Tri godine nakon podnošenja ustavne tužbe protiv Zakona o njemačkoj saveznoj obavještajnoj službi BND-u, koju je pokrenulo šest njemačkih novinarskih organizacija i organizacija za ljudska prava, a potpisalo šestero novinara među kojima je novinar Nacionala Blaž Zgaga, prošloga utorka njemački Ustavni sud u Karlsruheu donio je konačnu odluku. U povijesnoj odluci ustavni suci proglasili su masovni nadzor elektronskih komunikacija izvan granica Njemačke neustavnim te su ozbiljno ograničili dosadašnji rad njemačkih obavještajaca i zatražili reformu njemačkog obavještajnog sustava.

„Savezni ustavni sud donio je povijesnu odluku o zaštiti temeljnih prava. Činjenica da su njemačke vlasti vezane Osnovnim zakonom (Ustavom, op. a.) u inozemstvu također značajno jača ljudska prava širom svijeta, a ujedno i njen kredibilitet u svijetu“, izjavio je nakon presude Ulf Buermeyer, predsjednik Društva za slobodnu pravdu (Gesellschaft für Freiheitsrechte – GFF) koje je vodilo postupak ustavne tužbe u kojem su surađivali Njemačko udruženje novinara, ogranak novinarskog sindikata ver.di, njemački ogranak Novinara bez granica, istraživačka mreža Netzwerk Recherche i organizacija n-ost.

Odvjetnik GFF-a Bijan Moini je dodao: „Presuda je nedvosmislena: zakonodavci sada moraju u zakon o BND-u uključiti nove digitalne oblike nadzora koje je razotkrio Edward Snowden. Time se BND i njegove aktivnosti konačno integriraju u Osnovni zakon.“

Njemački Savezni ustavni sud proglasio je inozemni nadzor BND-a neustavnim jer njegova pravna osnova krši telekomunikacijsku tajnu i slobodu tiska. Sud je do tog zaključka došao nizom revolucionarnih nalaza i na temelju potpuno novih, dalekosežnih standarda za digitalni nadzor u 21. stoljeću.

Prema preliminarnoj pravnoj analizi GFF-a, četiri su najvažnija elemenata odluke Ustavnog suda. Prvo je sud odlučio da su ljudska prava temeljna prava i da državna tijela moraju poštovati i jednaka prava stranaca u inozemstvu. Drugo, telekomunikacijska tajna štiti i ljude koji rade za strane pravne osobe. Kao treće su ustavni suci odlučili da trenutna praksa BND-a krši telekomunikacijsku tajnu i slobodu tiska. Posljednji element presude kaže da aktivnost nadzora komunikacija mora biti ograničena, zaštita pojedinaca trebala bi biti značajno poboljšana, a kontrola BND-ova nadzora komunikacija daleko jača nego što je bila dosad.

To će dovesti do značajnih promjena u radu BND-a jer će postojati nadzor komunikacija u drugim državama samo kada budu postojali osnovani razlozi. Dodatnu zaštitu imat će profesionalci poput odvjetnika i novinara koji se u svom radu koriste povjerljivom komunikacijom. Ograničit će se i razmjena prikupljenih obavještajnih podataka BND-a o stranim državljanima s inozemnim obavještajnim službama, a nadzor nad radom njemačke obavještajne službe, koja je jedna od najjačih i najutjecajnijih na svijetu, osobito na području Balkana, vodit će posebna neovisna agencija koja će biti osnovana nakon promjene zakona. Ustavni sud je odlučio da se promjene u zakonu, organizaciji i radu BND-a trebaju implementirati do kraja 2021. godine.

‘Presuda njemačkog Ustavnog suda pozitivan je signal koji pokazuje da borba za ljudska prava i vladavinu zakona nikada nije uzaludna’, izjavio je jedan od potpisnika tužbe, novinar Nacionala Blaž Zgaga

Poslije odluke Ustavnog suda predsjednik BND-a Bruno Kahl je izjavio: „Nitko nema veće zanimanje za djelovanje na zakonski sigurnim osnovama od samog BND-a. Savezni ustavni sud ponovno je u objavljenoj presudi mjerio te pravne temelje. Ne samo da je za BND strateško usklađivanje telekomunikacija načelno kompatibilno s Osnovnim zakonom, nego je ono vrlo važno za sposobnost djelovanja u vanjskoj politici i za sigurnost Savezne Republike. Ono što je novo je međunarodna valjanost temeljnih prava koje je sud prvi put utvrdio. Zato će BND, sa saveznom vladom, pažljivo procijeniti presudu prvog Senata te će po potrebi pomoći vladi i parlamentu u prilagodbi zakona. Mora se uzeti u obzir i zaštita temeljnih prava, kao i ispunjenje mandata BND-a za sigurnost Njemačke.”

Armin Schuster, zastupnik CDU-a i predsjednik Vijeća za nadzor obavještajnih službi u Bundestagu, za njemačku televiziju NDR izjavio je kako ne smatra da bi odluka mogla ograničiti rad Savezne obavještajne službe te je dodao da ostaje malo prostora za političku raspravu oko nužne reforme zakona o BND-u jer su suci vrlo precizno formulirali kako bi taj zakon trebao izgledati.

Da će Ustavni sud ograničiti BND-ov masovni nadzor elektronskih komunikacija, moglo se očekivati već u siječnju 2020. kada je u Karlsruheu bilo javno saslušanje o toj ustavnoj tužbi koje je trajalo dva dana. Njemački Ustavni sud vrlo rijetko raspisuje javna saslušanja pa je tako u 2018. godini Ustavni sud primio više od 3000 ustavnih tužbi, ali je javne rasprave raspisao u samo dva predmeta. Koliko je BND-ov nadzor telekomunikacija bio opsežan, najbolje se vidi iz novinarske istrage Der Spiegela i Bavarskog radija koju su objavili samo nekoliko dana prije izricanja presude. Prema dokumentima koje su objavili, BND može svojim tehničkim kapacitetima pratiti čak 1,2 bilijuna komunikacija dnevno. U veljači 2017. Spiegel je razotkrio da je BND imao pod nadzorom najmanje 50 telefonskih brojeva stranih novinara i medija kao što su BBC, Reuters, New York Times i mnogi drugi, a početkom 2013. godine zviždač Edward Snowden prvi put je otkrio masovni globalni nadzor komunikacija koji je provodila američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) kojoj su pomogli njemački BND i britanska agencija za nadzor komunikacija GCHQ. Tada je prvi put bilo javno potvrđeno da su pod nadzorom obavještajnih službi automatski svi korisnici interneta, telefona i drugih elektronskih komunikacija. To znači da obavještajne službe mogu jednim klikom u bilo kojem trenutku izvući sve informacije o bilo kojoj osobi.

Osim novinara Nacionala, ustavnu tužbu potpisali su azerbajdžanska novinarka Kadija Ismajilova, dobitnica Alternativne Nobelove nagrade 2017., britanski novinar Richard Norton-Taylor koji već desetljećima izvještava o britanskom nacionalno-sigurnosnom sustavmu, meksički istraživački novinar Raul Olmos, nizozemski novinar Paul van Gageldonk, makedonski istraživački novinar Goran Lefkov i njemački odvjetnik i branitelj ljudskih prava koji godinama živi u Gvatemali, Michael Mörth.

„Drago mi je što je njemački Ustavni sud svojom odlukom ograničio BND-ov masovni nadzor elektronskih komunikacija u inozemstvu. To je doista povijesna odluka koja se dogodila prvi put poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. u New Yorku koji su rezultirali stvaranjem državnog nadzora u zapadnim demokracijama. Ove ustavne tužbe i odluke Ustavnog suda ne bi bilo bez hrabrih otkrića zviždača i novinara kao što su Edward Snowden, Chelsea Manning, Julian Assange i mnogi drugi. Oni su detaljno otkrivali zloupotrebe najjačih svjetskih obavještajnih službi, a svi su za svoj rad u javnom interesu platili strašnu osobnu cijenu. Međutim, ova odluka pokazuje da su bili u pravu“, rekao je Blaž Zgaga te dodao kako se nada da će taj ustavnopravni presedan u Njemačkoj pokrenuti slične ustavne tužbe u državama Europske unije.

„Odluka njemačkog Ustavnog suda pokazuje i da je jedan od najefikasniji načina za ostvarivanje ustavom zajamčenih ljudskih prava, ići sudskim putem. Što će više biti sličnih ustavnih tužbi, vjerojatno će biti i više sličnih presuda u korist građana i javnog interesa. U vrijeme pandemije koronavirusa, kada mnogi autoritarni vođe pokušavaju iskoristiti situaciju za utvrđivanje svoje vlasti kršeći ustavom zajamčena ljudska prava, presuda njemačkog Ustavnog suda pozitivan je signal koji pokazuje da borba za ljudska prava i vladavinu zakona nikada nije uzaludna”, izjavio je Blaž Zgaga.