Na mini plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, održanoj prošlog tjedna u Bruxellesu, eurozastupnicima se obratila moldavijska predsjednica Maia Sandu, govoreći o novoj realnosti s kojom se Moldavija susrela nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Istaknula je kako su građani Moldavije pokazali veliku empatiju i solidarnost prema izbjeglim Ukrajincima, među kojima je 50% djece. Kao susjedna zemlja Ukrajini, Moldavija je posebno teško pogođena trenutačnim ratom i njegovim posljedicama. Osim što je primila veliki broj ukrajinskih izbjeglica, izložena je kibernetičkim napadima te nizu sigurnosnih incidenata u Transnistriji, odcijepljenoj regiji koju podržava Rusija. Zbog svega toga, Moldavija je podnijela službeni zahtjev za EU članstvo početkom ožujka 2022., a Europski parlament je u rezoluciji 5. svibnja pozvao da se Moldaviji odobri status EU kandidatkinje. Moldavijska predsjednica istaknula je napore koje njena zemlja ulaže kako bi postigla energetsku neovisnost od Rusije, kao i reforme koje provodi kako bi što prije ispunila uvjete za pridruživanje europskoj obitelji, kojoj pripada i čije vrijednosti dijeli.

Siegfried Mureșan, izvjestitelj Europskog parlamenta za Moldaviju, rumunjski je ekonomist i političar, član Nacionalno-liberalne stranke, a od 2019. i potpredsjednik Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Predsjednik je Izaslanstva Europskog parlamenta za pridruživanje Moldavije EU-u, član je Odbora za proračun i Odbora za ekonomska i monetarna pitanja. Ovo mu je drugi zastupnički mandat u Europskom parlamentu gdje je, između ostalog, 2020. izabran za suizvjestitelja Europskog parlamenta za Europski instrument za oporavak i otpornost.

Moldavijska predsjednica Maia Sandu odlikovala ga je Ordenom časti Republike Moldavije, “u znak zahvalnosti za potporu cilju europskih integracija i napora za jačanje demokratskih procesa u Republici Moldaviji“, a na njegovu inicijativu bila je i pozvana da se obrati zastupnicima Europskog parlamenta.

Republika Moldavija nije učinila ništa kako bi isprovocirala Rusku Federaciju i ne postoji ijedan razlog koji bi opravdao eventualnu vojnu agresiju na njen teritorij’, smatra rumunjski zastupnik. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Nakon početka brutalne ruske agresije na Ukrajinu, mnogi se sa strahom pitaju nije li sljedeća Moldavija? Kakav je stav EU-a o toj mogućnosti i može li se sada pomoći Moldaviji?

Republika Moldavija nije učinila ništa kako bi isprovocirala Rusku Federaciju i ne postoji ijedan razlog koji bi opravdao eventualnu vojnu agresiju na njen teritorij. Osim toga, vidimo da su ruske oružane snage poražene na svim frontovima u Ukrajini i smatram da Ruska Federacija nema kapaciteta da sada otvori i drugi front. Zato ne očekujemo eskalaciju sukoba i na Moldaviju. Mi možemo živjeti u stabilnosti i sigurnosti unutar granica EU-a, odnosno njenih 27 zemalja članica, jedino ako smo u svom neposrednom susjedstvu okruženi zemljama koje su stabilne i sigurne. Upravo zato su sigurnost i Ukrajine i Moldavije ključne za stabilnost cijelog EU-a. Želim reći da je cijela Europa u posljednjih nekoliko tjedana shvatila da je Moldavija bitna za stabilnost EU-a. Osim toga, Moldavija je europska zemlja koja je u odnosu na broj stanovnika kojih ima 2,6 milijuna, primila najviše ukrajinskih izbjeglica – preko 450 tisuća i to u istinskom europskom duhu – omogućivši im skloništa, hranu, vodu, sigurnost, sve što im je bilo potrebno. I zato EU pruža vrlo konkretnu pomoć Moldaviji.

NACIONAL: Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u, što se Rusiji nimalo ne sviđa. Kakva je perspektiva za dobivanje statusa kandidata i kakav je stav političkih stranaka unutar Europskog parlamenta?

Prije tri tjedna u Europskom parlamentu usvojili smo Rezoluciju kojom tražimo od institucija EU-a da Moldaviji osiguraju status zemlje kandidatkinje, kako bi u budućnosti postala punopravna članica EU-a. Tu je Rezoluciju podržalo 6 od 7 političkih stranaka unutar Europskog parlamenta, svi osim euroskeptičnih stranaka i onih s krajnje desnice. Dakle, može se zaključiti kako unutar Europskog parlamenta postoji velika većina koja podržava davanje statusa kandidata Republici Moldaviji. Naravno da su pred njom određene procedure i koraci koje će morati poduzeti i uvjeti koje će morati ispuniti. To se isto odnosi i na Ukrajinu, kao što se odnosilo i na Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku i sve zemlje koje su pristupale EU-u.

NACIONAL: Može li ova opasna situacija po europsku sigurnost, izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu, ubrzati te procese, ne samo za Moldaviju, već i za Ukrajinu, koja je zatražila hitno članstvo?

Kao što sam rekao, postoje procedure i niti jedan korak nije moguće preskočiti. Ali mogu reći da je procedura već krenula relativno brzim tempom – Europska komisija poslala je upitnik s preko dvije tisuće pitanja, na koja je Moldavija odgovorila u manje od mjesec dana. Već sada vidimo od moldavijskih i ukrajinskih vlasti i Europske unije pojačanu političku predanost da se ustraje na tom putu i poduzmu svi nužni koraci ubrzanim tempom.

NACIONAL: Godinama slušamo teze o zamoru proširenjem, o čemu obično govore predstavnici starih država članica. Hoće li se taj zamor odnositi i na Ukrajinu i Moldaviju i što je s državama na Zapadnom Balkanu koje su odavno ispunile uvjete, a blokira im se početak pregovora, poput Sjeverne Makedonije i Albanije koje trenutačno koči Bugarska?

Potpuno je jasno da Ukrajini i Moldaviji neće biti ponuđeno ništa što zemljama Zapadnog Balkana već nije bilo ponuđeno. Zemlje Zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu dulje od 15 godina, za razliku od ovih dviju zemalja kojima je ta perspektiva otvorena tek sada. U nekom trenutku one će postati zemlje kandidatkinje, a kada ispune uvjete, započet će i s pregovorima. Situacija sa zemljama Zapadnog Balkana na puno je naprednijoj razini, usprkos nekim poteškoćama koje postoje. Jako je važno da svaka zemlja bude vrednovana prema vlastitim zaslugama. Mislim da je EU shvatio koliko je važno da zemlje u neposrednom susjedstvu, osobito na Zapadnom Balkanu što prije postanu članice. Naravno da to ovisi i o naporima pojedinih zemalja i reformama koje moraju provesti kako bi ispunile kriterije. Smatram da su političke blokade zemalja članica EU-a protiv zemalja kandidatkinja nešto što treba preispitati u budućnosti.

NACIONAL: Moldavija je primila veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Ima li ta država dovoljno sredstava da se brine o njima, je li to postao sigurnosni i ekonomski problem, protive li se moldavijski građani tolikim izbjeglicama?

Da, rekao sam da je Moldavija primila preko 450 tisuća ukrajinskih izbjeglica, od kojih je oko 300 tisuća već otišlo u druge europske zemlje, ili se vratilo u Ukrajinu. Oko 100 tisuća Ukrajinaca ostalo je u Republici Moldaviji, koja čini sve da ih integrira u društvo. Moldavijski građani primili su ih u svoje domove, djeca su počela ići u škole, tako da je 15% školske djece u Moldaviji djeca iz Ukrajine. To je jako puno i zato moldavijske vlasti prilagođavaju i obrazovni sustav novim okolnostima. No nema nikakvog protivljenja moldavijskih građana primanju ukrajinskih izbjeglica, dapače, oni su im ukazali dobrodošlicu i primili ih otvorena srca, potpuno u europskom duhu.

Moldavijska predsjednica Maia Sandu prošlog se tjedna na inicijativu rumunjskog zastupnika Siegfrieda Mureșana obratila zastupnicima Europskog parlamenta. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Posebno je problematično područje Pridnjestrovlja koje godinama kontrolira Rusija i u kojem je bilo nekoliko vojnih incidenata u posljednje vrijeme. Postoji li rješenje za ovaj teritorij koje nudi EU?

To je teritorij koji je dio Republike Moldavije. Ruska Federacija ima neke vojne snage koje su raspoređene tamo i točno je da je u posljednje vrijeme bilo nekih manjih vojnih provokacija. No važno je da ljudi s obje strane granice Pridnjestrovlja ne žele eskalaciju sukoba i žele živjeti u miru. Europska perspektiva je nešto što je dobro i za građane Pridnjestrovlja i Moldavije u cjelini. Vjerujem da ta perspektiva ekonomskog i gospodarskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta može smanjiti tenzije i pomoći smirivanju strasti.

NACIONAL: Moldavija je i žrtva ruske energetske ucjene. Može li joj EU pomoći?

To je vrlo važno pitanje i dužnost je Europske unije da pomogne Republici Moldaviji, kojoj prijeti prestanak opskrbe ruskim plinom. Već smo izgradili prvi plinovod između Rumunjske i Republike Moldavije, kako bismo je mogli opskrbljivati europskim plinom. Sada radimo na mehanizmu zajedničke nabave i skladištenja plina koji će biti na raspolaganju zemljama članicama EU-a. Taj mehanizam obuhvatit će i Ukrajinu i Republiku Moldaviju. Ako Rusija doista prekine dovod plina Moldaviji, to će biti nadoknađeno europskim plinom iz zajedničke nabave, preko Rumunjske.

NACIONAL: Energetska ovisnost o ruskoj nafti i plinu i dalje je veliki problem EU-a i usprkos deklarativnoj solidarnosti, neke zemlje članice odbijaju uvesti embargo. Mađarska, Slovačka i Češka traže odgodu embarga, a to će biti veliki problem za Njemačku. Znači li to razdor između država članica?

Sve do sada uspjeli smo uvesti pet valova sankcija protiv Ruske Federacije i na početku svakog vala bilo je dosta problema i nejedinstva među 27 zemalja članica. Međutim, nakon rasprava i razgovora, jedinstvo je uvijek bilo postignuto i sankcije su uvedene. Sada smo u situaciji da je na redu šesti val sankcija koji je vrlo težak za svaku zemlju jer podrazumijeva potpuni embargo na ruski plin i naftu. Neke države, a osobito Mađarska, protive se takvom embargu jer njihovo gospodarstvo uvelike ovisi o ruskim energentima. No takvu poziciju Mađarska je imala i prije, pa smo razgovorom to uspjeli prevladati i ostati ujedinjeni. Vjerujem da ćemo to jedinstvo sačuvati i ovaj put. Činjenica je da je embargo na naftu dalekosežan i za njega se države moraju pripremiti. No smatram da je način na koji Europska komisija planira uvoditi taj embargo, a to je postupno kroz nekoliko sljedećih mjeseci, uravnotežen i omogućit će zemljama da pokažu međusobnu solidarnost i pomognu onim članicama kojima će nedostajati tih energenata.

NACIONAL: Kakva je energetska situacija u vašoj zemlji Rumunjskoj?

Rumunjska je u relativno sretnoj situaciji jer ima dobru „energetsku mješavinu“. Imamo vlastiti plin iz Rumunjske, dio energije dobivamo iz vjetroelektrana, solara i nuklearnih elektrana koje namjeravamo povećavati i graditi i dalje. Naša ovisnost o ruskom plinu je vrlo ograničena i zato moja zemlja neće biti posebno pogođena embargom na ruske energente.

NACIONAL: Prošloga tjedna Finska i Švedska najavile su ulazak u NATO. Što će to značiti za sigurnost EU-a i trebamo li se bojati prijetnji Rusije, možda i nuklearnog napada?

Narodi Finske i Švedske s pravom su došli do zaključka da je Rusija ozbiljna prijetnja sigurnosti cijele Europe, a bit će to i u doglednoj budućnosti. Mi kao članice NATO-a smatramo se sigurnima, jer se NATO pokazao kao najjači vojni savez u povijesti i zato su te dvije zemlje odlučile pridružiti se Savezu koji će i njima garantirati sigurnost. Mislim da je to dobra odluka i mi smo je spremni poduprijeti. No zar nismo prošlog tjedna od ruskih vlasti čuli da njima članstvo Finske i Švedske u NATO-u nije bitno? Ono što pokušavam reći jest da Ruska Federacija jako dobro zna da ni proširenje NATO-a na zemlje istočnog EU-a koje graniče s Rusijom, niti članstvo Finske i Švedske ne predstavljaju opasnost niti prijetnju. Oni to samo zloupotrebljavaju kao argument, odnosno izliku za svoju vojnu ekspanziju. Mi znamo da je Ruska Federacija vojno, moralno, ekonomski i politički oslabljena. A što se tiče Putinovih prijetnji nuklearnim oružjem, nisam to komentirao od početka ruske agresije na Ukrajinu, pa neću ni sada. Smatram da nije potrebno eskalirati tenzije, već ih smirivati.

NACIONAL: Hrvatski predsjednik Zoran Milanović najavio je blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO. Kako Europski parlament gleda na te prijetnje hrvatskog predsjednika koji članstvo tih dviju zemalja želi povezati s promjenom Izbornog zakona u BiH?

Činjenica je da će pridruživanje Finske i Švedske NATO-u značiti više sigurnosti za Hrvatsku, Rumunjsku i cijeli EU i svatko tko se tome protivi radi na štetu vlastite zemlje i slabi sigurnost Europe. Moja je procjena da predsjednik jedne europske države ne može postupati na takav način. No izjave hrvatskog predsjednika nisu naišle na previše komentara u Europskom parlamentu, kao što nismo raspravljali ni o povezivanju članstva tih dviju zemalja u NATO-u s Izbornim zakonom u BiH. Procedura je započela predavanjem zahtjeva za članstvo Finske i Švedske i vjerujem da će završiti u drugoj polovici godine. Sada je sve na finskoj i švedskoj vladi i na zemljama članicama NATO-a da tu proceduru nastave ubrzanim tempom, jer je to važno za sigurnost cijele Europe.

‘Inflacija zabrinjava, a građani naših zemalja osjećaju posljedice porasta cijena svakodnevno. Zato na razini EU-a imamo obvezu reagirati’, rekao je Siegfried Mureșan. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Turski predsjednik Erdogan, predstavnik velike i važne saveznice koja igra ulogu u pregovorima između Rusije i Ukrajine, mogao bi biti veći problem. Očekujete li da će on doista blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO?

Jasno je da će na kraju biti potrebno postignuti konsenzus. Vjerujem i da će Turska u razgovoru s Finskom i Švedskom prevladati probleme i da će se na kraju složiti s njihovim članstvom. Očekujem da ćemo svi, u skladu sa svojim odgovornostima, pridonijeti da se proces odvija glatko i bez problema, kako bi Finska i Švedska što skorije postale članice NATO-a.

NACIONAL: Kao ekonomist i član proračunskog odbora, kako gledate na porast inflacije zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini? Hoće li doći do recesije i ima li EU plan za borbu protiv nje?

Inflacija zabrinjava, a građani naših zemalja osjećaju posljedice porasta cijena svakodnevno. Zato na razini EU-a imamo obvezu reagirati. U tom smislu, od početka covid-krize, kreirali smo i do sada najveći paket mjera pomoći, odnosno plan oporavka Next Generation EU, vrijedan 750 milijardi eura. Svi nacionalni planovi su do sada usvojeni i novac je počeo sjedati na račune zemalja članica. Bit će to važna pomoć našim ekonomijama kako bi prevladale recesiju i inflaciju. Europska središnja banka u tome ima svoje odgovornosti, a mi kao zemlje članice trebamo promatrati njihove neovisne procjene i poštovati preporuke koje će utjecati na ekonomsku stabilnost cijelog EU-a. Siguran sam da su ekonomija eurozone i cijeli bankovni sustav puno stabilniji nego 2008., a postoji i daleko veća ekonomska podrška EU-a, stoga vjerujem da se kriza iz 2008. neće ponoviti.

NACIONAL: Bili ste suizvjestitelj Europskog parlamenta za Europski instrument za oporavak i otpornost. Hrvatska je nedavno iz fonda dobila prvih 700 milijuna eura. Mislite li da ćemo ih potrošiti? Dio hrvatske javnosti prilično je skeptičan.

Ovaj je fond drugačiji od prethodnih jer pretpostavlja i uvođenje određenih reformi. Hrvatska vlast predala je ambiciozni Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji ispunjava sve europske zahtjeve. Taj paket, osim investiranja u gospodarstvo podrazumijeva i provođenje reformi na koje se hrvatska vlada obvezala. Budući da su taj plan prihvatili i Europska komisija i Vijeće ministara, nemam razloga sumnjati da taj novac neće biti upotrijebljen u skladu s kriterijima i zahtjevima EU-a.