Hrvatska obala do kraja ljeta privukla je više od 10 milijuna turista i time gotovo oborila brojke iz rekordne 2019. godine, ali sezona na kopnu, kao ni na moru još ni izbliza nije gotova. Rana jesen jedno je od najatraktivnijih godišnjih doba za jedrenje na Jadranu zbog ugodnih temperatura, manjih gužvi, povoljnijih cijena i vjetra idealnog za gašenje motora i razvijanje jedara. Ove godine u rujnu i listopadu, kada još uvijek traje intenzivna nautička sezona, očekuje se da bi Jadranom moglo ploviti blizu 125 tisuća nautičara koji bi trebali ostvariti skoro 910 tisuća noćenja, što su brojke ostvarene i 2019. Potvrdili su to za Navigare iz Kabineta ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac:

“Najave za razdoblje rujna i listopada ove godine su veoma dobre, a što potvrđuju i dosadašnji rezultati u rujnu. U 2019. godini, u razdoblju od rujna do kraja prosinca, u nautičkom čarteru ostvareno je 128.000 dolazaka i 920.000 noćenja, od čega je u rujnu i listopadu ostvareno 126.000 dolazaka i 910.000 noćenja.”

I iz Hrvatske turističke zajednice potvrđuju da se tijekom dosadašnjeg dijela rujna nalazimo otprilike na istoj razini usporedivog rezultata iz istog razdoblja 2019.

“Navedeno sugerira kako u posezoni sveukupno (rujan-prosinac) možemo očekivati ostvarenje rezultata od oko 90% prometa iz istog razdoblja (rujan-prosinac) 2019. godine odnosno ukupno oko 115 tisuća dolazaka i oko 828 tisuća noćenja”, istaknuo je Dario Trnka, voditelj Odjela za domaći PR u HTZ-u.

Rezultati će biti dvostruko bolji nego prošle, pandemijske 2020. Naime, kako navode iz Ministarstva, u 2020., od rujna do kraja prosinca, u nautičkom čarteru ostvareno je 48.000 dolazaka i 364.000 noćenja, od čega je u rujnu i listopadu ostvareno 47.000 dolazaka i 358.000 noćenja.

Petar Fabijan i Davor Žunić / ACI marina

Te brojke dostignute su ove godine već u prvih petnaestak dana rujna. Ministarstvo turizma i sporta još je prošlog tjedna, 13. rujna, u odgovoru na upit za Navigare navelo:

“Dosad je u rujnu ostvareno 44.000 dolazaka u čarteru, što je za 54 posto više nego li u istom razdoblju rujna 2019., dok su noćenja na 99 posto koliko ih se ostvarilo u istom razdoblju.”

Da su lanjski rezultati već u prvih dvadesetak dana rujna premašeni, pokazuje i promet u hrvatskim marinama. U Aci Marini su više nego zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima sezone i očekuju izvrsnu podsezonu.

“U usporedbi s pretpandemijskim razdobljem, ove je godine sezona započela nešto kasnije. No, srpanj i kolovoz bili su izrazito dinamični. U marinama sjevernog Jadrana posebno je do izražaja došao njihov povoljan geoprometni položaj tj. cestovna blizina emitivnim tržištima. Također, većina marina istarske i kvarnerske regije godišnje su marine, s većim brojem stalnih godišnjih vezova pa u njima ni ove godine nije bilo većih fluktuacija. Do većih je promjena tijekom protekle i ove sezone došlo u marinama srednjeg, a posebice južnog Jadrana, u kojima je veći broj tranzitnih vezova. Ipak, dobra epidemiološka situacija u cijeloj zemlji, epidemiološke mjere koje sustavno provodimo u našim marinama i mogućnost izolacije na plovilima omogućile su da cijeli ACI sustav od 22 marine ostvari značajno bolje rezultate u usporedbi s prošlom godinom”, navela je Adriana Mišković, voditeljica komunikacijskih poslova ACI-ja.

ACI Marina Cres, lijepa i velika marina s više od 450 vezova, s bogatim sadržajima i osvajač brojnih priznanja, jedna je od 22 marine u portfelju ACI-ja. FOTO: Petar Fabijan i Davor Žunić / ACI marina

Najave za ostatak rujna i listopad, kaže, prilično su dobre. Uoči sezone, čak 70 posto djelatnika ACI-ja je cijepljeno. Adriana Mišković ističe: “Ponosni smo sudionik projekta Safe stay in Croatia. U većini naših marina, posebice u tranzitnim u kojima je veća fluktuacija ljudi moguće je testiranje brzim, antigenskim i PCR testovima kako bismo nautičarima omogućili što jednostavniji put kući. Procijepljenost, definirana pravila i zaštitne mjere te želja za putovanjima učinili su svoje. Zbog svega toga s optimizmom gledamo u završetak sezone koji se, srećom, još ne nazire.”

Kao i svake godine, najveći pojedinačni mjesečni nautički promet ostvaren je u kolovozu. U nautičkom čarteru tijekom kolovoza je ostvareno 98.000 dolazaka i 794.000 noćenja. Riječ je o podacima iz sustava eVisitor koji sadrži podatke iz sustava eCrew. Budući da je u kolovozu ostvareno ukupno 4,3 milijuna dolazaka i 30,7 milijuna noćenja, to znači da u ukupnom broju turista nautičari zauzimaju 2,28 posto, barem je tako bilo u kolovozu. Iako je možda riječ o naizgled malom postotku, poznato je da su upravo nautičari uglavnom gosti visoke platežne moći.

Iz Ministarstva turizma i sporta navode da su, prema dosadašnjim podacima iz sustava eCrew, čarteraši ostvarivali u prosjeku 7 noćenja tijekom boravka u Hrvatskoj, dok prema posljednjem istraživanju TOMAS Nautika Jahtinga, nautičari sveukupno ostvaruju 10 noćenja u prosjeku na putovanju/plovidbi, od čega 6 u marinama, 2 u mjesnim lučicama, 2 na bovi ili sidru.

Tim brojkama treba pridodati i čarteraše koji u Hrvatsku doplove na brodovima i jahtama koje su unajmili u nekim drugim zemljama. Evidenciju ulazaka takvih plovila vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kojima podatke dostavljaju lučke kapetanije.

Na pitanje na koji se točno način evidentiraju nautički turisti koji nisu u čarteru, već dolaze vlastitim brodovima ili brodovima unajmljenima u inozemnim čarter-tvrtkama, Dario Trnka iz HTZ-a kaže: “Hrvatska turistička zajednica je nautičarima, koji nisu u čarteru, omogućila online plaćanje turističke pristojbe putem portala nautika.evisitor.hr te tako evidentira taj turistički promet. Vezano uz proceduru prethodnog upisa brodica u registar (očevidnik), navedeno je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te se navedeno izvršava u lučkim kapetanijama i ispostavama.”

Prema odluci i dogovoru Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture iz travnja ove godine, naplata turističke pristojbe u nautici od sada je moguća jedino i isključivo putem online portala nautika.evisitor.hr. Prema onome što je HTZ objavio, sukladno navedenome, nautičari koji su vlasnici plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma istu više ne mogu kupiti u prostorijama lučkih kapetanija i ispostava. No je li taj projekt uistinu zaživio ili se naplata ipak vršila i u lučkim kapetanijama i ispostavama?

“Projekt je u potpunosti zaživio te je putem portala ostvareno preko 20.000 naplata turističke pristojbe. Od 4. travnja 2021. više nije moguće platiti turističku pristojbu u lučkim kapetanijama i ispostavama već isključivo na online portalu. Međutim, za sve je osobe koje imaju eventualne poteškoće u korištenju online alata, u tim iznimnim okolnostima omogućeno plaćanje i direktnom bankovnom transakcijskom. Prema usporednoj analizi naplaćene turističke pristojbe u 2021. godini s prethodnim godinama, može se zaključiti kako su nautičari u potpunosti prihvatili online način naplate te kako smo brzo i kvalitetno reagirali na specifične zahtjeve nautičara, što je posebice važno u okolnostima globalne pandemije kada je sigurnost i kvaliteta usluge primarna”, tvrde iz HTZ-a.

Kao i svake godine, najveći mjesečni nautički promet ostvaren je u kolovozu, kada je u nautičkom čarteru ostvareno 98.000 dolazaka. FOTO: Petar Fabijan i Davor Žunić / ACI marina

Inače, kako ističu, nautika zauzima važan i značaj dio u promotivnim aktivnostima Hrvatske turističke zajednice na inozemnim tržištima, ali i u sklopu drugih aktivnosti kao što su nastupi na specijaliziranim nautičkim sajmovima, organizacija posebnih radionica, studijskih putovanja novinara i drugih aktivnosti.

“Kada govorimo o ovoj godini, nautika je kao jedan od najvažnijih turističkih proizvoda bila uključena u kampanjama na emitivnim tržištima, posebice u glavnim kampanjama ‘Safe stay in Croatia’ i ‘Trust me, I’ve been there’. Također, već se nekoliko godina provode aktivnosti oglašavanja na specijaliziranom kanalu za nautičare, Nautical Channelu”, kaže Dario Trnka iz HTZ-a.

Najbolja reklama za nautički turizam su nautičari koji se svake godine vraćaju u Hrvatsku, mnogi od njih upravo početkom jeseni. To znači da na Jadranu još uvijek traje živa nautička sezona koja bi tim intenzitetom trebala trajati uobičajeno do kraja listopada. No brojke iz prošlih godina pokazuju da oni najhrabriji i najuporniji plove i tijekom studenoga i prosinca. Prije dvije godine u tim zadnjim mjesecima u godini na Jadranu je bilo dvije tisuće nautičara koji su ostvarili deset tisuća noćenja.

Jedinstvene ljepote Hrvatske, poput Skradina gdje se na mjestu prirodne simbioze rijeke Krke i mora nalazi i ACI-jeva Marina Skradin, privlače brojne nautičare tijekom cijele godine. FOTO: Petar Fabijan i Davor Žunić / ACI marina