U četvrtak navečer otvoren je 32. Muzički biennale Zagreb, jedan od vodećih međunarodnih festivala suvremene glazbe. Festival je otvorio Simfonijski orkestar HRT-a predvođen maestrom Pascalom Rophéom.

“Kod mene nikada nije bilo lomova, nikada nije bilo zidova između povijesti glazbe i današnje glazbe, jer je riječ o kontinuitetu. Između njih nema filtra prostora. Za mene je to isti pristup. Mi smo ovdje da branimo neku glazbenu zamisao jezicima koji su katkad različiti kao što je slučaj kod Clemensa Gadenstättera, Tristana Muraila i Davorina Kempfa, jednog od velikih hrvatskih skladatelja čiju glazbu veoma cijenim. Namjeravao sam staviti na program drugo njegovo djelo, komad s orkestrom i elektronikom, ali postojao je tehnički problem. Odabrali smo skladbu za gudače, izvanredno lijepu, prilično kratku, vrlo konciznu, vrlo lirsku i istovremeno vrlo tešku. I vrlo zahtjevnu za orkestar. Obavili smo velik posao i ponosim se glazbenicima”, rekao je Rophé.

Spomenuto izvedeno djelo Davorina Kempfa je Plohe i boje, što je ujedno bio i in memoriam prošle godine preminulom skladatelju i akademiku koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi. Program su uokvirila djela dvaju živućih suvremenih skladatelja: Clemensa Gadenstättera i Tristana Muraila. Koncert za flautu i orkestar Making of – Intimacy Clemensa Gadenstättera, zahvaljujući narudžbi MBZ-a u koprodukciji s festivalom Musikprotokoll iz Graza, sinoć je bio praizveden. Solist je bio Karl-Heinz Schütz, koji ima široko polje djelovanja: osim što je prvi flautist Bečke filharmonije, djeluje i kao komorni glazbenik i solist.

Skladatelj je u djelu tematizirao ono subjektivno, što pripada samo nama, i mogućnostima manipulacije istim u javnom  prostoru. “Ta kombinacija flaute, orkestra i elektronike odražava opet ono što mi pri slušanju percipiramo. Elektroničke zvukove koji su svi samo dokumentirani, zvukove iz flaute koji su snažno potaknuti osjećajima. I orkestar koji sve to tako reći širi na veliko tijelo”, otkrio je skladatelj.

L’oeil di cyclone (Oko oluje) jednog od najistaknutijih francuskog suvremenih skladatelja, Tristana Muraila je fantazija-impromptu za klavir i orkestar nadahnuta Fantazijom-impromptuom u cis-molu Frédérica Chopina te pijanističkim inovacijama Franza Liszta, prije svega u klavirskoj dionici koju je svirao François-Frédéric Guy. On je i praizveo djelo u veljači prošle godine, te ga od tada izveo još tri puta, uključujući i sinoćnji.

“Veoma mi je drago što mogu zagrebačkoj publici otkriti taj izvanredni koncert za klavir koji sam praizveo lani na festivalu Présences Francuskog radija kada je doživio velik uspjeh. Ponovio sam ga zatim sa Simfonijskim orkestrom BBC-a u Barbicanu u Londonu i prije nekoliko dana u Elbphilharmonie u Hamburgu s orkestrom NDR-a. To je djelo u neku ruku  sinteza francuske glazbe danas, s mnogo utjecaja Debussyja, Messiaena, ali i Liszta i Skrjabina. Ta su dva skladatelja veoma važna za skladatelja Tristana Muraila. Kao i Chopin. Primijetit ćete da je naslov djela Fantazija-impromptu za klavir i orkestar. Referira se izravno na možda najpoznatije Chopinovo djelo, jer postoji skrivena tema te Fantazije u koncertu”, pojasnio je François-Frédéric Guy.

Svojevrsni predah od sinoćnjeg simfonijskog programa činila u dva intermezza – dva stavka pod nazivom How to Fly I i II nagrađivane splitske skladateljice s bečkom adresom Mirele Ivičević. Pisana za trubu i orgulje, i u izvedbi Ivana Đuzela na trubi i Urse Ljuban za orguljama, dva intermezza čine dio skladateljičina ciklusa Glazba za vjerske ustanove koji reinterpretira liturgijske elemente i rekvizite. Bila je to također praizvedba