“Vlada i sindikati javnih službi 20. listopada nastavit će pregovore o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) nakon što u ponedjeljak sindikati nisu prihvatili Vladinu ponudu. Sindikati oštro poručuju: Očekujemo povećanje osnovice od Vlade i sve oči su nam uprte na novi sustav plaća i koeficijenata. Očekujemo da tu Vlada napravi ozbiljan iskorak i da sustav učini pravednijim i efikasnijim”, rekao je sindikalist Matija Kroflin.

Je li vladina ponuda od 3 posto povećanja osnovice zaposlenima u javnim službama konačna ili ima prostora i za više kako tvrde sindikati? Mogu li se uoči izborne godine očekivati prosvjedi ili će Vlada to po svaku cijenu pokušati spriječiti?  O tome su “U mreži prvog” govorili Dražen Opalić iz ministarstva rada, sindikalisti Krešimir Sever i Matija Kroflin te Hrvoje Stojić iz HUP-a.

“Samom ponudom Vlade vezanom uz osnovicu smo razočarani, mislim da to Vlada treba korigirati, za to postoji prostora i očekujemo da će se 20. listopada to i dogoditi. Ukupnim povećanjem plaća, ako tu sad uključujemo i ono što je Vlada obećala, mi još za sada nemamo nikakav sporazum, to je samo obećanje. Ali, ako se to i manifestira tijekom iduće godine u ovoj dinamici koju nam je jučer Vlada iznijela, onda ćemo biti zadovoljni. Međutim, u ovom trenutku mi nemamo niti raspored tog povećanja”, rekao je sindikalist Kroflin.

Dražen Opalić iz ministarstva rada se u potpunosti složio s Kroflinom. “Možda će to malo čudno zvučati, ali u potpunosti se slažem s njime, a to smo tako i komunicirali na pregovaračkom sastanku. Vlada zapravo nudi više nego što sindikati traže, samo je bitno da se napravi konačna pravednost u sustavu koji je narušen još od 2000. godine kad je uveden ovaj sustav koeficijenata i da je u ovih 23 godine došlo do devijantnosti samog sustava s raznim intervencijama ili u koeficijente ili u dodatke”, rekao je.

Počeo drugi krug pregovora Vlade i sindikata javnih službi o kolektivnom ugovoru

“Zakon stupa na snagu s 1. siječnja i nakon toga možemo donijeti uredbu. Ako se dogovorimo kroz studeni ili prosinac, teoretski mi možemo već 2. siječnja na 30 dana staviti na savjetovanje tu uredbu, i u veljači uredba može biti na snazi”, govori.

Krešimir Severje istaknuo da je činjenica da je kroz mnogo godina došlo do podcjenjivanja sustava na kojem bi trebala počivati budućnost razvoja RH.  “To se očituje u tome da se ne mogu naći radnici koji će raditi, ne samo u znanosti i obrazovanju, već i u zdravstvu, socijali, osnovnim školama, srednjim školama… Nedostaje ogroman broj nastavnika. Mnogi od njih odlaze u inozemstvo ili u privatne sektore. S druge strane, treba doista podignuti sve plaće. Nužan je drastičan rast plaća”, ističe.

“Ono što smo vidjeli u minulim vremenima jest da se dio rasta bazirao na tome da je država otpuštala ili na području poreza ili doprinosa. Bruto plaće su malo rasle, neto tek malo više, tako da je neprekidno jedan pritisak hrvatskih poslodavaca, odnosno onih koji djeluju u Hrvatskoj, bio takav samo na javne vlasti: ‘Spustite opterećenja na plaću, već smo ionako ispod prosjeka EU, samo da radnik dobije više’, ali oni to ne bi davali”, rekao je Sever.

‘Velik broj ljudi iz Hrvatske odlazi jer su nezadovoljni plaćom koja im se nudi’

Činjenica je da danas iz Hrvatske odlazi velik broj ljudi jer su nezadovoljni plaćom koja im se nudi, istaknuo je i dodao da ne dobivaju manju plaću od onoga koji je došao iz Nepala ili od negdje drugdje, nego je u pitanju to da se u Hrvatskoj od te plaće ne može živjeti. “Činjenica je da su plaće toliko male, mi smo na samom dnu EU”, kazao je i dodao da u najavi imaju da će se štrajkovi događati na sve strane.

“Ove godine nominalni rast plaća će biti otprilike duplo veći u odnosu na 2022. godinu, što znači blizu 15%, pričam na razini ekonomije. Činjenica je da Hrvatska ove godine imam jedan od najsnažnijih realnih porasta plaća, u odnosu na druge zemlje. Imamo ubrzanje nominalne stope rasta plaće. Hrvatska po tom kriteriju predvodi na istoku Europe i na razini EU. Ne želim reći samim time da su razine plaća u Hrvatskoj visoke, ali hajdemo pričati i o drugoj strani medalje”, govori Hrvoje Stojić