Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture za brz pristup internetu, koji je dostupan u tek nekoliko velikih gradova u Hrvatskoj, nakon nešto više od godinu dana od njegova početka, potkraj siječnja trebalo bi dobiti i europsku potvrdu. Zanimljivo je da se tom projektu više ne protivi ni njegov donedavno zakleti neprijatelj, Hrvatski telekom.

[quote_box_center]

• Do sad je pristup širokopojasnom internetu imalo 30 posto stanovništva na područjima gdje je postojao komercijalni interes privatnih kompanija za gradnju takve infrastrukture.

• Ovim projektom to bi se trebalo omogućiti svim stanovnicima Republike Hrvatske.

• Tvrtka Odašiljač i veze nositelj je operativne provedbe objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture.

[/quote_box_center]

Dosad je pristup širokopojasnom internetu imalo 30 posto stanovništva na područjima gdje je postojao komercijalni interes privatnih kompanija za gradnju takve infrastrukture, a ovim projektom to bi se trebalo omogućiti svim stanovnicima Hrvatske.

“Prvi od dva programa zove se ‘Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja’. U sklopu tog programa gradit će se pristupna mreža, a to se odnosi na mrežu unutar naselja do gotovo svake kuće. Taj bi program trebao biti odobren krajem siječnja”, rekao je za Nacional Aleksandar Golub, predsjednik Uprave Odašiljača i veza, tvrtke koja upravlja svjetlovodnom infrastrukturom u vlasništvu šest državnih kompanija.

GOLUB ISTIČE DA JE IZGRADNJA MREŽA unutar samih naselja do svake kuće najzahtjevniji dio tog projekta. Za realizaciju su nadležne jedinice lokalne uprave, od kojih se očekuje da iniciraju projekte i sudjeluju u njihovoj realizaciji, bilo samostalno, bilo u nekom obliku javno-privatnog partnerstva.

“Odašiljači i veze svim će sudionicima tog projekta pružiti potrebnu potporu”, kaže Golub.

On tvrdi da će se dovođenje brzog interneta do svakog kraja u Hrvatskoj financirati kroz operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), što ga je Europska komisija usvojila u prosincu 2012. Tim programom predviđena su 203 milijuna eura za potrebe dogradnje infrastrukture. Hrvatska će za potrebe tog projekta sredstva iz EU fondova povlačiti kroz svoja dva programa. Za prvi program, onaj za gradnju pristupne mreže čije se odobrenje čeka krajem siječnja, iz EU fondova namijenjeno je 117 milijuna eura. Drugi program, onaj kojim će se financirati agregacijska mreža, osigurat će dodatnih 86 milijuna eura. Tim programom, putem kojeg će se financirati mreža koja će povezivati naselja, obuhvatit će se povezivanje oko 650 naselja. On će biti poslan Europskoj komisiji na predodobrenje također krajem siječnja. Golub kaže da je tvrtka kojoj je na čelu kao nositelj operativne provedbe objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture 2014. sklopila ugovore o poslovnoj suradnji sa svim tvrtkama koje su obuhvaćene tim projektom i koja imaju višak svjetlovodne infrastrukture. Ugovore na 30 godina potpisali su s Hrvatskim autocestama, Hrvatskim željeznicama, Janafom, Autocestom Rijeka-Zagreb, Hrvatskom elektroprivredom i Plinacrom. Na temelju sklopljenih ugovora Odašiljači i veze mogu višak svjetlovodne infrastrukture staviti na tržište, a osnova poslovnog modela s tvrtkama vlasnicama je podjela ostvarenih prihoda. Pri tome nije bilo nikakvih promjena u odnosu na vlasništvo nad infrastrukturom.

IAKO ALEKSANDAR GOLUB NIJE HTIO DETALJNIJE GOVORITI o tom poslovnom modelu, zaposlenici Odjela za odnose s javnošću Ministarstva pomorstva, prometa i veza tvrde da će tvrtkama vlasnicama pripasti 50 posto prihoda ostvarenog na njihovoj infrastrukturi. Tvrde i da će se svi dodatni troškovi i povrat dijela ulaganja tih poduzeća u svjetlovodnu infrastrukturu pokrivati iz toga prihoda.

Objedinjena infrastruktura proteže se cijelom Hrvatskom u duljini od oko 8500 kilometara i već se upotrebljava na gotovo svim dionicama autocesta i plinovoda, dijelu željezničkih pruga i manjem dijelu HEP-ove mreže. Dosad je u zakup dano oko 800 km neosvijetljenih niti, a s komercijalnim operatorima pregovara se i o novim dionicama koje bi se dale u zakup. Na tim dionicama sami operatori uspostavljaju vlastite mreže na zakupljenim svjetlovodnim nitima. Projekt objedinjavanja državne optike, kako se to kolokvijalno naziva, kao ideja postoji već gotovo cijelo desetljeće, a ozbiljnije se o njemu počelo razgovarati 2010. Njegova je realizacija bila najavljivana i obustavljana nekoliko puta, a najveći protivnik bio je Hrvatski telekom. Početkom 2013., kad je Vlada donijela zaključak o pokretanju projekta koji bi trebao objediniti optičku infrastrukturu, predstavnici Hrvatskog telekoma tomu su se izrazito protivili. Smatrali su da inicijativa Vlade za objedinjavanje optičke mreže pod jednu upravu direktno ugrožava njihovo poslovanje jer Hrvatski telekom ostvaruje velike prihode zahvaljujući mogućnosti iznajmljivanja Distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) drugim operaterima.

Tvrdi se da je Hrvatski telekom čak pet puta lobističkim i diplomatskim kanalima pokušavao stopirati taj projekt, kao i da su naročito jaki bili pritisci iz njemačkih diplomatskih krugova. Upućeni poslovni izvori tvrde i da je Claudia Nemat, tadašnja članica Uprave Deutsche Telekoma, vlasnika Hrvatskog telekoma, prilikom posjeta Hrvatskom Telekomu 2012. pokušala kod tadašnjeg ministra gospodarstva Radimira Čačića intervenirati da se projekt zaustavi. Neki poslovni izvori čak tvrde da se Hrvatski telekom u to vrijeme žalio Europskoj komisiji, tvrdeći da se hrvatska vlada ponaša nekorektno. Žalba navodno nije dala rezultata, ali se kasnilo s realizacijom projekta.

U međuvremenu je Hrvatski telekom promijenio svoj stav o tom projektu. “Objedinjavanje optičke infrastrukture u vlasništvu državnih tvrtki te racionalnije i efikasnije upravljanje državnom imovinom smatramo pozitivnim potezom”, izjavio je za Nacional u ime Hrvatskog telekoma Boris Drilo, direktor Sektora za strategiju i razvoj poslovanja te kompanije. Drilo dodaje da HT podržava inicijativu da kroz različite investicijske modele država financira izgradnju infrastrukture na područjima s ograničenim komercijalnim interesom. Tvrdi da je praksa u mnogim europskim državama da se iz proračuna ili iz sredstava iz fondova potiče razvoj širokopojasnog pristupa u područjima s ograničenim komercijalnim interesom.

NA PITANJE ZAŠTO SE STAV HT-A O TOM PROJEKTU u međuvremenu izrazito promijenio, Drilo je za Nacional izjavio: “Bilo bi posve neprihvatljivo kad bi se takva inicijativa tvrtke Odašiljači i veze proširila na područja pružanja usluga ili izgradnje infrastrukture na područjima gdje već postoji infrastruktura i komercijalni interes privatnog sektora.

Prema pravilima Europske unije, država ne bi smjela javnim novcem konkurirati privatnim poduzetnicima. HT ulaže oko milijardu kuna godišnje u razvoj i modernizaciju mreže i infrastrukture, a određeni dio ulaganja odnosi se i na optičku infrastrukturu. S izgradnjom i investicijama u optičku infrastrukturu nastavljamo i dalje.”