Nakon summita Ukrajina-jugoistočna Europa na kojem je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Zelenski, o stavovima nove britanske vlade premijera Keira Starmera prema ratu u Ukrajini za Nacional govori britanski veleposlanik u Hrvatskoj Simon Thomas

Na parlamentarnim izborima u srpnju u Ujedinjenom Kraljevstvu uvjerljivo je pobijedila Laburistička stranka na čelu s Keirom Starmerom i tako svrgnula konzervativce s vlasti nakon 14 godina. Za mnoge koji strahuju od jačanja krajnje desnice i desničarskog populističkog vala diljem Europske unije to je bila dobra vijest. Novi britanski premijer nedavno je posjetio Bruxelles i u razgovoru s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen iskazao želju za „resetiranjem“ odnosa s Europskom unijom nakon Brexita.

Prošloga je tjedna u Dubrovniku održan Summit Ukrajina-jugoistočna Europa na kojem je, uz neviđene mjere sigurnosti, sudjelovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. I dok Ujedinjeno Kraljevstvo i s novom vlašću nastavlja pružati vojnu, financijsku, humanitarnu i svaku drugu pomoć Ukrajini, hrvatski državni vrh ne može se dogovoriti oko slanja hrvatskih časnika u Njemačku, gdje bi trebali sudjelovati u aktivnostima NATO-a za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSAT). Istovremeno, nakon što je Izrael napao ciljeve Hezbolaha u Libanonu, na Bliskom istoku raste opasnost od totalnog sukoba.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanikom Ujedinjenog Kraljevstva u Republici Hrvatskoj Simonom Thomasom, koji je dužnost u Republici Hrvatskoj preuzeo u srpnju 2021. Nakon što je diplomirao ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Birminghamu, britanskom se Ministarstvu vanjskih poslova pridružio 1997. godine. Obnašao je različite diplomatske dužnosti u inozemstvu, uključujući one u Varšavi, misiji Ujedinjenog Kraljevstva pri Ujedinjenim narodima u New Yorku i u Predstavništvu Europske unije u Bruxellesu. Bio je zamjenik šefa misije u Buenos Airesu od 2009. do 2013., pokrivajući i Argentinu i Paragvaj. Od 2016. do 2019. bio je zamjenik šefa misije u Veleposlanstvu Velike Britanije u Harareu u Zimbabveu. U karijeri se intenzivno bavio pitanjima nacionalne sigurnosti, uključujući krizni centar britanske vlade (COBR) i protuterorističku politiku te kao voditelj Odjela za obavještajnu politiku FCO-a. Diplomirao je na Kraljevskom koledžu za obrambene studije i ima diplomu magistra međunarodne sigurnosti i strategije s Kraljevskog koledža u Londonu.

NACIONAL: Prošloga tjedna Hrvatsku je posjetio ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je u Dubrovniku sudjelovao na Summitu Ukrajina-jugoistočna Europa. Kakva je uloga Hrvatske u toj priči i kako komentirate činjenicu da predsjednik Milanović ondje nije bio jer nije bio pozvan? 

Smatram da svatko od nas ima određenu ulogu ne samo u pružanju vojne, financijske ili humanitarne pomoći Ukrajini nego i političke podrške. Nema sumnje da je otvaranje mogućnosti da se lider Ukrajine direktno sretne s političkim vođama u ovom dijelu svijeta, odnosno u regiji, da bi neposredno objasnio što se događa i što je potrebno te da bi se zemlje regije dogovorile o tome kako najbolje odgovoriti na te potrebe, vrlo pozitivna stvar. Dubrovački summit jedan je od mnogih foruma na koje dolaze ljudi kojima je jako stalo do Ukrajine i koji su odlučni učiniti nešto po tom pitanju. Ostalo ne mogu komentirati.

NACIONAL: Velika Britanija do sada je pružala veliku financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Je li se promjenom vlade nešto promijenilo u smislu podrške Ukrajine?

Bijes zbog onoga što je Rusija učinila Ukrajini je nešto što dijele svi politički akteri u Velikoj Britaniji. Potpuno je jasno da je i vlada Keira Starmera apsolutno odlučna u tome da će se i dalje nastaviti podrška Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini – bilo vojna, financijska, humanitarna  ili politička. Uostalom, britanski ministar vanjskih poslova David Lammy to je jasno rekao u svom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, na marginama Opće skupštine. I britanski građani podržavaju takvu politiku vlade jer razumiju što je na kocki. Ne radi se samo o nekoj udaljenoj zemlji nego o tome mogu li države napadati svoje susjede i proći nekažnjeno nakon strašnih kršenja ljudskih prava i ubijanja civilnog stanovništva, gaženja međunarodnih zakona i svih sustava koji globalno čuvaju našu sigurnost, stabilnost i prosperitet. Mislim da je među građanima Velike Britanije osjećaj koliko je to nepravedno široko rasprostranjen i zbog toga što to ide do srži naših vlastitih vrijednosti. U interesu je svih nas da Ukrajina pobijedi.

NACIONAL: Putin je pak zaprijetio da će dozvola upotrebe dalekometnih projektila na područje Rusije značiti direktno uplitanje NATO-a u rat. Putin inače stalno spominje London i tvrdi da ga može sravniti sa zemljom u nekoliko minuta…

Što se tiče Putinove retorike i njegovih prijetnji Londonu, naravno da je svatko tko prati ono što se događa u Ukrajini i sluša ono što izlazi iz Kremlja svjestan rizika, ali i Putinove ratnohuškačke retorike. Ali, iskreno, ovo je rat koji je započeo Putin i on ni na koji način ne može očekivati da će ne samo Ukrajina nego i demokratske zemlje u ostatku Europe, pa i svijeta, stajati sa strane i gledati kako Rusija gazi ne samo preko naroda Ukrajine nego i međunarodnog prava i svih načela koja mi smatramo dragocjenima.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu komentirate činjenicu da je hrvatski predsjednik odbio potpisati odluku o sudjelovanju hrvatskih časnika u obučavanju ukrajinskih vojnika? 

Ne želim se uplitati u unutarnjopolitičke rasprave u Hrvatskoj. Ali ono što mogu reći jest da Ukrajina mora pobijediti radi svih nas jer mi ovisimo o međunarodnom sustavu sigurnosti i pravilima koja su uspostavljena da bi spriječila agresivne države da napadaju koga požele. Prije nekoliko tjedana bio sam na vojnoj vježbi na vojnom poligonu u istočnoj Slavoniji, na kojoj su zajedno sudjelovali britanski i hrvatski vojnici. To je 600 kilometara udaljeno od Ukrajine. Dakle, ne radi se o milijunima milja udaljenosti. Rekao bih da je podrška Ukrajini u našem direktnom zajedničkom interesu. Moramo ozbiljno shvatiti da Ukrajina mora pobijediti.

NACIONAL: Novi britanski premijer Keir Starmer je bivši odvjetnik za ljudska prava, a onda je postao i državni tužitelj u Velikoj Britaniji. Za Hrvatsku je prilično važna crtica iz njegove biografije ta da je bio član hrvatskog odvjetničkog tima koji je pred Haaškim tribunalom pokrenuo tužbu protiv Srbije zbog genocida. Koliko ta činjenica utječe na odnose Ujedinjenog Kraljevstva s Hrvatskom, ali i sa Srbijom? 

Mislim da mu njegovo iskustvo na tom planu može samo dati dublji uvid i razumijevanje povijesti ove regije i nekih od izazova s kojima se suočavate. No njegov background odvjetnika i javnog službenika u svakom slučaju utječe i na to kako pristupa politici općenito. On govori o „progresivnom realizmu“ i on je doista netko tko vjeruje u određene vrijednosti i vladavinu prava, koje su važni temelji u svijetu u kojem živimo. No isto tako on shvaća da je svijet onakav kakav jest, a ne onakav kakav bismo željeli da bude. A to se vidi i u prioritetima njegove vanjske politike, kao i u fokusu na europsku sigurnost, bilo da se radi o Ukrajini i jačanju NATO saveza, ili resetiranju naših odnosa s našim europskim saveznicima. Ili kad se radi o osiguravanju mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Danas mi na svoje odnose s Hrvatskom gledamo kao na ključni dio sveukupnog osiguranja snažnih odnosa ne samo s Europskom unijom nego i sa svakom pojedinom članicom, s kojima želimo zajednički raditi na našem zajedničkom prosperitetu i sigurnosti. A to znači suradnju u nizu polja od zajedničkog interesa – od suradnje u znanosti i kulturi do borbe protiv ilegalnih migracija i organiziranog kriminala, ali i suradnje na razvoju tehnologija i biznisa kojima ćemo ovaj planet zadržati „živućim“– i to je upravo ono što radimo s Hrvatskom.

S veleposlanikom Ujedinjenog Kraljevstva u Republici Hrvatskoj Simonom Thomasom razgovarala je novinarka i kolumnistica Nacionala Zrinka Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Niste mi odgovorili kako se činjenica da je Keir Starmer bio član hrvatskog odvjetničkog tima koji je pred Haaškim tribunalom pokrenuo tužbu protiv Srbije zbog genocida odražava na odnose sa Srbijom.

To znači da je Keir Starmer ne samo informiran o jednom dijelu povijesti ove regije nego i da razumije što je na kocki. A ono što je cilj i interes njegove, naše vlade jesu mir, sigurnost i prosperitet jugoistočne Europe.

NACIONAL: Na parlamentarnim izborima u srpnju u Ujedinjenom Kraljevstvu uvjerljivo je pobijedila Laburistička stranka, i u to vrijeme kada je Europa uglavnom pod utjecajem desničarskog populističkog vala, o čemu svjedoče izbori u Francuskoj i nedavno u Austriji. Kako to tumačite?

Točno, imali smo parlamentarne izbore početkom srpnja, a ove godine izbori su diljem svijeta. To je dobra stvar – izbori su važan trenutak demokratske obnove i dobivanja jedne vrste dozvole od strane građana za rad, odnosno za upravljanje. Smatram da izbori uvijek šalju važnu poruku, a jasna poruka građana Ujedinjenog Kraljevstva bila je želja za promjenom. To je bio ujedno i slogan pod kojim su laburisti vodili svoju kampanju. I na kraju su, kao što ste rekli, ostvarili sjajnu pobjedu, osvojivši veliku većinu glasova. Isto tako smatram da je to bio kraj jednog političkog ciklusa i početak novog. Jedna od važnih stvari za demokraciju je upravo povremena tranzicija vlasti s jedne stranke na drugu. To sa sobom nosi i određenu obnovu, novu energiju, i drži stanovništvo angažiranim u politici, što je vrlo važno. U svijetu koji nas stalno poziva da budemo neprijateljski raspoloženi prema našim političkim neistomišljenicima, moramo nastojati imati zdravu političku debatu o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se naša društva suočavaju.

NACIONAL: Keir Starmer prvo je posjetio Irsku, odnosno Dublin, kao prvi britanski premijer koji je to učinio u posljednjih pet godina, otkada su odnosi zategnuti. Najavio je novo doba u međusobnim odnosima. Što to konkretno znači?

S pravom to ističete kao ključni i jedan od prvih vanjsko-političkih posjeta. I ministar vanjskih poslova je ondje bio nedavno. Obje vlade bile su vrlo jasne u tome da vide stvarni potencijal za razvijanje mnogo snažnijih odnosa. Smatram da to jest važno jer Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska nisu samo susjedne zemlje nego imamo i vrlo važnu podijeljenu odgovornost za mir i sigurnost u Sjevernoj Irskoj. Isto tako dijelimo jedinu kopnenu granicu EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Mi moramo zajedno raditi na rješavanju nekih posljedica Brexita, poput trgovine ili kretanja ljudi, jer se inače te stvari akutno odražavaju na zajednice koje žive s obje strane granice. Naše su zemlje povezane na skoro svaki zamislivi način – od trgovinskih odnosa vrijednih 120 milijardi eura pa do znanstvenih veza ili veza između ljudi diljem naših zemalja. Dakle, postoji snažan signal s obje strane da postoji velik potencijal da napravimo još više na planu tih vrlo važnih odnosa.

NACIONAL: Naime, nakon Brexita je postojao strah od širenja nasilja u Sjevernoj Irskoj i otvaranja starih rana…

Put do mira kakav danas imamo u Sjevernoj Irskoj bio je dug i kompleksan i stoga je potreban kontinuirani napor i na terenu i na razini vlada Velike Britanije i Irske da nastave podupirati taj proces. Zbog jedinstvene situacije s irskom granicom, upravo je to bilo mjesto gdje smo se morali uvjeriti da post-Brexit dogovori zaista funkcioniraju. Jer to ljudi osjećaju u svom svakodnevnom životu i to se odražava na odnose među zajednicama. Zato mi je izuzetno drago da smo uspjeli dogovoriti neke praktične korake u suradnji s kolegama iz EU-a i, što je najvažnije, s irskom vladom.

NACIONAL: Premijer Starmer prije nekoliko je dana posjetio i Bruxelles, odnosno Ursulu von der Leyen, dajući na znanje da nakon Brexita UK želi resetirati odnose s Europskom unijom. Na koji način? Naime, iako je većina građana Ujedinjenog Kraljevstva danas protiv Brexita, novi referendum se neće održati.

Nema ozbiljnih političkih glasova na javnoj sceni koji pozivaju na ponovno pridruživanje Ujedinjenog Kraljevstva Europskoj uniji, kao niti ijednom od važnih dijelova članstva poput zajedničkog tržišta. No osam godina nakon odluke o Brexitu i četiri i pol godine nakon što smo napustili EU, postoje obveza i želja, premijera Starmera, ali i EU-a, da se fokusiramo na stvari koje možemo zajedno raditi, da bismo promovirali obostrani prosperitet i sigurnost, i radili zajedno na velikim izazovima s kojima se svijet danas suočava, poput Ukrajine, klime i migracija. Ono što smo vidjeli u Bruxellesu je bilo dio toga. Premijer Starmer pokazao je snažnu predanost da osigura drugačiji ton u odnosu prema Europskoj uniji i drugačiji ton u odnosima sa svim našim partnerima unutar EU-a individualno. Resetiranje znači i prepoznavanje važnosti tih odnosa i snažan signal za buduću suradnju. Ali to je posve različito od članstva u Uniji.

NACIONAL: Novi premijer Keir Starmer zemlju je našao u nezavidnoj gospodarskoj situaciji. Nedavno je apelirao na Britance da podrže neke nepopularne mjere i teške planove za obnovu zemlje, da bi u budućnosti ostvario viši standard života, sigurnije ulice i bolje javne usluge. Imaju li britanski građani razumijevanja za takve njegove planove? 

Mislim da Keir Starmer i njegova vlada na vlast nisu došli samo na valu poruke o promjenama nego i na temelju jasnih misija koje je nova vlada predstavila. A osobito se to odnosi na mjere koje namjeravaju poduzeti da bi osigurali dugoročni rast i zdravije gospodarstvo, investiranje u javne usluge koje doista jesu važne ljudima, kao i rješavanje nekih velikih problema s kojima se svi suočavamo, poput klimatskih promjena ili migracija. Premijer je jasno i glasno rekao da to uključuje neke teške odluke. No mislim da ljudi to razumiju. On je zato i poduzeo neke vrlo jasne rane korake, da bi signalizirao da je odlučan u svojim namjerama. Bilo da se radi o uspostavljanju novih upravitelja kontrole granica, ili osnivanju nove Nacionalne agencije za energiju, čiji je zadatak osigurati upravljanje energetskom tranzicijom na pravi način. Osobno sam jako ponosan na to da je Velika Britanija nedavno zatvorila svoju posljednju elektranu na ugljen. Mi smo bili prva država koja je imala takvu termoelektranu, a sada smo prva svjetska vodeća ekonomija koja ih više nema. To je izuzetno važno za energetsku tranziciju.

NACIONAL: Nakon što je britanski maloljetnik čiji roditelji potiču iz Ruande nožem ubio tri djevojčice, prošloga ljeta Velika Britanija suočila se s valom nasilja i prosvjeda protiv imigracije u Southportu, zapaljeni su hoteli, pljačkalo se, sukobljavalo s policijom. Kakvo rješenje za takve situacije nudi novi premijer?  

Da, u jednom je trenutku došlo do izljeva bijesa tijekom ljeta zbog incidenta koji spominjete, a neredi su izazvani kombinacijom dezinformacija i ozbiljnog kriminaliteta. Nešto što se manje spominjalo izvan Britanije jest da su kontraprosvjedi, kao odgovor na nasilne prosvjede, bili puno masovniji – ljudi su izlazili na ulice da bi iskazali podršku tolerantnom, multikulturalnom društvu. No drago mi je da mogu reći, osim toga da se problem nasilja brzo zaustavio, i da postoji osjećaj da se radilo tek o jednom trenutačnom incidentu tijekom ljeta, a sada smo se vratili normalnom načinu vođenja političkog života. Sljedećih nekoliko dana, npr., raspravljat će se o proračunu, što će nam omogućiti da poduzmemo neke druge ključne korake da bismo zemlju vratili na put snažnog rasta.

NACIONAL: Prošlog tjedna obilježena je obljetnica brutalnog terorističkog napada Hamasa na Izrael. Ljevičare u Europskoj uniji, ali i laburiste, optužuje se da su propalestinski orijentirani, a čak je bilo i optužbi za antisemitizam. Kakav je stav nove britanske vlade prema sukobu na Bliskom istoku i za kakvo se rješenje zalaže?

Smatram da je ideja da je netko propalestinski ili proizraelski orijentiran pogrešna. Mislim da je savršeno moguće vjerovati, kao što moja vlada vjeruje, u to da Izrael ima svako pravo na samoobranu i da se obračuna s prijetnjama koje su i dovele do stravičnih napada 7. listopada 2023. Ali isto tako treba biti svjestan stradanja palestinskih i ostalih civila u regiji, koji su se našli u obruču posljednjeg ciklusa nasilja. Dakle, moja vlada apsolutno podržava sigurnost Izraela, ali isto tako poduzima velike napore da bi pružala humanitarnu pomoć ne samo Gazi nego i Libanonu. Isto tako smo jasni u tome da se ova situacija neće riješiti isključivo vojnim putem. Ako želimo da Izrael ubuduće živi u miru i sigurnosti, kao i da Palestinci žive u miru i sigurnosti, trebamo političko rješenje bazirano na dvije države. Zato i ulažemo toliko napora u diplomatske razgovore, također svjesni rizika daljnje eskalacije sukoba u regiji.

NACIONAL: Nažalost, rat se sve više pretvara u opći regionalni sukob, Izrael je napao pripadnike Hezbolaha u Libanonu, Iran je za odmazdu ispalio stotine projektila na Izrael, a UK pojačava svoju vojnu prisutnost u istočnom Mediteranu i šalje pomoć od pet milijuna funti za UNICEF u Libanonu…

Ne smatram da je neizbježno da se to pretvori u veći konflikt, ali svatko je svjestan rizika eskalacije i pogrešnih procjena. Iranski raketni napadi na Izrael pokazali su u kojem se smjeru to može dalje razvijati. To samo dodatno podcrtava moju tvrdnju da svi mi moramo biti angažirani u traženju političkog rješenja diplomatskim razgovorima, kako s akterima u regiji tako i s akterima u međunarodnoj zajednici. Usko surađujemo i pokušavamo naći prostor za politička rješenja jer je puno toga na kocki. Mi shvaćamo našu odgovornost kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a vrlo ozbiljno. Naš pristup uključuje razne elemente, humanitarnu pomoć, ali i vojnu prisutnost u regiji. No ključni su diplomatski napori u traženju održivog rješenja.

NACIONAL: Najvažniji vanjskopolitički partner Velike Britanije je ipak SAD. Premijer Starmer nedavno je posjetio i Washington i razgovarao je s predsjednikom Bidenom. Što će pobjeda jednog ili drugog kandidata, Kamale Harris ili Donalda Trumpa, značiti za te odnose? 

Nema sumnje da odnos Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a ima ogromnu važnost, gotovo u svim aspektima života – bilo da se radi o sigurnosti, trgovini, ili suradnji na rješavanju izazova poput onih na Bliskom istoku ili u Ukrajini. To su interesi, vrijednosti i veze koji su trajni, bez obzira na to tko pobijedio na izborima u SAD-u, to znamo iz iskustva. Tko god bio u Bijeloj kući, mi ćemo htjeti s njima usko surađivati, i oni s nama, na rješavanju velikih problema s kojima se svijet suočava. Spomenuli ste susret premijera Starmera s predsjednikom Bidenom, ali on je tijekom svog boravka bio i na večeri s bivšim predsjednikom Trumpom. Naravno da mi nikada niti s jednim od naših partnera ne zauzimamo stav o njihovoj političkoj stranci ili njihovim kandidatima, kao što ni oni ne komentiraju naše. Naše partnerstvo je iznad toga i surađivat ćemo i dalje najbliže što možemo.