Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov luksemburški kolega Xavier Bettel otkrili su u ponedjeljak u spomen-parku u Schengenu hrvatsku zvjezdicu i hrvatsku zastavu i tako simbolično obilježili hrvatski ulazak u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Ovo je doista simboličan čin obilježavanja ulaska Hrvatske u prostor slobode kretanja”, rekao je Gordan Grlić Radman nakon prigodne svečanosti.

“Tko je mogao prije, recimo, 34 godine zamisliti Hrvatsku, koja je onda bila jedna od republika bivše države, da će uživati sve blagodati članstva u Europskoj uniji, zajednici vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i sloboda”, rekao je Grlić Radman, dodajući da je Hrvatska ispunila sve svoje integracijske ciljeve što se tiče EU-a i da je ostalo još samo članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te da i tu brzo napreduje.

Šengenski sporazum potpisan je 14. lipnja 1985. godine na brodu “Princesse Marie-Astrid”, koji je bio usidren uz obalu rijeke Mosel pored luksemburškog seoceta Schengen, koje i danas broji oko 700 stanovnika i koje se nalazi na samoj tromeđi Luksemburga, Njemačke i Francuske.

Taj sporazum potpisalo je pet zemalja – tri zemlje Beneluxa, Belgija, Nizozemska i Luksemburg, te Njemačka i Francuska.

“Ne treba zaboraviti da u taj projekt u početku nitko nije ozbiljno vjerovao, nije bilo predsjednika vlada, čak ni ministara vanjskih poslova tih pet zemalja, nego su potpisivanje prepustili državnim tajnicima u maloj sobi, na brodu, u nazočnosti nekoliko novinara”, rekao je luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel.

“Ali, danas vidimo da se milijuni ljudi mogu slobodno kretati bez unutarnjih kontrola”, dodaje luksemburški šef diplomacije.

Danas smo obilježili poseban trenutak za Hrvatsku u Schengenu 🇭🇷🤝🇪🇺

Nova zvijezda simbolizira našu predanost europskim vrijednostima i jačanje našeg položaja u #EU.#Hrvatska je preuzela odgovornosti članstva, promičući sigurnost i prosperitet za sve građane. #Schengen pic.twitter.com/f5vuL0jvyG

— MVEP/MFEA 🇭🇷 (@MVEP_hr) June 24, 2024

Budućnost šengenskog prostora

Na pitanje kako vodi budućnost šengenskog prostora s obzirom da dio zemalja unutar njega uvodi privremene granične kontrole, Bettel kaže da treba osigurati učinkovit nadzor vanjskih granica jer bez toga sve pada u vodu.

“Ako nema ozbiljne kontrole na vanjskim granicama, to donosi probleme ostalima unutar šengena. Time zapravo, neću reći ubijate, ali slabite šengenski prostor”, rekao je Bettel.

Luksemburška država je uz obalu rijeke Mosel, na mjestu gdje je potpisan sporazum, uredila spomen park, sa spomenikom šengenskom sporazumu, muzejem, ostacima Berlinskog zida, zastavama svih članica prostora bez unutarnjih graničnih kontrola i s tri Stupa naroda na kojima svaka od članica ima svoju zvjezdicu s prepoznatljivim motivima svake od njih.

Na zvjezdici reljef Zagreba

Na hrvatskoj zvjezdici reljefno je prikazan Zagreb s uspinjačom i starim tramvajem 15-ica, Split s Dioklecijanovom palačom i zvonikom Svetog Dujma, Zadar s crkvom Svete Stošije, istarski kažuni, itd.

Brod na kojem je sporazum potpisan trenutačno se renovira i bit će ponovno usidren na istom mjestu sljedeće godine kada se bude slavila 40. obljetnica potpisivivanja.

Šengenski prostor danas broji 29 država, 25 članica EU-a i četiri zemlje izvan Unije – Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island. Bugarska i Rumunjska su djelomično u Šengenu, nemaju granične kontrole u zračnim lukama, ali ih i dalje imaju na kopnenim granicama.

 Hrvatska je zadnja punopravna članica šengenskog prostora, kojemu se pridružila 1. siječnja prošle godine.