Uz poruku da mladi radnici vrijede više od osposobljavanja na minimalcu, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata (MHZ), Mreže mladih Hrvatske (MMH) te Građanske inicijative “Pravo na SOR” u utorak su ukazali na težak položaj mladih zaposlenih putem mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).

Uz “kolo sreće” pokazali su kako, zavrti li ga se na bilo koji način, za mlade kao mogućnost zapošljavanja postoji samo SOR koji smatraju lošim te upozorili da je potrebno vratiti klasični oblik pripravništva.

Antonio Čoga iz MHZ kazao je da je unatoč vidljivom izlasku iz krize Hrvatska prema svim statistikama i dalje na dnu europske unije kad je riječ o stope zaposlenosti, a najugroženiji su mladi jer nemaju mogućnost osamostaljenja i osiguranja normalnog života te ih čak 70 posto (u rasponu od 18 do 34 godine) živi sa svojim roditeljima. Po tome je Hrvatska, ističe, apsolutni negativni rekorder u EU.

SOR nije radni odnos, naglasio je, a to znači da mladi imaju sve obveze i odgovornosti prema poslodavcu, ali nemaju nikakva prava iz radnog odnosa kao što je primjerice pravo na bolovanje ili pravo na porodiljni dopust. To je kontradiktorno sa svim mjerama i željama za unapređenje demografskog razvitka Hrvatske, kaže.

Upozorio je i da SOR ruši cijenu rada, stvara tržište podcijenjene jeftine radne snage i produbljuje jaz unutar društva te stvara sve veću nestabilnost.

Sunčica Brnardić iz SSSH kaže da SOR nije mjera zapošljavanja već nezapošljavanja. “Nakon što obave stručno osposobljavanje, većina korisnika bude ponovno ispljunuta na burzu gdje se mora jako dobro pomučiti da bi uopće pronašli mjesto na koje se mogu prijaviti. SOR je samo šminkanje i facelifting za statistiku”, ustvrdila je.

Upozorava da SOR “mahnito zamjenjuje regularna radna mjesta” i “iz igre potpuno istišće pripravništvo” te se mlade umjesto da – kao nekada – dobivaju radno mjesto i plaću, gura u nesigurne oblike rada i na minimalac, odnosno postaju ranjiva skupina.

Nove mjere aktivne politike zapošljavanja s tržišta rada istiskuju i one starije od 30 godina, one koji žive dalje od poslodavca pa ne mogu dobiti naknadu putnih troškova, kao i one koji nemaju dodatne izvore financiranja pored naknade od 2620 kuna, dodala je. “Za takve očito država ima poruku – više sreće u Irskoj i sretan put!”

Marin Živković iz MMH kaže kako bi to što je država za mjera zapošljavanja predvidjela 1,5 milijardu kuna bilo pohvalno da je pri njihovom dizajnu u obzir uzele preporuke stručnjaka i socijalnih partnera te zainteresirane javnosti.

“Ovako su osigurali nevjerojatnu količinu novca za loše mjere koje imaju loše učinke za mlade i za tržište rada općenito. Mjere su improvizirane, a improvizacija nije dobar način oblikovanja politika”, ustvrdio je.

Ističe i da poslodavci iskorištavaju te mjere te kao primjer navodi banke, koje u Hrvatskoj ostvaruju rekordne profite od 2013. do 2015. godine, a putem SOR-a su uzele čak 279 osoba za koje je plaću i doprinose platila država. “Nećemo to više dopustiti, jer ovako mi više ne može. Naš rad i mi vrijedimo više”, rekao je ta najavio daljnje akcije pod sloganom “Vrijedimo više”.

Nikolina Martinović Magdić iz inicijative “Pravo na SOR” upozorila je da je SOR problematičan i zbog toga što ga ne mogu koristiti osobe starije od 30 godina, što je diskriminacija po dobi.

“Mjera SOR ima više negativnih nego pozitivnih učinaka”, kazala je te se založila za vraćanje pripravništva kako bi se osigurala ravnopravna šansu za izlazak na tržište rada s položenim stručnim ispitom, bez kojeg se ne može dobiti licenca za rad.