Prognoze MMF-a nisu dobre i pokazuju pesimističan scenarij. Globalna ekonomija usporila je na 6,1 posto u 2021., na 3,1 posto u 2022., a u 2023. očekuje se 2,7 posto. Problem je što je to usporavanje široko rasprostranjeno. Trećina svjetske ekonomije mogla bi zabilježiti „tehničku recesiju”, odnosno dva uzastopna kvartala kontrakcije ekonomske aktivnosti, rekao je za HRT Matej Bule iz HNB-a.

Dodatan je problem što je usporavanje ekonomije istodobno popraćeno snažnim inflacijskim pritiscima, istaknuo je.

Dodaje kako se Hrvatska s tim trenutno bolje nosi nego neke usporedive zemlje. “Imali smo dvoznamenkast rast u 2021. godini, u 2022. očekuje se rast od 5-6 posto, no za 2023. godinu sve relevantne institucije očekuju snažno usporavanje gospodarstva”, rekao je Bule i dodao kako se u idućoj godini očekuje rast od 1 posto.

MMF predviđa da će u idućoj godini inflacija na europskom području usporavati, ali manjom brzinom nego što se to predviđalo prije.

Kako će se kretati inflacija – ovisi o cijelom nizu čimbenika, prije svega o kretanju cijena sirovina na svjetskom tržištu, rekao je Bule. Osnovna pretpostavka normalizacije inflacijskih pritisaka u sljedećoj godini je da je, što se tiče sirovina, 2020. cjenovni vrhunac. Bule kaže kako za sada cijene idu u tom smjeru. “Važno je vidjeti što će se događati s monetarnom politikom i globalnim lancima opskrbe, što će se događati s nacionalnim antiinflacijskim mjerama vlada”, rekao je Bule i dodao kako smatra da bi u 2023. godini trebalo doći do pada inflacije.

Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja istaknuo je kako građani smatraju da su cijene proizvoda porasle više od same inflacije. “Cijene egzistencijalnih proizvoda rastu na godišnjoj razini 30-40 posto. Ljudi veći dio svojih primanja izdvajaju upravo za te proizvode i inflacija najviše pogađa one s najmanjim primanjima”, rekao je.

Na pitanje koliko su Vladine mjere pomogle građanima, Kroflin je odgovorio kako mjere prije svega djeluju na smanjenje cijena energenata, a onda se pokušava obuzdati rast cijena određenih proizvoda. “Vlada je pokušala napraviti najbolje što je mogla, ali smatram da je trebala napraviti još jedan iskorak po pitanju plaća. Ona je povećala neoporezive primitke tako da poslodavci mogu isplatiti svojim zaposlenicima veća primanja”, istaknuo je i dodao kako smatra da bi bilo bolje snižavanje donje stope poreza na dohodak ili da se povećavao neoporezivi dohodak. Na taj bi način veći dio građana sigurno imao veću plaću. “Naše plaće u ovom trenutku rastu ispod proporcionalnog. Imali smo zadnje povećanje plaća od 4 posto u lipnju ove godine, prije toga bilo je u siječnju 2021. godine. Ako ostanemo na ovome, to bi značilo da nam je Vlada osigurala rast plaća od svega 2,3 posto”, naglasio je Kroflin, dodajući kako traže od Vlade da se osnovica dodatno korigira od 1. listopada.

Profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur rekao je da broj primatelja socijalne pomoći ne raste te da nikada u povijesti Hrvatske nije bio manji. “Razlog je u činjenici što se unatoč inflaciji nisu dogodili nepovoljni trendovi na tržištu rada. Ako dođe do otpuštanja zaposlenih, onda bi se mogao dogoditi obrat kada je u pitanju broj korisnika socijalne pomoći”, upozorio je.

Kako kaže, korisnici socijalne pomoći su radnoaktivne osobe te dodaje da se u ovom trenutku ne može govoriti o negativnim socijalnim trendovima. “U zadnjih 5-10 godina, evidentni su pozitivni socijalni trendovi. Vidljiv je pad gotovo svih indikatora siromaštva i objektivnih i subjektivnih”, govori i dodaje kako je također vidljivo da se građani pripremaju za novu situaciju vezano uz inflaciju.

Do kraja godine trebalo bi doći do smanjenja inflacijskih pritisaka, ali potreban je vremenski odmak da bi se ta događanja na svjetskim tržištima manifestirala na same brojke inflacije. “U 2023. godini stopa inflacije trebala bi se smanjiti na oko 6 posto. To su još uvijek stope iznad dugoročnog prosjeka. No vjerujemo da bi one u 2024. godini trebale doći do potpune normalizacije”, istaknuo je Bule.

Kako kaže, treba biti oprezan kada se usklađuju plaće zbog inflacijskih pritisaka jer to može dovesti do neželjenih učinaka. Kroflin se složio s time da treba biti oprezan kod povećavanja plaća. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži 8 posto povećanja plaće odmah i 5 posto iduće godine, a Vlada nudi 4 i još 2 posto iduće godine. Sindikati to nisu prihvatili.