Članovi hrvatske vlade predvođeni premijerom Andrejom Plenkovićem i u nazočnosti pozvanog predsjednika HDZ-a iz susjedne Bosne i Hercegovini Dragana Čovića uz vatromet su kasno navečer prošle srijede, 27. srpnja, svjedočili ugradnji posljednjeg bloka na Pelješkom mostu, kojim je krajnji hrvatski jug spojen s ostatkom Hrvatske. Tim smo povodom razgovarali s potpredsjednikom SDP-a i saborskim zastupnikom Sinišom Hajdašem Dončićem, ministrom prometa u Milanovićevoj vladi, kao najodgovornijom osobom koja je pripremala potrebnu dokumentaciju za aplikaciju tog projekta na sredstva iz Europske unije. Sa Sinišom Hajdašem Dončićem razgovarali smo i o previranjima u SDP-u nakon što je aktualno vodstvo te stranke bivši predsjednik Davor Bernardić optužio da su poslani sa zadaćom uništiti SDP jer su iz stranke izbacili petero članova, uključujući i dvojicu glavnih tajnika SDP-a iz Bernardićevog mandata na čelu SDP-a. Most na Pelješcu dug je 2440 metara, plovidbeni profil ispod mosta je 55 metara, a kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation njegovu je gradnju službeno počeo 31. srpnja 2018. godine. No potrebnu dokumentaciju za ovaj veliki posao koji Kinezima sada vrata u mostogradnji otvara i u drugim članicama Europske unije napravila je vlada Zorana Milanovića pripremajući teren za dobivanje 357 milijuna eura za gradnju mosta iz europskih fondova. Evo i kako su tekle pripreme. Predstudija izvodivosti koju je financirala Europska komisija izvedena je 2013. godine pa je Europska komisija već tada zaključila da je od svih opcija za povezivanje krajnjeg juga zemlje najbolje rješenje most.

Tijekom 2014. i 2015. godine, još u mandatu Milanovićeve vlade, provedena je i Studija izvodivosti koja je financirana iz EU fondova, a koja je također potvrdila da je najbolje rješenje gradnja Pelješkog mosta. Potom je krajem 2016. iz EU-a dobivena potvrda da je projekt Pelješkog mosta spreman za prijavu za sufinanciranje i to u maksimalnom iznosu od 85 posto ukupnog ulaganja. Konačno, 7. lipnja. 2017. godine donesena je formalna odluka Europske komisije da će sufinancirati gradnju Pelješkog mosta s 357 milijuna eura. U proljeće 2018. tadašnja HDZ-ova ministrica regionalnih fondova Gabrijela Žalac potpisala je Ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, vrijedan preko dvije milijarde kuna, između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation.

NACIONAL: Niste bili pozvani na manifestaciju spajanja posljednjeg bloka na Pelješkom mostu. Nije bio pozvan ni predsjednik Zoran Milanović, ali je bio pozvan Dragan Čović, predsjednik HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Je li vas to pogodilo?

Nije me to pogodilo. Poznajući premijera Plenkovića, to je bilo očekivano. Premda sam ostao budan dugo u noć, nije mi padalo na pamet da na televiziji gledam taj HDZ-ov dernek.

NACIONAL: No premijer Plenković je rekao da nije riječ o puštanju mosta u promet, nego jedan od tehničkih detalja, pa je ostavio mogućnost da vas možda i pozove kada most bude službeno pušten u promet. Ali je na Pelješcu ipak ostao do dugo u noć, a za prigodno slavlje su se pekli i janjci.

Samo janjetina je bila? Eh, taj HDZ. Ovaj je put, dakle, izostao vol na ražnju, ali ipak je to bila jedna klasična HDZ-ova veselica. Vidio sam da su svi bili pozvani po stranačkom ključu. Čak je došao i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a iz Bosne i Hercegovine. I on je bio pozvan, ali nitko od nas iz drugih stranaka u Hrvatskoj. Da se razumijemo, da ne bi bilo greške, to ne znači da smo mi u SDP-u vegani i vegetarijanci pa da imamo išta protiv toga da se okreću janjci, a potom zaliju i dobrim vinom, ali ne na račun poreznih obveznika.

NACIONAL: Je li to premijer Plenković imao sreću da mu u ruke padne projekt koji je već bio pripremljen za financiranje iz europskih fondova?

Premijer Plenković rođen je sa zlatnom žlicom, a s ovim projektom mu je još i sjekira pala u med. Zlatna ga žlica prati cijeli život.

NACIONAL: Kako gledate na činjenicu da je predsjednik Milanović ovaj put ostao prilično suzdržan? Zaključio je tek kratko da smo dobili most.

Točno je da smo dobili most iako još puno toga treba napraviti prije no što bude pušten u promet, možda sredinom sljedeće godine. Poruka predsjednika Milanovića bila je poslana s Korčule, a tamo je lokalne izbore u Blatu izgubio Branko Bačić, predsjednik zastupničkog kluba HDZ-a porijeklom s Korčule. Blato na Korčuli je Bačićevo rodno mjesto, a na ovim lokalnim izborima za HDZ je bila izgubljena cijela Korčula. SDP je pobijedio u Veloj Luci i Korčuli, a u Blatu je pobijedila nezavisna lista, a ne HDZ. Zato su ovaj put s druge strane mosta bili Branko Bačić i HDZ-ov veteran Luka Bebić.

NACIONAL: Tvrdite da ste kompletnu pripremu za financiranje Pelješkog mosta iz Europske unije pripremili vi, odnosno Milanovićeva vlada.

Ne samo da tvrdim nego mogu to i dokumentirati. Našu su vladu dočekali stari ugovori Ive Sanadera sa zajednicom grupacije izvođača koju su činili Viadukt, Hidroelektra i Konstruktor za megalomanski projekt. Projekt nikada do kraja nije bio izrađen, a Hrvatske ceste su već bile potrošile 170 milijuna kuna. Da bismo imali clean start u donošenju odluke o izgradnji mosta, nagodbom koju smo postigli 2012. godine naša je vlada toj grupaciji na ime odštete morala uplatiti još 57 milijuna kuna. U to vrijeme povjerenik EU-a za regionalnu politiku bio je Austrijanac Johannes Hahn. On nije bio sklon izgradnji mosta, a mi smo u studiji predizvedivosti provjeravali još neka rješenja. Tako je bilo dogovoreno, a bio je obuhvaćen period od 2012. do 2014. godine. Napravili smo studiju predizvedivosti, studiju izvodivosti, kao i plan projekta kada je dobivena studija utjecaja na okoliš.

NACIONAL: Što je konkretno to značilo?

Mi smo, dakle, prikupili svu potrebnu dokumentaciju, a aplikaciju za financiranje ne možete slati ako nemate lokacijsku i građevinsku dozvolu, studiju izvodivosti i studiju utjecaja na okoliš. Hrvatske ceste raspisale su i javni poziv sukladno pravu EU-a, a na tom natječaju pobijedili su Mađari koji su pripremili dokumente u aplikaciju. Nakon toga trebate samo pritisnuti tipku enter na računalu i sve to poslati u Bruxelles. Već u Operativnom programu Kohezija i konkurentnost 2014 – 2020 EU naša vlada je predvidjela 330 milijuna eura za cestovnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Kada imate osiguran taj novac, onda je 90 posto stvari od strane EU-a već bilo zajamčeno ako imate i prometnu strategiju.

NACIONAL: Jeste li imali prometnu strategiju?

Prometnu strategiju izradili smo 2014. godine. Nakon toga je ona 2015. bila potvrđena, a dubrovačko područje nazvali smo Dubrovačkom makroregijom s pristupnim cestama i mostom na Pelješcu da bi se to područje spojilo s ostatkom Hrvatske. To je faktografski jedino točna priča. Naravno da smo paralelno vodili i razgovore s Bosnom i Hercegovinom.

NACIONAL: Kako su tekli ti razgovori s Bosnom i Hercegovinom?

Shvatili smo da osim visine mosta s njima dogovora ne može biti. Neka se ne uvrijede naši susjedi Bosanci, ali sjećam se jedne anegdote kada sam došao u Sarajevo na razgovor. Tamo su me dočekala tri ministra. Jedan na razini cijele države, drugi federalni ministar i treći iz Republike Srpske. Svaki od njih je pričao neku svoju priču tako da se s njima teško mogao postići neki dogovor, ali evo danas imamo spojeni most.

Set dokumentacije za projekt Pelješkog mosta, koja se pripremala pod patronatom Dončićevog ministarstvo prometa za aplikaciju financiranja mosta na Pelješcu iz europskih fondova

NACIONAL: Kako ste odgovorili povjereniku Europske unije Johannesu Hahnu na njegovo protivljenje gradnji mosta?

Došla je nova povjerenica za regionalnu politiku EU-a, Rumunjka Corina Cretu. Ona je bila blagonaklona. Prihvatila je financiranje projekta mosta na Pelješcu. Zoran Milanović, ona i ja odletjeli smo na Pelješac. Na licu mjesta sve je vidjela i shvatila. Sjećam se da je taj dan padala kiša i bile su velike turbulencije u avionu. Povjerenica je bila blijeda kao krpa, ali je sve uvažila. Paralelno smo radili i s Jaspersom, europskom agencijom za tehničku podršku. Oni su bili vrlo bitni jer predstavljaju tehničku podršku Europske komisije. Zajedno s nama pripremali su kompletnu projektnu dokumentaciju. Bili su produžena ruka Europske komisije, a s njima smo imali dobar odnos. U Jaspersu je bio jedan Austrijanac čiji je djed bio porijeklom iz Srijema pa je pomalo natucao hrvatski, a drugi je bio Portugalac čija je žena bila iz Srbije pa je i on natucao srpski. Da se malo našalim, njih dvojica su, dakle, pričali i hrvatsko-srpski.

NACIONAL: Koliko je u tom cijelom procesu sudjelovao osobno Zoran Milanović?

On je sudjelovao samo u strateškim odlukama. Znate kakav je bio Zoran? On je nama ministrima davao sva diskrecijska prava da sami rješavamo sve tehničke probleme. Sudjelovao je samo u strateškim dogovorima oko onoga što treba napraviti. Dakle, sudjelovao je u dogovoru kada je trebalo raskinuti nepovoljne ugovore i pripremiti sve dokumente za aplikaciju na europska sredstva.

NACIONAL: Je li vaša vlada išta poslala u Bruxelles na formalno odobrenje?

To nismo stigli. Ali Mađari koji su pobijedili na javnom pozivu pripremili su svu potrebnu dokumentaciju: studiju utjecaja na okoliš, lokacijske, građevinske dozvole, studiju izvodivosti i sve to složili u jedan dokument koji je dočekao Olega Butkovića kao budućeg ministra prometa. Činjenica je da je tu aplikaciju za financiranje iz Europske unije u Bruxelles poslao Oleg Butković, ali u vrijeme premijera Tihomira Oreškovića, a ne vlade Andreja Plenkovića. Dakle, Oleg Butković bio je ministar kontinuiteta između tih dviju HDZ-ovih vlada, one Oreškovićeve i prošle Plenkovićeve vlade. Butković je dobio gotovu izrađenu aplikaciju za financiranje mosta na Pelješcu. Trebao je samo stisnuti tipku enter da to ode u Bruxelles kao projekt koji će biti u iznosu od 85 posto financiran europskim novcem. Bio je pripremljen kompletan projekt za izgradnju Pelješkog mosta, koji je uključivao građevinsku, materijalnu i financijsku komponentu. Kada je Europska komisija odobrila projekt, i svi troškovi koje je predvidjela Milanovićeva vlada bili su im prihvatljivi.

NACIONAL: Prilikom financiranja europskih projekata najprije aplikanti sami osiguravaju sredstva, a tek se potom povlači taj novac iz europskog proračuna. Ako se ne ispune strogi europski financijski standardi, može se dogoditi i da taj novac nikad ne stigne u Hrvatsku.

Zavisi od projekta do projekta, ali to nije sporno. Možete imati novac za predfinanciranje koji vam se onda vraća iz europskih fondova. Postoje tvrtke u Hrvatskoj, primjerice Hrvatske ceste, koje imaju otvorene tranše u poslovnim bankama pa se tim novcem financiraju europski projekti, a kad se odradi kompletan posao, šalje se taj novac iz Bruxellesa.

NACIONAL: Ali ako se u projektu nešto zabrlja, onda taj novac Bruxelles ne šalje pa se onda to mora pokriti iz hrvatskog proračuna, a i europske kontrole su vrlo rigorozne.

Naravno. Zato treba biti jako pažljiv s dokumentacijom i nadzorom. Tako vam se može dogoditi da vas Europska komisija ako se ogriješite u javnoj nabavi penalizira, kazni s uskraćivanjem 20 posto planiranih sredstava. To se događalo. Na penaliziranje zna otići 5 ili 7 posto od predviđenog iznosa. Banaliziram, ali recimo ako u nekom natječaju javne nabave napišete da u nekom projektu dolaze u obzir samo zelene cijevi, što pobuđuje sumnju u namještanje natječaja, onda će vas Europska komisija penalizirati. Pošaljete im fakturu od pet milijuna eura, a kad ekipa u Bruxellesu to provjeri, zaključi da ste zeznuli stvar pa će vam onda odgovoriti da ne možete dobiti, primjerice, pet, nego samo četiri milijuna eura. Tako to funkcionira.

NACIONAL: Je li točno da niste podržavali projekt izgradnje dionice Istarskog ipsilona Cerovlje-Lupoglav, kako tvrdi u intervjuu Nacionalu Boris Miletić? Ako nije točno da niste podržavali taj projekt, možete li protumačiti o čemu onda Miletić govori?

Apsolutno to nije točno. Po metodologiji Eurostata, taj projekt ulazi u povećanje javnog duga Republike Hrvatske. Ministarstvo financija je odlučivalo o takvim projektima.

NACIONAL: U vašoj stranci SDP-u postoje problemi. Na lokalnim izborima izgubili ste Zagreb, od konkurenta na ljevici platforme Možemo!, a u posljednjoj anketi pretekli su vas i na nacionalnoj razini. Možemo! je postao drugi izbor, odmah poslije HDZ-a. Sada ste iz stranke izbacili petero članova bliskih bivšem predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću, ali ne i Bernardića. Očekujete li da će on sam napustiti stranku?

Probleme rješavamo. Ako želimo sređivati stanje u Hrvatskoj, stanje u zdravstvu, pravosuđu, javnoj upravi, da ne kažem popise birača, probleme katastra i gruntovnice, probleme pomorskog dobra, onda prvo moramo sređivati stvari kod sebe. Reevidencija članstva u cijeloj Hrvatskoj nastavak je odluka Glavnog odbora SDP-a otprije nekoliko mjeseci. Povjerenici u Zagrebu proveli su reevidenciju članstva po nekoliko utvrđenih kriterija i donijeli odluke koje će omogućiti rad gradske organizacije grada Zagreba. Ona sada ima povijesnu šansu za pozicioniranje kroz politike i akcije, a ne kroz uhljebljivanje s pokojnikovim kombinatorima i kombinatorkama. Problemi u gradskoj organizaciji grada Zagreba traju od 2010. godine, kada je Bandić otišao, a SDP u Zagrebu je umjesto da se ogradi od klijentelizma i njegove politike nastavio istim putem. Birači su to kaznili i nitko tko je u tome sudjelovao ne treba se čuditi što za njih nema mjesta u SDP-u kakav želimo graditi.

NACIONAL: No bez obzira na te povjerenike, koji čiste stranku, predsjednik SDP-a Peđa Grbin javno je rekao da i on osobno preuzima odgovornost za brisanje iz članstva Nikše Vukasa, Rajko Ostojića, Gordana Marasa, Tihomira Barišića, Zvane Brumnića i Marine Opačak Bilić….

Činjenica je da je Peđa Grbin izabrao povjerenike i predložio ih Predsjedništvu SDP-a, koje ih je potvrdilo, ali povjerenici su imali i autonomne ovlasti predložiti reevidenciju članstva. Trenutno su oni došli do broja od 1770 članova SDP-a u Zagrebu. Očekujem da će taj broj u Hrvatskoj u konačnici biti između 15.000 i 17.000 članica i članova SDP-a. Tu ćemo brojku moći i službeno priopćiti u rujnu. To je praktički broj ljudi koji izlaze na unutarstranačke izbore, a dosta ljudi se i iselilo, posebno iz Slavonije. Nitko do sada nije provjeravao te baze podataka. Sada ćemo imati popis članstva sukladno GDPR-u i preporukama državne revizije.

‘Peđa i ja smo zajedno ušli u priču reforme SDP-a u organizacijskom, financijskom, a i u onom najvažnijem – političkom smislu. Mislim da će u konačnici sve to dobro završiti’, kaže Siniša Hajdaš Dončić. PHOTO: Dragutin Skreblin

NACIONAL: Preuzimate li i vi poput Peđe Grbina odgovornost za brisanje spomenutih utjecajnih članova SDP-a iz članstva?

O tome smo kolega Grbin i ja razgovarali u jednom širem krugu. Ne mogu sada okretati glavu i praviti se da nemam ništa s tim, na isti način kao što bilo tko od nas u Predsjedništvu ne može i ne smije okretati glavu od onoga što se događalo u gradskoj organizaciji grada Zagreba u zadnjih 10 godina. Peđa i ja smo zajedno ušli u priču reforme SDP-a u organizacijskom, financijskom, a i u onom najvažnijem – političkom smislu. Mislim da će u konačnici sve to dobro završiti. Imali smo mini team building u SDP-u uoči godišnjih odmora i definirali desetak tema kojima se mislimo baviti u sljedeće tri godine. Slična ćemo okupljanja imati od rujna pa nadalje, na kojima ćemo obrađivati različite teme tražeći na njima i odgovore na ključne probleme s kojima su suočeni građani u Hrvatskoj, od temeljnog dohotka do reforme lokalne i regionalne samouprave.

NACIONAL: A kako ocjenjujete obnovu Zagreba i Banije nakon potresa?

Nikako. Proces obnove je katastrofalno loš. Stalna prepucavanja između fonda i Ministarstva još više pojačavaju taj dojam. Sam zakon ne stimulira dovoljno cjelovitu obnovu, a morao bi iz prostornih, ekonomskih, demografskih i društvenih razloga. Sam koncept obnove sliči na anemični model razvoja umjesto održivog integralnog modela, koji bi uz fiskalne poticaje potaknuo privatne investicije, najviše na području Banije. U Zagrebu se ne vidi nikakva vizija. A ono što je najgore, prevladava sporost i anemija. Mi smo Vladi uputili interpelaciju i još uvijek čekamo odgovor. To je i dokaz koliko nam je obnova prioritet – a Plenkovićevoj Vladi evidentno nije.

NACIONAL: Kako ćete odgovoriti na očekivano slabljenje vašeg zastupničkog kluba u Saboru jer se očekuje da će ljudi koje ste izbacili iz stranke odgovoriti osnivanjem posebnog zastupničkog kluba? Neće li to još više srušiti rejting SDP-a s obzirom na činjenicu da vas je Možemo! u anketama već preteklo na nacionalnoj razini?

Nadam se da do većeg opadanja neće doći. Vjerujem da će saborski Klub SDP-a ostati najveći oporbeni klub i da ćemo uspjeti zajednički raditi na jačanju stranke, ukazivanju na loš rad Vlade i promociji naših politika.

NACIONAL: Kako planirate nastaviti suradnju s Možemo! nakon što je postalo očito da vam baš ta politička platforma otima birače na lijevom krilu hrvatske politike? Oni su vam postali glavni politički konkurenti.

Oni su u Zagrebu velikim dijelom nastali isključivo našim neradom i pozicioniranjem gradske organizacije uz Milana Bandića. Nova organizacija ima četiri godine da se pozicionira i pokuša vratiti birače ljevice i lijevog centra prema SDP-u. Ključno u cijeloj priči je da se tradicionalni saveznici SDP-a iz prošlosti gase, tipa HSS, Reformisti, HNS, nekad HSLS, LS, i dobro je da na ljevici postoje stranke s kojima u budućnosti možemo koalirati na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu Davora Bernardića iz intervjua Jutarnjem listu da ste vi, „mali Račan, Krstičević i Borzan kao Grbinovi liblinzi poslani uništiti SDP“?

Jednom riječju – neprimjereno. Ne volim paranoične ljude. Paranoja vodi u ludilo, a to nije dobro.

NACIONAL: Zašto onda iz članstva nije izbrisan i Davor Bernardić? Jeste li procijenili da će on sam napustiti stranku?

Ponavljam, povjerenici u gradu Zagrebu donosili su odluke na temelju kriterija.

NACIONAL: Bernardić kaže da je šokiran i tužan jer ste iz SDP-a izbacili ljude koji su cijeli život u SDP-u, skoro 30 godina, i koji su gradili socijaldemokraciju s pokojnim Ivicom Račanom. Kako vam zvuči ta njegova ocjena?

Logično je da osoba čijim glavnim tajnicima nije produljen status člana SDP-a ima takvu reakciju te da je protiv takve odluke.

NACIONAL: Kako gledate na tu situaciju s obzirom na to da ste i vi osobno zajedno s Peđom Grbinom bili sankcionirani u stranci kada je predsjednik SDP-a bio Davor Bernardić?

Mi smo bili suspendirani pa smo nastavili i dalje stranački djelovati. Obavljali smo svoje dužnosti kao članovi stranke, nastavili plaćati članarinu. Kasnije smo i Peđa i ja na parlamentarnim izborima postigli najbolje rezultate u SDP-u po preferencijalnim glasovima. Dobili smo blizu 15.000 glasova u svojim izbornim jedinicama. Na unutarstranačkim izborima stranka je rekla što misli. Peđa Grbin je izabran za predsjednika SDP-a, a ja za potpredsjednika. Snosim dakle odgovornost i za odluke koje možda nisu svima simpatične.

NACIONAL: Isključeni iz SDP-a više neće biti u vašem zastupničkom klubu. Za pretpostaviti je da će u Saboru osnovati svoj klub zastupnika. Neće li vam to sada još više srušiti rejting stranke? Kako ćete odgovoriti na taj očekivani potez vaših dojučerašnjih stranačkih kolega?

Ponavljam, SDP će ostati najveći oporbeni klub u Saboru. Bivšim kolegama želim sve najbolje u privatnom i političkom životu.