Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, govori o opasnostima ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima

Brojni umirovljenici izgubili su svoju imovinu prijevarom putem kontroverznih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Svakih se nekoliko mjeseci putem medija prenese nekolicina takvih slučajeva prijevare. Predsjednik i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja želi stati tome na kraj. Ponajprije je za to potrebno promijeniti Zakon o obveznim, a saborsku proceduru započeo je Hrelja. Njegove predložene izmjene su u skladu sa standardima naših Europi bližih susjeda, a u Hrvatskoj postoje dvije vrste ugovora koje su strane zapadnjačkim sistemima.

Radi se o ugovoru o doživotnom i ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju. Zbog svoje sličnosti „često zbunjuju ljude“. Nema jasno povučene granice između njih, ali u oba ugovora predmet ugovaranja može biti imovina osobe koja se predaje nekom skrbitelju. U slučaju kada se potpisuje ugovor o doživotnom uzdržavanju, skrbitelju se tek predaje imovina nakon smrti osobe o kojoj je skrbio. U suprotnome, kada je riječ o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, skrbitelj odmah nakon sklapanja ugovora stječe imovinu.

„Događa se da su ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju izigrani ili da on ima lihvarske karakteristike – ono što je dato i ono što je primljeno nije u ravnoteži. Siguran sam, po informacijama s terena, da se time razvio jedan svojevrstan biznis nekretninama. Legalno je i baš u tome je problem. Pravna država ne može si dozvoliti luksuz da su činidba i protučinidba u toliko velikom nerazmjeru i da netko može zbog sklapanja takvog ugovora ugroziti korisnika uzdržavanja jer njegovu imovinu može prodati i staviti keš u džep. Najbolji termin za ovo bi bio – ima love u mutnome“, kritizirao je za Zagreb News Silvano Hrelja.

Takvo dvojno grananje ugovora, po informacijama kojima Hrelja raspolaže, postoji u našem zakonskom sustavu već tridesetak godina. Izvor toga je nepoznat, ali Slovenija to primjerice nema. Kod nas su ti ugovori dio Zakona o obveznim odnosima. Njegovo trenutno ustrojstvo čuva odvjetnički lobi koji zagovara slobodu ugovaranja, dok s druge strane Hrelja vidi opasnost mogućnost „predatorskog ponašanja“.

„Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije zapravo ugovor između dva ravnopravna subjekta. Jednoj osobi je nešto, poput nekretnine, neizmjerno potrebno, dok druga osoba barata viškom po principu uzmi ili ostavi. Ugovor o doživotnom uzdržavanju nosi rizik za obje strane jer se može osporavati na temelju nedostatne skrbi, to jest nedovoljnog vraćenog naspram dobivenog“, objasnio je za Zagreb News Silvano Hrelja.

Spomenuta Slovenija, a i susjedna Mađarska, takav sistem nisu htjele. Dva ugovora i dalje postoje, ali jedan je ugovor o doživotnoj renti, koji omogućava skrbitelju da prima određenu rentu za svoje usluge, te je drugi ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje skrbitelj nakon smrti osobe dobiva sve što ta osoba za sobom ostavlja.

„To su susjedne države. Mi se možemo uspoređivati i s Francuskom ili Njemačkom, ali stanje s nekretninama tamo nije isto. Stanje našeg i njihova pravosuđa također nije isto. Upravo je naš prijedlog o izmjeni Zakona o obveznim odnosima temeljen na tome da se ugledamo na naše susjede. Želimo da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s obzirom na njegove efekte. Ne želimo narušiti slobodu ugovaranja, ali ovaj koji je predatorski bismo htjeli izbjeći. Također predlažemo da se vodi evidencija svih takvih sklopljenih ugovora. Prihodi moraju biti evidentirani i biznis nekretninama će se morati oporezivati. Nije cilj da neko nakuplja veliku količinu nekretnina i živi od rentijerstva, dok s druge strane kao društvo imam velik broj ljudi s neriješenim stambenim prostorima“, komentirao je Hrelja.

Slučajevi ovakve prijevare ponekad dođu u javnost, ali sustavno se te informacije u Hrvatskoj ne bilježe. Ako ne postoji evidencija ugovora, ne postoji ni evidencija prijevara. Ali, kako Hrelja naglašava, „kada jedan slučaj izađe na vidjelo, onda je to sindrom ledene sante, jer u tri mjeseca se jedan pojavi u javnosti, a pet ih ostane nezabilježeno“. Obiteljska sramota koja nastane nakon takve prijevare također je razlog malog pojavljivanja takvih slučajeva u javnosti.

Izmjena zakona u saborskom je procesu već više od godinu dana. Vlada se ne slaže sa svim postavkama, ali Hrelja trenutno razgovara s Ministarstvom pravosuđa o mogućem poboljšanju prijedloga. Neće odustati od ukinuća predatorskog ugovora i vođenja evidencije. Dio opozicije pak zagovara slobodu ugovaranja bez obzira na štetne posljedice, ali Hrelja tvrdi da je većina opozicije na njegovoj strani jer su takvu promjenu podržale brojne umirovljeničke udruge i pučka pravobraniteljica. Hrelja tvrdi kako će izmjena biti provedena do kraja ove godine.