Vladin proračunski okvir za razdoblje od 2023. do 2025. godine najveće povećanje rashoda donosi već u prvoj godini i to zbog rasta troškova za isplatu mirovina. U sljedećoj godini država će na isplatu mirovina, predvidjela je Vlada, potrošiti 50,2 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego ove godine.

Razlog je inflacija, odnosno očekivano rekordno usklađivanje mirovina u drugoj polovici ove godine, što će se preliti i u sljedeću godinu. Rast prosječne mirovine od 150 kuna, uz dvoznamenkastu stopu inflacije, neće puno pomoći nijednom umirovljeniku. U državi koja ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, to značajno povećava najveći proračunski izdatak, ali situaciju olakšava i velik rast prihoda koje u proračun donosi inflacija.

Pregovori u rujnu

No, država još ne zna koliko će je koštati drugi najveći trošak iz proračuna, isplata plaća za 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Povećanje osnovice od četiri posto od 1. svibnja nje pokrilo ni dotadašnju inflaciju, a u rujnu Vladu očekuju pregovori sa sindikatima oko dodatnog rasta osnovice. Tako da će pregovori koji će započeti odmah po završetku turističke sezone srušiti Vladine proračunske okvire za sljedeće tri godine, ali će donijeti promjene već u ovogodišnjem proračunu.

Sindikati su u travnju pristali na povećanje od samo četiri posto, iako su tražili osam posto, a svoj su zahtjev temeljili na rastu proračunskih prihoda i padu cijene rada u javnom sektoru jer je inflacijska stopa bila puno veća od rasta osnovice. Pristali su Vladi dati predah dok se ne vide rezultati ovogodišnje turističke sezone, ali dosadašnji rezultati kojima se Vlada hvali znače da će i sindikati imati visoke zahtjeve.

Zahtijevat će, kaže za Novi list Željko Stipić predsjednik sindikata Preporod, da se osnovica poveća već od 1. listopada ove godine, jer je povećanje od četiri posto iz svibnja odavno pregazila inflacija. Sindikalni veteran Vilim Ribić dodaje i da je povećanje za četiri posto od 1. svibnja na godišnjoj razini povećanje od 2,3 posto, što je višestruko manje od stope inflacije koja se očekuje u ovoj godini.

– Pregovore bismo trebali započeti u drugoj polovici rujna, ali vjerujem da ih možemo dovoljno brzo završiti da se osnovica poveća već od 1. listopada. Vlada je inzistirala da se pregovori oko dodatnog povećanja osnovice u ovoj godini nastave kad budu imali rezultate turističke sezone, ali po svemu sudeći, ona će po prihodnima biti bolja od one iz 2019. godine i povećanje osnovica se ne može izbjeći, kaže Stipić.

Spremni sindikati

Sindikalisti zasad ne žele govoriti koliko će povećanje osnovice za ovu godinu tražiti od Vlade, ali Stipić napominje da bi, u trenutku stalne promjene cijena i ubrzanja inflacije, rješenje moglo biti da se dogovori da rast plaća prati rast stopa inflacije i da se tako izbjegne potreba za pregovorima nekoliko puta godišnje.

– Inflacija i dalje ubrzava i ne misli stati. U trenutku kad smo pristali na povećanje plaća od četiri posto i Vladinu ponudu da razgovaramo na jesen, tadašnje stope inflacije već su poništile taj rast. I rješenje je da se u novi sporazum ugradi da rast plaća prati rast životnih troškova, napominje Stipić, te podsjeća da je tako regulirano pitanje naknade za troškove prijevoza. Dogovor iz travnja donio je povećanje naknade za prijevoz na 1,35 kuna po kilometru, umjesto dotadašnje jedne kune, s time da se taj iznos korigira svaki put kad cijene goriva porastu za deset posto.

Ni Ribić ne otkriva koliko bi po njegovom mišljenju plaće trebale rasti najesen, ali poručuje da se više ne može pristajati na to da je proračunski trošak zaposlenih u javnom sektoru meki trbuh iz kojeg svaka vlast zagrabi kad želi financirati neke druge projekte ili skupine.

– U svibnju je osnovica plaće porasla za četiri posto, a u istom je mjesecu inflacija, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, bila 10,8 posto. Svakome je jasno da to nije ni blizu onoga što su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti. To povećanje od četiri posto znači rast plaća na godišnjoj razini od 2,3 posto. Inflacija će biti nekoliko puta veća i ponovo se obezvređuje rad zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ruši cijena njihova rada. Vlada to u pregovorima u rujnu mora nadoknaditi, poručuje Ribić.

Rast osnovice od četiri posto u ovoj godini je trošak od 850 milijuna kuna, ali država očito neće moći izbjeći povećanje tog iznosa, piše Novi list.