Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govori o političkoj prošlosti, projektima i pojašnjava kako funkcionira sustav za prijavu za sufinanciranje energetske obnove kuća putem aplikacije, zašto je sustav najprije pao i kako će obraditi 8565 prijava

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić na tu je funkciju imenovan početkom 2020. godine, a mediji su tada mnogo više pisali o njegovoj političkoj prošlosti i vezama, nego o stručnim kvalifikacijama koje posjeduje za taj posao. Spominjalo se tako njegovo bivše članstvo u SDP-u, stranci koju je napustio krajem 2018., ali i činjenica da se kratko nakon toga približio pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću. Bilo je i onih koji su ga posve otvoreno nazivali političkim uhljebom. Zanimalo nas je stoga kako danas gleda na te optužbe i kako su one obilježile njegov rad u Fondu.

‘’Svjestan sam mišljenja, možda i predrasuda, velikog dijela javnosti da na ovakva radna mjesta dolaze politički podobni, tzv. uhljebi. No ja ne krijem da sam bio član SDP-a i da sam i danas u prijateljskim odnosima s gotovo svim Vukovarcima koji su se politički angažirali. Od pokojnog saborskog zastupnika Mlinarića, Karaule, Rehaka, Sabe, Matića, Glavaševića, Milasa do sadašnjeg gradonačelnika Penave. I da, Milan Bandić mi je bio prijatelj i njegova smrt me jako pogodila. Bez obzira na to, imenovala me je Vlada Andreja Plenkovića na temelju programa, životopisa i radnog iskustva. Bio sam vlasnik triju tvrtki u trima državama koje su uspješno poslovale, bio sam direktor u Vupik Vukovaru, u Agrokoru, potom u Hrvatskim vodama i nijednog trena nisam dvojio u svoju sposobnost dobrog vođenja sustava kakav je FZOEU’’, rekao je Kukić.

NACIONAL: Je li vam politička prošlost otežala rad na novom radnom mjestu? I promatra li se i danas vaš rad kroz takvo političko povećalo?

Ne, nije mi političko iskustvo otežalo rad u Fondu, naprotiv. Naravno da je mjesto direktora Fonda i političko mjesto u onom dijelu politika Vlade koje se odnose na ono što je posao i djelatnost Fonda, a to je zaštita okoliša i energetska učinkovitost. O mom radu u Fondu sudit će rezultat, on je egzaktan, sve govori i ja s njim nisam nezadovoljan.

‘Uspjeli smo 7. 12. provesti prijavu na poziv za energetsku obnovu kuća bez papira. Zbog velikog interesa, ove godine građanima je ukupno na raspolaganju 390 milijuna kuna bespovratnih sredstava’

NACIONAL: Kad se danas osvrnete na protekle dvije godine u Fondu, kako biste ih opisali? Što je učinjeno dobro, a što biste mijenjali i poboljšali?

Kada sam dolazio prije gotovo dvije godine, mnogi moji prijatelji i obitelj pitali su me što mi to treba. No za mene je to veliki poslovni izazov, i to u trenutku kada Fond nije bio poželjna destinacija radi zatrovanih međuljudskih odnosa o kojima ste i vi pisali. No znao sam da u Fondu većinom rade stručni i pametni ljudi. Rezultati u protekle dvije godine potvrđuju da sam bio u pravu. Kad usporedimo javne pozive i natječaje 2018./2019. i u mom mandatu 2020./2021. vidimo da je 2018. Fond realizirao pet javnih poziva i natječaja u iznosu od 38,4 milijuna kuna, 2019. bilo je 11 poziva u iznosu od 120,19 milijuna kuna. U mojem mandatu, s presloženim timom ljudi iz Fonda, 2020. realizirali smo 23 poziva u iznosu od 616,32 milijuna kuna. I ove 2021. imamo 23 poziva, a iznos dodijeljenih sredstava će biti veći od 800 milijuna kuna. Želja mi je u suradnji s resornim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja odraditi i nužnu reorganizaciju poslovanja kako bismo pojednostavili procese unutar Fonda i tako postigli efikasnije i ekonomičnije upravljanje sredstvima. Cilj nam je i ojačati digitalizirani pristup sredstvima Fonda za poduzetništvo, građane, općine i gradove te omogućiti bržu prilagodbu mogućim novim potrebama ili inovacijama iz područja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Sve bi to naravno omogućilo i dodatnu transparentnost, a to nam vraća povjerenje građana u javne sustave i njihovu svrhovitost.

NACIONAL: Prije nepuna tri mjeseca Fond je ponovno dospio pod povećalo javnosti nakon neuspješnog postupka prijave građana za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Gdje je zapelo i što je bio uzrok pada sustava?

Hrvatska vlada intenzivno radi na digitalizaciji svih procesa u javnoj upravi. Moja nastojanja, a time i nastojanja Fonda su također usmjerena prema jednostavnijem, digitalnom pristupu u zadovoljavanju potreba građana. Uz energetsku učinkovitost Fond ima važnu ulogu i u zaštiti okoliša. Prvi cilj u zaštiti okoliša je svakako smanjenje nastanka otpada, a potom i ponovna upotreba. Zato smo htjeli i 7. 12. i uspjeli provesti prijavu na poziv za energetsku obnovu kuća bez papira. Na žalost, ogroman interes građana, ali i nedovoljno ozbiljan pristup tvrtke od koje je nabavljen sustav za prijave toj razini interesa, zajedno s nepoštenim praksama hakera, doveli su do pada sustava. Direktor dobavljača priznao je pogrešku i osim moje isprike svim građanima drugo nismo mogli u tom času ponuditi. Vjerujte, veliko razočaranje doživjeli su i moji suradnici u Fondu koji su marljivo s dobavljačem radili na uspostavi aplikacije za online prijavu. Ne treba zaboraviti da su radnici Fonda tijekom rujna obišli sve dijelove Hrvatske i odradili radionice na kojima smo građane podučavali kako obaviti prijavu i poslati potrebnu dokumentaciju kroz aplikaciju. To je izniman trud. U međuvremenu, zbog tako velikog interesa građana Fond je osigurao i dodatnih 90 milijuna kuna, čime je za energetsku obnovu kuća ove godine građanima ukupno na raspolaganju 390 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

NACIONAL: Prva faza novog termina za prijave u sustavu ePrijave završila je 6. prosinca, a već 7. prosinca počela je i druga faza zaprimanja prijava. Kako teku prijave, ima li problema i hoće li sva sredstva biti raspodijeljena prema planu?

Poučeni iskustvom iz listopada, angažirali smo dodatne stručnjake koji su do kraja studenoga intenzivno radili na pojačanjima aplikacije te je prijava građana provedena u dva dijela. U prvom dijelu, koji je trajao od 30. studenoga do 6. prosinca, građani su kreirali svoj račun i „uploadali“ dokumentaciju. Sama prijava odrađena je 7. prosinca u 10 sati i tada su građani trebali odraditi samo jedan “klik“ mišem da bi se prijava zaprimila. Na taj način je sustav rasterećen od zaprimanja velike količine podataka u kratkom vremenu koja usporava brzinu prijave. Zahvaljujući pojačanjima nije bilo problema s radom aplikacije i već u prvih minutama svi koji su prethodno izvršili prijavu i učitavanje dokumenata uspješno su i poslali prijavu. Njih ukupno 8565. Sada nam slijedi obrada prijava i očekujemo uspješnu dodjelu namjenskih sredstava Fonda građanima. Na žalost, opet je bilo pokušaja zlonamjernog upada u sustav, no te smo pokušaje putem odgovarajuće institucije CERT-a prijavili nadležnim tijelima progona.

NACIONAL: Energetska obnova kuća samo je jedan dio europskog plana zelene tranzicije. Glavnina Europskog zelenog plana koji bi u EU-u trebao zaživjeti najkasnije do 2050. odnosi se na odbacivanje fosilnih goriva i prelazak na energiju iz obnovljivih izvora. Kako Hrvatska stoji u tom planu i možemo li realizirati zacrtane projekte do ugovorenih rokova?

Hrvatskoj je osiguran pristup Modernizacijskom fondu koji je Europska komisija osnovala upravo radi osiguranja pravednije tranzicije na zelenu energiju za 10 europskih država. Iz Modernizacijskog fonda na raspolaganju nam je oko 5,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava do 2030. koje ćemo dodijeliti industriji za dekarbonizaciju industrijskih postrojenja, tehnologija i procesa, prijenosnih i distribucijskih mreža te za dekarbonizaciju proizvodnje toplinske i električne energije i prometa. I kroz Nacionalni program otpornosti i oporavka upravo je osigurano dodatnih 459 milijuna kuna bespovratnih sredstava za povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama za ukupno 75 poduzetnika, a ovo ljeto je za tu namjenu kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2021. iz Europskog fonda za regionalni razvoj već dodijeljeno 326 milijuna kuna. Vlada i Fond poduzimaju sve što je Hrvatskoj na raspolaganju da se što uspješnije i lakše prilagodimo nužnoj tranziciju na zelenu energiju iz obnovljivih izvora energije.

NACIONAL: Na koji će način građani Hrvatske u svakodnevnom životu osjetiti proces prelaska na obnovljive izvore? Poskupljenju energenata već svjedočimo. Što nas još čeka u tranzicijskom razdoblju prema čistijim tehnologijama i može li i kako Fond taj udar amortizirati?

Sasvim je sigurno da je Europski zeleni plan izazov za sve članice EU-a. Pred nama je intenzivno razdoblje provedbe zacrtanih klimatskih mjera. Fond je ovdje i da u tome pomogne Vladi u njihovoj provedbi, u skladu sa strategijama i akcijskim planovima vezanima uz energetski razvoj i klimatske promjene, niskougljičnu industriju, smanjenje emisija u zgradarstvu, smanjenja emisija stakleničkih plinova općenito, a osobito u transportu te korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda namijenjena su olakšanju prelaska građanstva na obnovljive izvore energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova energetskom obnovom stambenih objekata i objekata javne namjene. Fond provodi i provesti će svaku zacrtanu politiku i mjeru koju će Vlada donijeti bude li potrebe za kakvim amortizacijskim mjerama prema građanima.

OBJAVLJENO U SURADNJI S FZOEU-om