Dobitnica Nobelove nagrade za mir, iranska odvjetnica Shirin Ebadi rekla je da je smrt mlade Kurdinje u pritvoru pokrenula nepovratan “revolucionarni proces” koji bi u konačnici trebao urušiti Islamsku Republiku.

Iranski vjerski vladari suočeni su s nemirima velikih razmjera otkako je Mahsa Amini umrla u zatvoru ćudoredne policije 16. rujna pošto je bila  privedena zbog “neprimjerenog nošenja hidžaba” (marame koja prekriva kosu).

Iranske vlasti tvrde da su ranije medicinske tegobe uzrok njezine smrti, a ne batinjanjem te optužuje Sjedinjene Države i druge neprijatelje Irana da potiču nemire u svrhu destabilizacije vjerskog establišmenta.

S nemirima se vlasti uobičajeno okrutno obračunavaju te su izrekle više desetaka smrtnih kazni sudionicima prosvjeda i do sada izvele najmanje četiri smaknuća čime žele zastrašiti narod i odvratiti ga od prosvjeda na ulicama, ističu aktivisti za ljudska prava.

Gorljiva kritičarka iranskog vjerskog vodstva koje vlada zemljom od uspostave Islamske Republike 1979., Ebadi je jedna od najistaknutijih zagovornica protuvladinih prosvjeda.

Kao i mnogi drugi kritičari iranskog vjerskog vrha i Ebadi vjeruje da je sadašnji val prosvjeda jedan od najvećih izazova do sada za iransku vlast.

“Ovaj revolucionarni proces nalik je vlaku koji se neće zaustaviti sve do konačnog odredišta”, rekla je Ebadi koja je Nobelovu nagradu za mir primila 2003. za rad u obrani ljudskih prava te od 2009. živi u egzilu u Londonu.

Upravo je revolucija 1979. srušila režim tadašnjeg iranskog šaha Reze Mohamada Pahlavija, sekularnog monarha povezanog sa Zapadom, a što je dovelo do formiranja Islamske Republike.

Prosvjedi su dodatno produbili krizu između vladara i šireg društva, jer Aminina smrt izazvala je eksploziju koja je izbacila sav gnjev Iranaca protiv vlasti od gospodarske krize do diskriminacije etničkih manjina (Amini je bila Kurdinja) do općenito gušenja društvenih i političkih sloboda.

Mjesecima Iranci hrabro zazivaju pad vjerskog establišmenta te izvikuju slogane protiv vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

Prosvjedi su ipak popustili znatno otkako su počela javna smaknuća prosvjednika osuđenih na smrt pod presudom da su se ogriješili o Boga.

Video snimke podijeljene na društvenim mrežama, koje agencija Reuters ne može provjeriti, pokazuju da ljudi s krovova kuća u pojedinim gradovima izvikuju “Smrt Hamneiju” no razmjeri takvih prosvjeda neusporedivi su s masovnim izlascima na ulicu proteklih mjeseci.

Skupina za ljudska prava HRANA objavila je u srijedu da je u prosvjedima do sada ubijeno 527 ljudi, među njima 71 maloljetnik te 70 pripadnika snaga sigurnosti. Vjeruje se da je u zatvoru 19.262 prosvjednika.

Ebadi, koja je govorila u telefonskom intervjuu iz Londona, rekla je da je upravo nasilje vlasti prema prosvjednicima produbilo gnjev u običnih Iranaca protiv vjerskog vodstva jer nije pokazalo empatiju prema žrtvama

“Prosvjedi su poprimili drukčiji oblik, no nisu prestali”, rekla je Ebadi za Reuters telefonski iz Londona.

“S jačanjem gospodarske bijede koju uglavnom izazivaju američke sankcije Iranu zbog navodnog razvoja nuklearnog oružja, mnogi Iranci trpe posljedice galopirajuće inflacije i rasta nezaposlenosti.

Inflacija je narasla na 50 posto, najviša u nekoliko desetljeća. Nezaposlenost mladih je iznad 50 posto te Iranci tonu prema granici siromaštva, prema podacima Iranskog zavoda za statistiku.

Kritike zapadnih zemalja upućene iranskim vlastima zbog nasilnog gušenja prosvjeda stvaraju dodatne napetosti u vrijeme kada dvije strane trebaju obnoviti iranski sporazum o nuklearnom oružju iz 2015., iz kojeg se jednostrano povukao prijašnji američki predsjednik Donald Trump.

Da bi prisilio vjersko vodstvo na odlazak s vlasti zapad treba povući “praktične poteze” primjerice sniziti političke veze povlačenjem svojih veleposlanika iz Teheran i ne sklapati nikakav sporazum s Islamskom Republikom, pa tako ni nuklearni, smatra Ebadi.