Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić govori o sigurnosnoj situaciji u Hrvatskoj nakon što je devet članica Europske unije privremeno suspendiralo Schengen
Zbog toga što je Schengen privremeno suspendiralo devet europskih zemalja, uključujući i Sloveniju, uslijed povećanog broja ilegalnih migranata, rastuće opasnosti od terorizma i sigurnosne krize izazvane eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, prošloga je tjedna održana sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Na njoj je konsenzusom donesen zaključak kojim se obvezuje Vladu da u roku od 15 dana podnese Saboru izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Hrvatske od ulaska u Schengen, o kojem bi se potom raspravljalo na plenarnoj sjednici. Time se ispravlja poslovnička pogreška zbog koje izvješće MUP-a o ilegalnim migracijama, temeljem ranijeg zaključka Odbora, nije uvršteno na dnevni red rasprave plenarne sjednice. O toj, kao i drugim aktualnim temama, tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, saborskim zastupnikom SDP-a Sinišom Hajdašem Dončićem.
Doktor znanosti s područja ekonomije, Siniša Hajdaš Dončić je od 2009. do 2012. bio župan Krapinsko-zagorske županije, a u vladi Zorana Milanovića od 2012. do 2016. obnašao je dužnost ministra pomorstva, prometa i veza.
NACIONAL: Kako gledate na plan vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave da na čelu kolone u Vukovaru budu pripadnici HOS-a ta da svi koji to ne prihvaćaju, kao i pozdrav „za dom spremni“ na njihovoj zastavi, nisu dobro došli?
Vukovar nije mjesto podjela, tako da je to čisto pozicioniranje DP-a ususret izborima, ali totalno pogrešno i totalno na krivom mjestu.
NACIONAL: Predsjednik ste Odbora za nacionalnu sigurnost i sigurnosnu politiku. Premijer je prilično ležeran kada je u pitanju pojačana opasnost za nacionalnu sigurnost nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku i tvrdi da naše službe prate stanje. Vjerujete li da je to dovoljno?
Ja, za razliku od premijera, nisam baš ležeran. On je svakako preležeran. S jedne strane blokirao je žicom pristup Markovu trgu nakon napada jednog vuka samotnjaka, Danijela Bezuka na zgradu Vlade, a sada kada postoji objektivna opasnost, ponaša se prilično nonšalantno. Ja ga doista ne razumijem. Iz izvješća sigurno-obavještajnih agencija od kojih je jedan dio javan, vidi se da postoji veliki broj građana Zapadnog Balkana koji su se vratili iz Sirije. Oni nisu u Hrvatskoj, ali su vrlo blizu. Govorim prije svega o BiH i Sandžaku. Tamo postoji posebna opasnost od takozvanih samoradikaliziranih pojedinaca. U doba kada svi svjetski mediji prenose slike humanitarne katastrofe u Gazi i prekomjernog granatiranja koje provodi Izrael, zbog čega stradaju nevini civili, to naravno izaziva određenu reakciju. Uostalom, svjedočili smo terorističkim napadima u Francuskoj i Belgiji. Tko nama garantira da se tako nešto ne može dogoditi u Hrvatskoj?
NACIONAL: Mislite li da bi premijer o tome trebao razgovarati s vašim Odborom i s predsjednikom Republike?
Kao što znate, održana je sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na temu Schengena i povećanog broja migranata. Bila je to konstruktivna rasprava, otvorena za javnost, a na njoj je konsenzusom izglasan zaključak da ta rasprava ide na plenarnu sjednicu. Osim toga, sukladno poslovniku, zatražili smo da nam Vlada u roku 15 dana podnese izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Hrvatske od ulaska u Schengen. Očekujem da će se ministar Božinović pojaviti na toj plenarnoj. On je vrlo korektan i jedan od rijetkih ministara koji se pojavljuje na sjednicama Odbora. Bio je i na ovoj.
‘Vidimo da Hrvatska nije sposobna čuvati svoje granice sama. Naša granica s BiH je meko tkivo. Jedino što je uvjetno dobro za Hrvatsku jest činjenica da tim migrantima nije krajnje odredište, služi im samo za tranzit’
NACIONAL: Kakav je stav SDP-a u situaciji u Gazi? Naime, zbog krvavog terorističkog Hamasova napada na Izrael, i uslijed izraelskog žestokog odgovora, došlo je do humanitarne katastrofe. Kako komentirate izjave predsjednika Republike da je Izrael izgubio njegove simpatije?
Ta situacija je svakako zabrinjavajuća, postoji opasnost uključivanja Irana i ja sam poprilično zabrinut. Postoji ogromna fraktura u svjetskoj sigurnosnoj politici: Rusija – Ukrajina, Bliski istok, tinja na sve strane, a Amerika je na žalost izgubila globalnu dominaciju kao obrambeni štit Europe. Ovo su jako nemirna vremena. A što se tiče predsjednika, nije da ga branim, ali on je izrazio svoju sućut za civilne žrtve u Gazi, samo je to rekao drugačijim rječnikom. Ali u politici je sve upravo u riječima kojima se stvari izraze. No to su njegove izjave.
NACIONAL: Prošloga tjedna cijela opozicija je optuživala Plenkovića i Božinovića da su krivi za ukidanje Schengena. Slovenija je, nakon Italije i Austrije, ponovo uvela granične kontrole, što je učinilo ukupno devet zemalja. Tko je kriv za činjenicu da se broj ilegalnih migranata utrostručio na ulasku u Sloveniju?
Kriva je Plenkovićeva prijateljica Ursula von der Leyen. Ako ste toliko politički slijepi i ne date BiH europsku perspektivu, onda ih ne možete ni kazniti što sada imaju bezvizne režime sa zemljama iz kojih vam dolazi najviše migranata. I onda imate fenomen da je u Hrvatsku u prvoj godini Schengena do sada došlo 42 tisuće migranata, tri puta više nego lani i oni su prošli prema Sloveniji. Slovenci opravdano ponovo uvode granične kontrole i privremeno suspendiraju Schengen.
NACIONAL: Sada ste poštedjeli Plenkovića, a upravo vi ste tvrdili da je premijer odbio prijedlog Slovenije da Frontex dođe u pomoć Hrvatskoj, pa su zato suspendirali Schengen.
Nisam poštedio Plenkovića, ali ga ne želim niti napadati bez veze. Objektivno ovdje ga ne mogu i ne želim napadati, jer nisam populist. Apsolutno se protivim idejama nekih stranaka da vojska dođe na granice. To ne dolazi u obzir u jednoj demokratskoj zemlji. Granice čuva policija. Mi smo dobili informacije da je Slovenija predlagala pomoć Frontexa hrvatskoj policiji na granici s BiH i javno komunicirali kako smatramo da bi to bilo dobro. Zašto je Plenković to odbio, ne znam.
NACIONAL: Plenković i Božinović tvrde da od njih to nitko nije ni tražio.
A zašto ne bi tražio? Uostalom, i hrvatski policajci sudjeluju u operacijama Frontexa. Pa vidimo da Hrvatska nije sposobna čuvati svoje granice sama. Naša granica s BiH je meko tkivo i vrlo je dugačka. Naravno da se na takvom terenu mogu naći putevi za ilegalni prolaz. Jedino što je uvjetno dobro za Hrvatsku jest činjenica da tim migrantima Hrvatska nije krajnje odredište, služi im samo za tranzit. Isto kao što nije ni Slovenija. Budimo realni. Austrija već godinama ima kontrole granica s dugim cijevima. Jer Austrija i Njemačka su zemlje u koje migranti žele doći. No to je problem Europske unije, koji Hrvatska sasvim sigurno sama ne može riješiti.
NACIONAL: Kako gledate na odnos predsjednika i premijera u ovakvoj globalnoj sigurnosnoj situaciji, kao predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Koliko to ugrožava državu?
Taj njihov odnos je baš simpatičan. Nema tu ugroze za državu jer su ljetos preko posrednika uspjeli riješiti problem ravnatelja VSOA-e, a to je bilo najvažnije. Ipak se odradio posao. Mislim da će tako riješiti i načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Poslat će Medveda ili Butkovića kao posrednika i dogovorit će se. Mogu se njih dvojica prepucavati koliko hoće, ali ni Plenković nije toliko blesav da se inati do kraja. Uostalom, Milanović je bio fer i cijelo ga je vrijeme zvao na dogovor.
NACIONAL: I rekao dosta toga uz taj poziv, što mu nije trebalo.
Pa dobro, ponekad bi za Plenkovića bilo dobro da stavi svoj ego i na minimum, a ne na maksimum.
NACIONAL: Jedan dio opozicije je sat vremena lupao za vrijeme iznošenja izvješća o radu Vlade. Premijer je junački izdržao i iščitao to izvješće, a onda vas optužio za primitivluk i divljaštvo te silovanje demokracije. Građanima baš nije jasno kako funkcionira poslovnik Sabora, neki se zgražaju, mislite li da ste pretjerali?
To nije ništa neuobičajeno niti u drugim parlamentima, gdje se znaju i pomlatiti. Činjenica jest da je potpredsjednik Sabora, vitez Željko Reiner, zapravo silovao poslovnik. On je trebao dopustiti svim opozicijskim klubovima, pa i vladajućem, da mogu uzeti stanku. No budući da je veliki vođa Andrej Plenković stupio u Sabornicu, njemu je bilo vjerojatno dosadno da čeka sat i pol i sluša raspravu, pa je Reiner odlučio ukinuti te stanke i oduzeti pravo opoziciji da govori. Umjesto toga, dao je riječ premijeru kojem se valjda negdje žurilo. To i ne čudi jer je Reiner poslušnik, kao i većina HDZ-ovaca. Demokracija je skup procedura koje se mora poštovati. Do sada ništa bolje nije izmišljeno od parlamentarizma. Taj sustav je kompliciran, ali mora ga se poštovati. Reiner tu proceduru nije poštovao i do reakcije opozicije došlo je isključivo zbog njegova nesnalaženja i želje Plenkovića da što prije iznese svoje godišnje izvješće. Njemu je sve to dosadno i tlaka.
NACIONAL: Je li se slična situacija dogodila s nekim drugim premijerom?
Ne, koliko ja pamtim, nije, čak ni sa Sanaderom. Koji je za Plenkovića bio doktor znanosti. Ali da se malo našalim – ipak sam ja Zagorec. Čovjeku koji ne pije alkohol, ja ne vjerujem. A Plenković ne pije alkohol. Samo gusti sa šlagom. Ili vodu.
NACIONAL: S vama nisu lupali Socijaldemokrati i Domovinski pokret, iako i jedni i drugi tvrde da su protiv HDZ-a, ali i protiv takvih nekulturnih metoda. Koji je vaš komentar?
Mirišem da, ako prođu izborni prag, HDZ ima koalicijske partnere, tako to komentiram.
NACIONAL: Ali Socijaldemokrati su vrlo kritični prema HDZ-u i kunu se da s njima neće nikada. Možete li zamisliti Davorka Vidovića u takvoj koaliciji? Ili su problem vaši osobni odnosi?
Pustimo mi naše osobne odnose, to nema veze s tim. Ja ih mogu zamisliti u koaliciji s HDZ-om. Nakon što su to napravili i HNS i HSLS, sve je moguće. No pitanje je tko će od njih uopće proći i gdje.
NACIONAL: Oni su počeli stvarati koaliciju od centra na lijevo, kojoj su već pristupili HSS i Hrvatski laburisti, a mogle bi još neke manje stranke s centra. Što mislite o toj koaliciji koju je mogao formirati i SDP?
Ništa, ja gledam svoja posla.
NACIONAL: Što će biti ako oni prođu prag i budu jezičac na vagi? Bi li vam oni bili prihvatljivi koalicijski partneri?
Nama su prihvatljive sve političke opcije od centra prema lijevo.
NACIONAL: I Socijaldemokrati? Zar niste izjavljivali da s njima nećete ni mrtvi?
Neka prođu prag, pa ćemo vidjeti.
NACIONAL: Zanimljivo je kako su slogu prilikom lupanja u Saboru pokazali SDP, Možemo!, Radnička fronta i Most, koji je kao i obično bio najglasniji. Mirišete li i tu neku postizbornu koaliciju?
Ja mirišem jedino izbornu koaliciju SDP-a i Možemo! U prvom trenutku, a onda ćemo vidjeti.
NACIONAL: A ako će vam trebati još ruku?
S Mostom teško. Ne kažem nemoguće, ali vrlo teško.
NACIONAL: Računate na koaliciju s Možemo!, ali kad su odbili predizbornu koaliciju s vama, vi ih niste štedjeli. Zašto?
Ne, nisam ih štedio iz dva razloga. Prvi je zato što su stavili stranačke interese prije nacionalnih, a izborna matematika je egzaktna, a drugi je zato što smo razgovarali nekoliko mjeseci s njima, a mogli smo taj razgovor završiti odmah na početku. U kontinuitetu su ti razgovori trajali 6-7 mjeseci, čak su se i neki programi usklađivali. No njima je očito odmah bilo jasno da ne žele biti naš partner u nekoj predizbornoj koaliciji. Zato mislim da smo to mogli riješiti puno ranije. Mi smo s njima bili stvarno fer. Bilo bi fer i da su oni odmah na prvom sastanku rekli da idu sami.
‘Plenković je u kampanji i to je legitimno. On kroz ponavljanje istih poruka sebe prikazuje kao nekog spasitelja Hrvatske. Ono što vrijedi u Hrvatskoj to sam ja, ono što ne vrijedi, to je opozicija’
NACIONAL: Možemo! se u toj situaciji puno mudrije ponašao i nije vas napadao, dok ste se vi pjenili.
Pa dobro, dva tri dana smo se pjenili, ali ništa strašno. To znači da imamo emocija.
NACIONAL: A što ako oni nakon izbora postanu senior partner i osvoje više glasova od vas? Jeste li spremni prihvatiti Sandru Benčić kao premijerku?
Teško da se to može dogoditi jer rejting SDP-a je konstantno viši, ali ako se dogodi, zna se da stranka s najvećim brojem mandata daje kandidata za premijera. Mislim da sam bio dovoljno jasan.
NACIONAL: Novi Zakon o izbornim jedinicama bio je opet na izglasavanju u Saboru, jer ga je Vlada stavila na snagu prije potpisa predsjednika Republike, zbog čega su trajala prepucavanja između Markova trga i Pantovčaka. Predsjednik je potpisao u ustavnom roku, premijer ga optužuje da je lijen. Kako se vladajućima potkrala takva greška koju je otkrila Marija Selak Raspudić?
Čisti šlamperaj. Oni su mogli napisati da Zakon stupa na snagu 8 dana od objave u Narodnim novinama i sve bi to bilo izbjegnuto. Sad smo bili u stvarno čudnoj situaciji: a za što smo mi to opet glasali? O čemu smo mi raspravljali? O novom zakonu ili onom istom? Ukratko, cirkus.
NACIONAL: Ocjenu ustavnosti tog zakona kojem se protivi 11 katedri ustavnog prava zatražile su stranke opozicije, među njima SDP i Most. Kada i kakvu odluku Ustavnog suda očekujete?
Što prije bilo bi logično. Iako ne očekujem da je donesu prije izbora. Ugodno bih se iznenadio da je donesu. Naime, što god da ljudi mislili o izborima, temelj svega, pa i ekonomskog prosperiteta je politička stabilnost i uređen demokratski sustav. A prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jasno je da su izborne jedinice krojene prema HDZ-u. Mi ćemo usprkos tome pokušati pobijediti. Tamo gdje nećemo mi, pobijedit će Možemo!. Vidjet ćemo tko će imati dovoljno mudrosti i snage formirati vladu. Neće biti ni HDZ-u jednostavno.
NACIONAL: To se zove koalicijski potencijal. Pa tko ima veći?
SDP, bez sumnje.
NACIONAL: Rejting SDP-a je i dalje slabašan, 13%, a Peđe Grbina kao vašeg premijerskog kandidata još gori, na razini statističke greške. Kakav je bio vaš stav na predsjedništvu kada ste o tome raspravljali? Naime, mediji su izvještavali o tome da je bilo dosta onih koji su predlagali promjenu kandidata i da je bilo dosta burno.
Nije bilo burno. Mi smo demokratska stranka slobodnomislećih ljudi. I svatko ima pravo reći što misli. A što je tko izrekao, neka ostane u krugu ljudi koji su u toj raspravi sudjelovali. U svakom slučaju, mi smo podržali Peđu Grbina, jer je nama predsjednik stranke kandidat za premijera, u tome smo malo konzervativni. To više nije tema. Mi smo to raščistili.
NACIONAL: Dakle, kud puklo da puklo, pa kad izgubite…
Zašto bismo izgubili? Rekao sam, imamo veći koalicijski potencijal nego HDZ.
NACIONAL: Premijer ponavlja mantru od dvije Hrvatske, onu koja radi i onu koja je destruktivna, divlja, primitivna i samo prodaje maglu. Rejting HDZ-a je i dalje na stabilnih 25%, dakle ima uspjeha u toj priči?
I Milanović je pričao „mi ili oni“. Plenković priča o njima, vladajućima koji rade i nudi stabilnost i nama koji ne radimo i ne nudimo ništa i samo lupamo. I ja mogu reći da postoje dvije Hrvatske, jedna je HDZ-ova, a druga je ona svih ostalih građana. A da idete baš secirati Hrvatsku, vidjeli biste da imamo deset ili dvadeset različitih Hrvatski. Imamo samo devet ili deset Hrvatski koje različito doživljavaju inflaciju. Za one koji imaju niži dohodak, inflacija je 30%, za ljude s višim plaćama je 8%. No to je druga priča. Znamo na što premijer misli i što cilja. On je u predizbornoj kampanji i to je legitimno. On kroz ponavljanje istih poruka sebe prikazuje kao nekog spasitelja Hrvatske. Ono što vrijedi u Hrvatskoj to sam ja, ono što ne vrijedi, to je opozicija. Međutim, mi koji pratimo politiku znamo da HDZ nikada nije bio ispod 25%. Jednostavno zato što je veliki broj županija, općina i gradova, bolnica ili komunalnih poduzeća interesno vezano uz HDZ. Od ukupnog broja ljudi koji izlaze na izbore tih 25% nije tako puno.
NACIONAL: Ali je i dalje puno više u odnosu na vas.
To je točno. Zato je opoziciji, i nama i koalicijama koje ste spominjali, zajednički cilj dići izlaznost.
NACIONAL: Za to trebate pokrenuti svoje birače, a oni su prilično rezignirani. Građani misle da se opozicija bavi sama sobom i ne nudi rješenja.
Ne mogu se u potpunosti složiti s time. Mi stalno izlazimo s našim prijedlozima različitih politika i zakona. Konkretno, SDP ima i program za mirovine i ekonomski program i program za zdravstvo, Savjet za poljoprivredu, imali smo prvi prijedlog o preustroju Hrvatske na šest izbornih jedinica. Naša prednost je da ne lupetamo bez veze – na ekonomskom programu, na primjer, radila su četvorica sveučilišnih profesora. Mi nudimo konkretne brojke. Kada tvrdimo da možemo u nekoliko godina doći do 750 eura mirovine, onda imamo i precizne izračune kako. Organizirali smo i razne okrugle stolove, ali ništa od toga ne dopire do javnosti. Baš smo prošloga tjedna analizirali da je od oko 240 prijedloga koji su prošli kroz Sabor, Vladinih je bilo osamdesetak. Sve ostale dala je opozicija, ali oni ne dolaze na raspravu. Nitko ne može reći da opozicija u cjelini, i lijeva i ona desna nije dovoljno aktivna. Dapače, toliko osporavani Alex Brown koji nam pomaže u kampanji kaže da nudimo previše programa za jednu političku stranku.
‘Postoji velika razlika između mog i Butkovićeva mandata. Ja sam naslijedio Kalmetu, a on je naslijedio mene. Butković je dobio strukturirani i sređen sustav bez afera, a ja kaos nakon Kalmete’
NACIONAL: Premijer je opet nabrajao sve uspjehe Vlade, povišice minimalnih plaća, mirovina, dječjih doplataka, socijalne pomoći, inkluzivnog dodatka, uspješne pregovore sa sindikatima, a osim toga Vlada se hvali izgradnjom infrastrukture na sve strane, osobito u Rijeci i u krajevima gdje nije na vlasti. Na primjer u Zagorju regionalni centar kompetentnosti u turizmu. Zašto je župan Kolar, član SDP-a, pozvao premijera u Zagorje, na otvorenje tog centra?
Hoćete iskreno? Zato što mu fali 1,3 milijuna eura da završi projekt. Iskreno vam kažem. Župan je župan, mora surađivati s Vladom. Budući da je trošak gradnje tog centra porastao 30-40% u posljednjih nekoliko godina, a županije općenito imaju male prihode, čovjek je pozvao premijera iz praktičnih razloga, da mu obeća 1,3 milijuna eura da završi školu. Provjerit ćemo hoće li mu se to doista i ostvariti.
NACIONAL: Ako se nisu još nešto drugo dogovorili.
A nisu, nisu. Bio sam ja tamo i pazio što pričaju.
NACIONAL: Vaš nasljednik na mjestu ministra pomorstva prometa i veza Oleg Butković vrlo je uspješan u ostvarivanju infrastrukturnih projekata, osobito u Rijeci, gdje je nedavno otvorena državna cesta D 403. To će mu sigurno koristiti u predizbornoj kampanji.
Meni je ministar Butković simpatičan. No postoji velika razlika između mog i njegova mandata. Ja sam naslijedio Kalmetu, a on je naslijedio mene. Butković je dobio strukturirani i sređen sustav bez afera, a ja kaos nakon Kalmete.
U tom trenutku Hrvatska je bila tek u programiranju europskih fondova. Mi smo tek ušli u EU i nismo imali novac koji od 2016. Hrvatska ima na raspolaganju. A govorim o 5 milijardi eura godišnje. No ne kažem da Butković nije znao iskoristiti te prednosti i nastaviti s projektima. Osim toga, on i HDZ su imali sreću da su Hrvatske ceste sve te projekte u naše vrijeme pripremile i ishodile građevinske dozvole. I za Pelješac i za sve ostalo.
NACIONAL: Ali ih niste završili.
Nismo ih ni počeli, nismo mogli. Zato, što realno, za pripremu takvih projekata trebaju od tri do četiri godine. Treba vam lokacijska, građevinska, studija utjecaja na okoliš, studija vjetrobrana za buru, a onda čekate apliciranje na EU projekte. Mi smo posljednjih nekoliko godina radili na projektu za Pelješki most i par dana prije izbora smo čak poslali svu tu dokumentaciju u Bruxelles.
NACIONAL: A onda je HDZ pobrao vrhnje.
Infrastruktura nije stranačko, već nacionalno pitanje.
NACIONAL: U planu je i izgradnja željezničke mreže, ali veliki dijelovi Hrvatske nisu u europskoj mreži prometnica. Prozvali ste premijera za Dalmaciju i mediteranski koridor. Čija je to odgovornost?
To je odgovornost Vlade HDZ-a. Jer kada se dogovarala nova i proširena prometna mreža EU-a, oni nisu reagirali. Očito im je promaklo. Na toj osnovnoj mreži europskih koridora, na tzv. TEN-T-u, u Hrvatskoj su ostali Rijeka, Zagreb, Koprivnica, Botovo.
A ako nisi na toj mreži, nemaš pravo na sufinanciranje. Zato je Butković neki dan i izjavio da dižu 900 milijuna eura kredita za regionalne i lokalne pruge koje ne možete drugačije financirati jer nisu ucrtane na europsku mrežu. Kada su krenule nove rasprave o proširenoj mreži, trebalo se potruditi da se dalmatinski dio do Splita, pa čak i do Dubrovnika, ubaci u mediteranski koridor, što omogućuje 75% sufinanciranja iz EU-a. Mislim da je to u posljednjih 7 godina propušteno. Može li se još nešto učiniti, iskreno ne znam.
Komentari