Izraelske vojne snage proteklog tjedna u zračnim napadima u Bejrutu ubili su vođu Hezbollaha Hassana Nasrallaha, što predstavlja novu fazu sukoba na Bliskom istoku. Povodom eskalacije sukoba i moguće kopnene invazije Izraela na Libanon, Nacional je razgovarao s profesorom Shlomom Shpirom, jednim od najvećih stručnjaka za sigurnost na Bliskom istoku. Shlomo Shpiro je profesor s izraelskog sveučilišta Bar-Ilan, gdje je i direktor Europskog instituta te je specijaliziran za pitanja sigurnosti, obavještajnih djelatnosti i terorizma. Ujedno je i jedan od osnivača i organizatora Zagrebačkog sigurnosnog foruma koji će se održati sredinom listopada. U ekskluzivnom razgovoru koji smo vodili prošlog vikenda, Shpiro se osvrnuo na aktualnu situaciju na Bliskom istoku.

NACIONAL: Koji su razlozi da je Izrael u ovom trenutku odlučio krenuti u napad na Hezbollah i Libanon?

Za to postoje dva razloga. Prije svega, raketni napadi Hezbollaha, koji traju već godinu dana, postali su sve snažniji i snažniji i pređena je određena crvena linija. Ali vjerojatno postoji još jedan razlog kojeg nismo svjesni, a koji ima veze s napadom na pagere. Vidio sam izvještaje koji govore da je pravo čudo napraviti takvu operaciju, a da to nitko ne otkrije. Šanse su bile 99 posto da će Hezbollah otkriti te bombe koje su bile skrivene u velikom broju uređaja. I bilo je nekih izvještaja da unutar Hezbollaha možda postoje neke sumnje, a da je Hezbollah otkrio bombe, odmah bi pokupio sve naprave. Dakle, možda postoje operativni razlozi kojih još nismo svjesni i odgovor su na vaše pitanje.

NACIONAL: Kako komentirate ubojstvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha i jesu li njegova smrt i smrt drugih vođa ove organizacije bile glavni cilj operacije?

Do proteklog vikenda Izrael nikada nije pokušao napad na vođu Hezbollaha. Nasrallah je na čelu Hezbollaha bio 32 godine i da je htjela, izraelska vlada sigurno bi ranije krenula u napad na njega. Ali glavni cilj izraelskih snaga je vratiti raseljeno stanovništvo u Izraelu u njihove gradove i sela. To je glavni zadatak. A ako Hezbollah to odbija, onda dolazi do eskalacije i Izrael u ovom trenutku nije imao drugog izlaza nego ukloniti Nasrallaha.

NACIONAL: Možete li pojasniti kako je to Hezbollah utjecao na sigurnost Izraela i koji je to sigurnosni aspekt cijele operacije u Libanonu?

Ljudi su zbog Hezbollaha istjerani iz svojih domova u Izraelu. Otprilike oko 80.000 ljudi evakuirano je nakon 7. listopada prošle godine zbog straha da će i Hezbollah prijeći granicu, kao što je to učinio Hamas, okupirati gradove i sela i masakrirati ljude. To je bio prvi razlog evakuacije. Rakete nisu bile razlog evakuacije. Hezbollah je 20 godina raketirao Izrael i nitko nije napustio svoj dom. Evakuacija je bila trenutna reakcija na strah, na prijetnju da će se isti masakr koji se dogodio na jugu dogoditi i na sjeveru. Zbog toga su ljudi evakuirani iz svojih domova. Zašto se nisu vratili? To je drugo pitanje. Nisu se vratili zbog raketiranja. Nisu se vratili jer je tamo sada nemoguće živjeti i vrlo je opasno. Ali važno je reći da evakuacije nisu bile zbog raketnih napada. Bilo je to zbog straha od kopnenog napada.

NACIONAL: Kako kao stručnjak za sigurnost komentirate napade eksplozivom skrivenom u dojavljivačima? Jeste li bili iznenađeni ovakvom vrstom napada?

Da, iznenadila me ova vrsta napada, ali ne i inovativnost. Jasno je da je glavni dio rata između Hezbollaha i Izraela tzv. tajni rat i mnogo toga se događa iza kulisa. Postoje otvoreni rat i skriveni rat, a ovaj napad je bio dio obaju. Operacija je bila skrivena, a rezultati su bili vrlo upečatljivi. Ako ste vidjeli videosnimke, siguran sam da ste primijetili mnoge ljude iz Hezbollaha kako kupuju na tržnici, odlaze u banku ili svoj ured i iznenada eksplodiraju. To je bio važan psihološki učinak operacije na Hezbollah, a ne samo na ljude koji su ozlijeđeni. Važan dio operacije bio je postići duboki osjećaj nesigurnosti kod Hezbollaha, da Izrael može doći do njih gdje god bili, a to je dodatno osnaženo ubojstvom Nasrallaha.

NACIONAL: Kako to objasniti ljudima koji ne poznaju povijest Izraela i Hezbollaha i koji smatraju da ovakva vrsta napada nije potrebna, zašto je ovakav napad bio potreban?

Hezbollah djeluje kao produžena ruka Irana 30 godina, napadajući Izrael na sjeveru. I sve dok su ti napadi bili manjeg opsega, mogli su se tolerirati. Ali sada, nakon izbijanja rata na jugu i sjeveru, to više nije bilo moguće i nešto se moralo poduzeti. Ali Izrael se sada bori na pet frontova u isto vrijeme. Prvi front je protiv Hamasa u Gazi. Drugi front je protiv Hezbollaha u Libanonu, treći je protiv Hutija u Jemenu, četvrti protiv pobunjenika na Golanskoj visoravni, a peti su izravni iranski napadi iz Irana na Izrael kao što su bili oni 14. travnja. Izrael se bori na pet frontova, a kao mala zemlja mora se boriti inteligentno, ne samo oružjem. Siguran sam da ćemo u budućnosti vidjeti više inovativnih napada jer je to dio ovog rata.

NACIONAL: Kolika je opasnost da se zbog ubojstva vođe Hezbollaha ovaj trenutni sukob pretvori u veliki rat na području Bliskog istoka, a potencijalno i šire od toga?

Po mom mišljenju, ovaj napad nije početak većeg rata, naprotiv, to je posljednji pokušaj da se spriječi sveobuhvatni rat jer je ovo bio jasan signal Hezbollahu da će požaliti ako započnu veliki rat. Zato cijelu ovu situaciju vidim kao posljednji pokušaj da se spriječi veliki bliskoistočni rat.

NACIONAL: Smatrate da se veći rat još može spriječiti.

Da. Uvjeren sam da se može spriječiti, ako bude dovoljno međunarodnog angažmana, posredovanja i pritisaka sa svih strana. Rat se još uvijek može spriječiti. Barem se nadam.

NACIONAL: Kako je izraelska javnost reagirala na ubojstvo vođe Hezbollaha i ima li Netanyahu podršku za te napade?

Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje jer je većina izraelske javnosti poprilično zauzeta cijelom ovom situacijom. Siguran sam da su mnogi ljudi ovo vidjeli kao taktički uspjeh, ali ne mogu reći puno više od toga.

‘Većina Izraelaca vjeruje da je tiha većina u Europi proizraelska, a to su ljudi koji su umorni od terorizma i radikalne islamske propagande’. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

NACIONAL: Mislite li da će nakon svega doći i do izraelskog kopnenog napada na Libanon?

To ne bih mogao reći. I sve što sam rekao da bi se moglo dogoditi, moglo bi se pokazati pogrešno za dva dana ili dva tjedna, čak i za dva sata. Sve ovisi o reakciji Hezbollaha jer ako će oni održavati nisku razinu od nekoliko raketnih napada, onda neće biti kopnenog napada. No ako prekorače ili pojačaju napade na Izrael, takav napad će biti nemoguće spriječiti.

NACIONAL: A što mislite o mogućnosti primirja koje zagovara SAD? Je li to mogućnost ili ovisi o tome što će Hezbollah i Iran učiniti u sljedećih nekoliko dana?

Dobar je primjer Drugi libanonski rat 2006. koji je završio prekidom vatre koji su dogovorile sve strane nakon mjesec dana rata. Nazivali su to privremenim prekidom vatre, ali on je trajao mnogo godina. To je jedan primjer koji mi pada na pamet ako pogledam trenutnu situaciju. Međutim, da se to ostvari potrebna je reakcija cjelokupne međunarodne zajednice, od SAD-a do EU-a.

NACIONAL: Kakvo je vaše mišljenje o reakciji Irana? Naime, na Zapadu prevladava dojam da je ta reakcija do sada bila prilično mlaka. Je li to možda znak promjene iranske vanjske politike s novim predsjednikom ili mislite da nije tako?

Ovo je za Iran najgore vrijeme za veliki rat s Izraelom zbog ekonomskih i globalno-političkih razloga koji nemaju veze s Izraelom. Iransko gospodarstvo je u dubokoj recesiji. Tu je i potpora Rusiji u ratu u Ukrajini koja ih postavlja kao državu koja potiče agresiju na drugu državu. Iran je vezao svoju sudbinu za ruski napad na Ukrajinu. Oni su stvarno pokvarili svoje odnose s mnogim drugim zemljama, tako da ne mogu računati na podršku ako uđu u veliki rat s Izraelom. Sada je sukob s Izraelom zadnje što im treba. Oni su vrlo pažljivo promatrali napad izraelskih zračnih snaga na jemenske luke i razaranje koje su tamo prouzročili jer su spremnici nafte i naftna postrojenja gorjeli dva tjedna. Svaki Jemenac mogao je samo pogledati u nebo i vidjeti oblake dima i učinak ovih napada, a gospodarstvo u Iranu izravno ovisi o naftnim postrojenjima. Ovi objekti su jako veliki i lako ih je pogoditi. Ne govorimo o nuklearnim postrojenjima koja možete premjestiti pod zemlju. Naftna postrojenja su vrlo ranjiva u Iranu. Tako da je ovo najgore vrijeme za njih. I da su htjeli nešto učiniti, već bi to učinili. Ali moje mišljenje je drugačije od mišljenja većine analitičara. Većina stručnjaka smatra da je Hezbollah poput produžene ruke Irana, dok ja vjerujem da Hezbollah ima puno više neovisnosti u donošenju odluka. Zato je moguće da Hezbollah odluči započeti rat, a Iran ne. Nije nužno da će sve ići prema onome što se odluči u Teheranu.

NACIONAL: Što se događa u Gazi, kakva je tamo trenutno situacija?

Situacija je takva da izraelska vojska uništava posljednje jedinice Hamasa na jugu, u području Rafe. I većina velikih vojnih operacija u Gazi je završena. Vjerojatno ćemo za dva ili tri mjeseca tamo vidjeti puno manje aktivnosti.

NACIONAL: Kako Izraelci gledaju na potporu nekih zapadnih zemalja i ljudi koji žive u njima Palestini i na prosvjede zbog situacije u Gazi?

Većina Izraelaca vjeruje da je tiha većina u Europi proizraelska, a to su ljudi koji su umorni od terorizma i radikalne islamske propagande. Ali te ljude ne vidite na ulicama. Oni su tiha većina. Nisu to ljudi koji će demonstrirati. Naravno da postoje demonstracije protiv Izraela. Lako je okupiti 500 ili 1000 ljudi negdje u Londonu ili Parizu i održati demonstracije protiv Izraela. Ali u Londonu živi 10 milijuna ljudi. Koliko ljudi ide na takve demonstracije? Tisuću ili dvije tisuće? Nije to baš impresivno. Te demonstracije su vrlo dobro organizirane i financira ih Iran, možda čak i Katar i one mogu privući ljude i stvoriti medijsku pozornost. Ali ono što ne vidite u Europi je pasivna potpora Izraelu u cijelosti u mnogim zemljama. To mogu i potvrditi jer od izbijanja rata deseci ljudi, ne samo mojih bliskih prijatelja u Europi, već i ljudi s kojima sam imao veze u prošlosti, kontaktirali su me da izraze suosjećanje i ponudili su pomoć. Mnogi Izraelci su dirnuti da postoji spremnost da se pomogne Izraelu u vrlo teškim vremenima.

NACIONAL: Što događaji poput Zagrebačkog sigurnosnog foruma mogu učiniti da donesu nešto novo kako bi se poboljšala situacija na Bliskom istoku i što očekujete od Zagrebačkog sigurnosnog foruma?

Zagrebački sigurnosni forum je jedinstveni događaj koji okuplja stručnjake i donositelje odluka. Kada takvi ljudi razgovaraju, onda govore o realnim političkim opcijama. Previše se raspravlja o teorijama u području sigurnosti, a sve što je teoretski nije relevantno za situaciju u ovom trenutku. Potrebna su radna rješenja. Ne sjećam se koji je izraelski premijer to rekao: mirite se s neprijateljima, a ne s prijateljima. Što znači da ponekad morate sjediti s ljudima koji vam se ne sviđaju kako biste pokušali pronaći rješenje. Na Zagrebačkom sigurnosnom forumu ljudi iz različitih zemalja dolaze raspravljati o političkim opcijama na vrlo otvoren način, a političari, diplomati i donositelji odluka ne mogu to učiniti u svom poslu. Na Zagrebačkom sigurnosnom forumu je najbolja stvar razmišljanje izvan okvira, čak i u području sigurnosti, a to nam sada upravo treba.