te organizacije, može se vidjeti kako su njihovi motivi i društveni.

„To je klasičan primjer takvog pokreta koji se dobro može uklopiti u mnoštvo sličnih koji postoje u svijetu. Oduvijek su oni postojali, ali na području Europe postali su intenzivni prije otprilike 20 godina te prije 15 godina u Hrvatskoj. Takvi pokreti nisu zadovoljni djelovanjem Crkve kao institucije u nekim malim krugovima, već počinju izlaziti na širu društvenu scenu“, kaže na početku razgovora profesor Siniša Zrinščak.

Izvorište molitelja i njima sličnih pokreta ne nalazi se u sve liberalnijem papinstvu po Zrinščaku jer je njihova geneza starija od toga. Pravi razlog uviđa u širokoj liberalizaciji društva – da se društvo mijenja na svim razinama. Događa se promjena koja traje duže vrijeme, ali čije se posljedice sve izraženije osjećaju. Takva promjena prisutna je svuda, bilo da je to Europa, Amerika ili Hrvatska. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska je morala prihvatiti i zakone ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije.

„Postoji jedna teza u sociološkoj literaturi upravo povezana s ovime. Kada su određeni sociolozi analizirali dolazak Donalda Trumpa na vlast – gdje on je i nije dobio glasove – došli su do teorije kulturološkog bumeranga. Bijeli industrijski radnici u SAD-u doživljavaju pad zaposlenosti. Liberalizacijom društva nisu više samo ugroženi ekonomski već i kulturološki, njihova samosvijest napadnuta je i s ekonomske i s kulturološke strane. Neki političar, poput Donalda Trumpa, znali su tu poziciju građana iskoristiti u svrhu svoje političke agende. Ta ugroženost je činjenica, ali pitanje je kako se nosimo s tom činjenicom, kako joj pristupamo i kako je prezentiramo u političkom govoru“, rekao je Zrinščak. Ovakvi pokreti, po njemu, izravan su nusproizvod liberalizacije društva.

Usprkos mnogim ljudima koji nazivaju molitelje religijskim ekstremistima, Zrinščak se suzdržava od korištenja takvog pojma. Postoji pitanje molitve na javnom prostoru, što je novitet u hrvatskoj javnosti, naspram uobičajenih religijskih hodova i parada poput „Hoda za život“. Pošto je to nova pojava, takva molitva je čudna i neobična iz perspektive molitve kao privatne stvari. Na to se nadovezuje pitanje njihove društvene agende. Pokret zagovara stavove u skladu s konzervativno-desnim stajalištima koji idu protiv liberalnog društva.

„To je odnos spram muškaraca i žena. Ako pogledate njihovu stranicu, imate rečenice koje govore kako su sve u povijesti stvorili muškarci, dok su žene stvorene za kućanstvo i eventualno poslove koji pripadaju ženama, poput medicinske sestre i odgojiteljice. Može se reći da je to jedan retrogradni pogled na odnose muškaraca i žena. Ravnopravnost muškaraca i žena ustavna je odredba. Može se reći da takav pogled krši Ustav, no to je šire pitanje. Ne bih rekao da bi se takva molitva trebala zabraniti jer ne dovodi do te mjere u pitanje ustavne odredbe. Rekao bih da je ovo zapravo i dobro – potaknulo je raspravu. Pokret pobuđuje mnoge reakcije, razmišljanja, pa čak i kontraprosvjede i živost. Razgovaramo o stvarima o kojima inače nikada ne razgovaramo i razmišljamo o onome o čemu rijetko razmišljamo. Ali uvijek postoji opasnost hoćemo li time doći do više razine demokracije ili ćemo tonuti u daljnju polarizaciju društva“, zaključuje Zrinščak u nadi da će iz toga proizaći bolje demokratsko društvo.

Više od 75 posto ispitanika ne podržava molitelje

HRT je prije nekoliko dana objavio rezultate istraživanja HRejting za ožujak, koje je za HRT provela agencija Promocija Plus. Anketa je provedena na uzorku od 1100 ispitanika.

Na pitanje ‘Podržavate li ili ne okupljanja muškaraca koji kleče i mole se na Trgu?’ odgovori su sljedeći:

Najveći broj ispitanika, njih 75,8 %, nikako ili uglavnom ne podržava takva okupljanja.

Potpuno ili uglavnom podržava ih 15,4 %.

Ne zna ili ne želi odgovoriti 8,7 % anketiranih.