U povodu upisivanja tvrđave sv. Nikole na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, šibenski župan Goran Pauk je u srijedu rekao da se 9. srpnja 2017. upisao u povijest grada koji sada ima dva spomenika na tom popisu; osim katedrale sv. Jakova to je i pomorska šibenska obrambena tvrđava koja će dogodine primiti prve posjetitelje.

Župan Pauk je s Anitom Babačić Ajduk, ravnateljicom Javne ustanove Priroda, te Joškom Ćuzelom, koordinatorom za nominaciju kojeg je imenovalo Ministarstvo kulture, na tvrđavi sv. Nikole održao konferenciju za novinare na kojoj se osvrnuo na put koji je tvrđava prošla dok nije stavljena na UNESCO-v popis te je izložio planove o njezinu uređenju kako bi je posjetitelji mogli obilaziti već sljedećeg ljeta.

“Kao što znate tvrđava sv. Nikole u nedjelju je i službeno upisana na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine  što je dokaz da je ona najbolje očuvana šibenska tvrđava i jedini dostojanstveni spomenik kulture koji je zadržao svoj izvorni izgled. Sad imamo dva zaštićena spomenika UNESCO-a što će mapirati grad i županiju kao još poželjnije turističke destinacije i definitivno će podignuti turističku ponudu“ rekao je župan Goran Pauk.

Tvrđavom upravlja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije, a u suradnji sa županijskom administracijom i Razvojnom agencijom radi se na pripremi projektne dokumentacije za potpunu obnovu tvrđave i 26 milijuna vrijednom projektu Posjetiteljskog centra u bivšoj vojarni u Minerskoj.

“Do idućeg ljeta planiramo riješiti morski i kopneni pristup tvrđavi, a moramo i tvrđavu osigurati za posjetitelje. UNESCO bi trebao odobriti sve zahvate, tako da bi do ljeta tvrđava trebala biti spremna za posjetitelje“ dodao je Pauk.

Joško Ćuzela, koordinator za nominaciju istaknuo je da mu je velika čast bila sudjelovati u pripremi nominacija oba zaštićena šibenska spomenika, katedrale sv. Jakova koja je pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, te sada i tvrđave sv. Nikole.

Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije kazala je da je UNESCO-vom zaštitom potvrđena njihova koncepcija nastojanja očuvanja tvrđave u izvornom obliku.

“Izuzetno smo ponosni na ovaj uspješan ishod priče koju smo počeli još 2010. projektom Turističke valorizacije Kanala sv. Ante u Šibeniku, a upravo nominacija tvrđave sv. Nikole sa buffer zonom odnosno Kanalom sv. Ante nam je potvrdila da smo ispravno postavili cijelu priču od samog početka. Kroz suradnju s tri države koje su unutar zaštite zajednički ćemo raditi na marketingu što će svakako doprinijeti promociji na svjetskoj razini. Dokazali smo da nismo škrto čuvali tvrđavu za sebe nego za građane Šibenika i zaštitili smo je od agresivnih investicija”, kazala je Babačić Ajduk.

Tvrđava sv. Nikole ušla je na popis svjetske baštine na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu  u Krakowu u nedjelju kao dio obrambenog sustava Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Osim šibenske tvrđave na taj je popis ušao i obrambeni sustav grada Zadra te utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova u Italiji i u Crnoj Gori grad Kotor.

Za hrvatsko izaslanstvo 41. sjednica UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu u Krakovu bila je uspješna, jer je Hrvatska dobila pet novih lokacija pod UNESCO-ovom zaštitom, osim dviju tvrda na popis su upisane i tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici.

UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu sastaje se jednom godišnje, a od 21 države članice, četiri su europske predstavnice, među njima i Hrvatska te Poljska, Portugal i Finska.