Pavao Barbarić, glavni sindikalni povjerenik Novog sindikata Čistoće, otvoreno govori o katastrofalnoj situaciji u jednoj od tvrtki ZG Holdinga i pogreškama gradonačelnika oko uvođenja plavih vrećica i kažnjavanja građana.

Fenomen zagrebačkih plavih vrećica i kažnjavanja kućanstava zbog nepropisnog odlaganja smeća, svojom kompleksnošću zadaje glavobolje građanima, ali i gradskoj upravi. Da su se neke stvari mogle riješiti puno elegantnije, tvrdi Pavao Barbarić, glavni sindikalni povjerenik Novog sindikata Čistoće.

“Individualna odgovornost utvrđuje se isključivo vizualnom provjerom kante koju obavlja ophodarska služba Čistoće. Onaj u čijem je dvorištu kanta, taj je krivac“, rekao je Barbarić, koji je svojedobno bio zadužen i za implementaciju sustava čipiranja i uparivanja spremnika Čistoće s krajnjim korisnicima. Kaže da se kroz dvije godine uparilo i čipiralo 90 posto spremnika te su se u kamione ugradili skeneri kako bi se svakim prikupljanjem otpada moglo evidentirati čiji je spremnik preuzet, no tvrdi da je dolaskom gradonačelnika Tomaševića projekt obustavljen.

Tomašević: Do sada nitko nije imao hrabrosti zatvoriti Jakuševec

“Nikad sustav nismo povezali s glavnim računalnim softverom, a dolaskom Davora Vića na poziciju direktora Čistoće, od svega se odjednom odustalo pod izlikom da će se ići u nešto novo”, nastavlja Barbarić.

Taj sustav bi, kako tvrdi Barbarić, omogućio elektronsku evidenciju pražnjenja spremnika u Čistoći, a kada bi došlo do prigovora građana da im otpad nije pokupljen, postojala bi evidencija u kojem se periodu dogodilo pražnjenje spremnika.

“Mi to do danas nemamo. Gradonačelnik je uveo famozne plave vrećice i kažnjavanje građana, no kao prvo, nema pravne osnove za kažnjavanje jer se Zakon o gospodarenju otpadom donosi se na razini Vlade RH pa se spušta na lokalnu samoupravu, a u zakonu nema plavih vrećica i nemate pravo kažnjavati građane Zagreba koji ih ne koriste”, objašnjava Barbarić.

Kada se dogodi da građani dobiju kaznu, tvrdi, imaju pravo zatražiti elektronsku evidenciju o pražnjenju spremnika i izvršenju usluge Čistoće, no ta evidencija ne postoji pa tako ne postoji pravni argument, odnosno dokaz, da ste u tom periodu bili na lokaciji i izvršili uslugu.

Naravno, plave vrećice su samo vrh sante – ili, bolje reći, brijega zagrebačkog smeća koje “miriše” s Jakuševca.

Može li odron na Jakuševcu negativno utjecati na zagrebački turizam?

“U prosincu se dogodio taj nesretni odron, odnosno eksplozija, kada je djelatnik Čistoće ostao bez podlaktice i postao trajni invalid. Nalazi inspekcije i policije su pokazali da su na odlagalištu odlagane velike količine biootpada. To je živi otpad pun vode i plinova kao što je metan. S druge strane, Odlagalište Jakuševec se vodi kao građevina jer tu postoje inženjeri, projektanti i nadzor koji točno propisuje što se smije odlagati i što se smije ugrađivati u samo tijelo Odlagališta, a to svakako nije biootpad.

Kad smo iz sindikata prvi put upozorili upravu Holdinga, Vića i Tomaševića da se istovaruju velike količine biootpada, gradonačelnik me demantirao i rekao da to nije istina te da se odlaže isključivo miješani otpad i u malim količinama kontaminirani biootpad“, rekao nam je Barbarić te naglasio da su tada situaciju prijavili i državnom inspektoratu koji je u tom trenutku pronašao 55 tisuća tona kućnog biootpada.

“Kad je stiglo toplije vrijeme, zbog širenja neugodnog mirisa je uprava odlučila u tijelo odlagališta ugrađivati žive mikroorganizme. Ti živi mikroorganizmi dolazeći u dodir s kućnim biootpadom počeli su se širiti i stvarati nekakvu pjenastu tvar koja začepljuje cijevi za odvod metana. Plinovi nisu imali kamo otići kroz cijevi i dogodila se eksplozija metana koja je uzrokovala odron“, objasnio je Barbarić. Naglasio je i da je zbog odrona zatvorena kompostana na Jakuševcu pa se kućni biootpad vozio u kompostanu u Čretu.

“Zbog neugodnih mirisa i ostalog što nosi biootpad, tamo su se bunili građani pa je državni inspektorat zatvorio kompostanu. Nakon toga su se potpisali ugovori za zbrinjavanje biootpada s 3K.F. (članica CIOS grupe) po znatno višim cijenama”, kaže Barbarić. Dodaje i kako se to moglo izbjeći da se biootpad nije odvozio na Jakuševec, već da se skladištio u kompostani te da se zbrinjavao po pravilima struke kao i ranije.

Inače, Pavao Barbarić radi u Servisno operativnom centru Čistoće na zamjenama kanti, kontejnera i njihovu servisiranju. Tamo također, tvrdi, ima problema na svim razinama.

“Tomašević je dovezao i stroj koji melje drvo, madrace, jastuke te općenito glomazni otpad. Zbog toga se sav glomazni otpad grada Zagreba dovozi u taj centar koji nije predviđen za skladištenje i deponiranje glomaznog otpada. Hala u koju se otpad deponira je otvorenog tipa i nema hidrantsku mrežu ni prskalice za požar. Prije mjesec dana je uslijed ovih silnih vrućina došlo do samozapaljenja otpada te se dogodila velika šteta. Hala je izgorjela, a dovedeno je u pitanje i zdravlje djelatnika”, istaknuo je Barbarić.

Sindikalni povjerenik naglašava da djelatnici nemaju na raspolaganju ni osnovnu zaštitnu opremu te ih je zbog iscrpljenosti i pretjeranog opterećenja poslom veliki broj na bolovanju:

“Manjak radnika, manjak vozila, manjak kamiona, manjak vozača i tako je došlo do kolapsa. Ljudi su iscrpljeni jer svakoga dana imaju sve više i više posla, a rezultat svega toga je povećanje ozljeda i bolovanja. Time se stvara sve veće i veće nezadovoljstvo pa imate situaciju da jednog mjeseca dođe pet djelatnika, a dvadeset ih da otkaz.”

U Holdingu i Čistoći nema stranih radnika jer za to trebaju ishodovati posebnu dozvolu. Uz manjak radnika, tvrdi, najveći razlog što Zagreb muku muči sa smećem je organizacija posla.

“Sve se slama preko leđa radnika. Svakodnevno se djelatnike natrpava i preopterećuje sa sve više posla i naravno da su nezadovoljni i iscrpljeni, a toliki opseg posla ni da žele ne stižu obaviti”, zaključio je Barbarić.