Daleko od očiju javnosti, u velikoj tajnosti, odvijaju se pregovori koji bi mogli imati dalekosežne, pozitivne posljedice za cijeli hrvatski nogomet te bi mogli dovesti i do rješenja jednog od najtežih problema, a to je raskol između Hrvatskog nogometnog saveza i splitskog Hajduka. Opća je ocjena da bi ti pregovori mogli predstavljati veliku prekretnicu te stvoriti sasvim nove temelje za nogometnu organizaciju, ali se čuju sasvim oprečne ocjene o tome koliko se daleko u tim pregovorima išlo te kakvi su izgledi da oni daju rezultate.

Da je vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza na pragu postizanja dogovora oko velike pomirbe s vodstvom Nogometnog kluba Hajduk i izlaska iz pat pozicije koja je godinama opterećivala kompletnu hrvatsku nogometnu scenu, Nacionalu su otkrila dva neovisna izvora. Opisali su tijek neslužbenih kontakata predstavnika dviju strana koji su otpočeli uoči značajne utakmice koju će hrvatska nogometna reprezentacija 10. listopada odigrati s reprezentacijom Mađarske na Poljudu u sklopu kvalifikacija za Euro 2020, što će biti prvi put od 2015. da se utakmica reprezentacije igra upravo na stadionu Hajduka.

Riječ je o značajnoj utakmici kojoj će nazočiti i brojni utjecajni političari, a najavljen je i dolazak mađarskog premijera Viktora Orbána, trenutno jednog od intrigantnijih državnika Europske unije.

Izvori bliski vrhu HNS-a otkrili su Nacionalu da je u kontekstu tih pregovora, a sve kako bi se ubrzao tijek normalizacije godinama narušenih odnosa, predstavnicima Hajduka čak ponuđena mogućnost da se sljedeće četiri službene utakmice koje će reprezentacija igrati na domaćem terenu igraju upravo u Splitu, jer time žele pokazati koliko im je važna pomirba s Hajdukom.

Vodstvo Hajduka želi kontrolu nad najvažnijim komisijama koje se izravno tiču dvaju segmenata na kojima počiva moć HNS-a. Jedan je tijek novca, a drugi utjecaj na kadroviranje sudaca

Predstavnici Hajduka još uvijek su rezervirani pa su se službeno izuzeli iz organizacije utakmice s Mađarskom, ali u HNS-u su optimistični – smatraju da je ta utakmica na Poljudu zapravo samo uvertira u zadnju fazu dogovora koja će uslijediti.

Kako je Nacional ekskluzivno doznao, vodstvo Hajduka tražilo je, između ostalog, od HNS-a da njegovi predstavnici budu imenovani u najvažnije HNS-ove komisije, a to su Komisija za financije i Komisija nogometnih sudaca, kako bi mogli kvalitetno kontrolirati način rada i donošenje odluka koje se izravno tiču upravo tih dvaju segmenata na kojima počiva moć HNS-a. Jedno je tijek novca, a drugo utjecaj na kadroviranje sudaca, o čijim odlukama uvelike ovisi uspjeh pojedinih klubova, a time i njihov financijski probitak. Ovo posljednje iznimno je bitno i zbog činjenice da je upravo sudačka organizacija višegodišnja rak-rana Hrvatskog nogometnog saveza i hrvatskog nogometa uopće: radi se o temeljito kompromitiranom segmentu nogometne vlasti koji je pod konstantnom ozbiljnom sumnjom u korumpiranost i pristranost u svim segmentima svog rada – od samog izbora sudaca koji se odvija po prijateljskim i rodbinskim linijama, preko njihova dijeljenja pravde na terenu, do iznimno čestih demonstracija najobičnije nekompetentnosti. U USKOK-ovoj akciji prije nekoliko godina, obavljenoj uz pomoć tadašnjeg predsjednika Hajduka Hrvoja Maleša, razotkrivena je i sudski potvrđena sistemska korupcija zbog koje su osuđeni nekadašnji sudački šefovi Željko Širić i Stjepan Djedović, no i nakon toga svi ostali suci nastavili su s radom i nije se istraživalo tko su oni kojima su Širić i Djedović prosljeđivali “božićnice”, odnosno mito za “pošteno suđenje”.

Hajdukovi zahtjevi prema HNS-u objavljeni su više puta, a nakon prvog sastanka s čelnicima HNS-a u Splitu prije nekoliko mjeseci, fokus je usmjeren na spomenute dvije komisije te ponovno osnivanje Udruge prvoligaša kao neovisnog tijela preko kojega će klubovi autonomno moći donositi ključne odluke oko samog natjecanja. Hrvatska je jedina država Europske unije u kojoj takvo tijelo ne postoji, nego brigu oko natjecanja vodi sam nacionalni savez; to je svojedobno opravdavano tvrdnjom da će preko Saveza biti moguće povećati komercijalne prihode klubovima, no dogodilo se potpuno suprotno – oni su na upravo mizernoj razini, a pored toga bilježi se iznimna netransparentnost pa ni samim prvoligaškim klubovima nije dozvoljen čak ni uvid u osnovne dokumente, poput ugovora sklopljenog oko prodaje televizijskih prava na njihove vlastite utakmice.

Ulogu glavnog čovjeka HNS-a koji nije preuzeo samo inicijativu, već i operativnu funkciju pregovora s vodstvom Hajduka, ima izvršni direktor HNS-a Marijan Kustić. Kustić je na taj položaj došao uz jaku političku podršku vrha HDZ-a i uz zeleno svjetlo samog premijera Andreja Plenkovića da sredi situaciju u HNS-u. Istovremeno Kustić obnaša i funkciju predsjednika ličko-senjskog HDZ-a, na koju je došao nakon izbacivanja svog prethodnika Darka Milinovića iz HDZ-a. No Kustić nikada nije krio da mu je politika bila samo odskočna daska za probijanje u vrh HNS-a jer je nogomet naprosto njegova najveća životna opsesija. Nekadašnji najbolji stoper Treće nogometne lige koji je igrao za NK Špansko i NK Novalja, izvršnim direktorom HNS-a postao je u travnju ove godine, a prije toga je od siječnja 2018. obnašao dužnost direktora natjecanja i infrastrukture. U strukture HNS-a ušao je još 2010. kad je postao predsjednik Županijskog nogometnog saveza Ličko-senjske županije, a u Izvršni odbor HNS-a ušao je 2014.

Na to da bi upravo Kustić mogao biti uspješan pregovarač za postizanje dogovora s Hajdukom, upućuje jedan detalj koji je Nacionalu prepričao jedan od sudionika njegova prvog sastanka s vodstvom Hajduka. “On nije imao problem s time da se ispriča vodstvu Hajduka zbog svega što se dogodilo proteklih godina i oko čega su se lomila koplja između njih i vrha HNS-a. On im je jasno dao do znanja da za takav razvoj događaja nije kriv samo Hajduk koji je odbijao dati svoje predstavnike u HNS, već i struktura koja je donedavno vladala Savezom”, rekao je Nacionalov izvor. Drugim riječima, Kustić se jasno ogradio od svih veza sa Zdravkom Mamićem, no to vodstvu Hajduka nije bio dovoljan dokaz niti su povjerovali da Mamić više nema utjecaja na događanja u HNS-u pa možda čak i na samog Kustića.

Naime, iako su se nominalno uvjeti za pregovore o pomirbi stekli već odlaskom Zdravka Mamića iz svih službenih struktura HNS-a, gdje je do 2016. godine bio i jedan od dopredsjednika, vodstvo Hajduka ni nakon izricanja nepravomoćne presude protiv Zdravka Mamića i njegova bijega u Bosnu i Hercegovinu te uostalom ostavke na dužnost u HNS-u, nije željelo normalizirati odnose sa Savezom jer su smatrali da, iako je Mamić fizički otišao, još uvijek preko sebi odanih ljudi upravlja svim događajima i procesima. Kustićeva uloga u tom smislu bila je uvjeriti ih u suprotno. Nacionalov izvor blizak vrhu HNS-a tvrdi: “Kustić im je prezentirao na kojim su sve razinama u Savez dovedeni novi ljudi i on tvrdi da je HNS u glavnini očišćen od Mamićeva utjecaja, ali glavna boljka Hajduku je i dalje Izvršni odbor u kojem sjede ljudi koji su nekada bili ‘kuhani i pečeni’ s Mamićem. Najveći trn u oku im je Ante Kulušić. Međutim, Kustić ih pokušava uvjeriti da su svi ti ljudi sada pod njegovom kontrolom i da se u HNS-u donose odluke koje se, da Mamić i dalje odlučuje, ni u snu ne bi mogle donositi.”

‘Kustić tvrdi da je HNS u glavnini očišćen od Mamićeva utjecaja, ali glavna boljka Hajduku je i dalje Izvršni odbor u kojem sjede ljudi koji su s Mamićem bili ‘kuhani i pečeni’. Najveći trn u oku im je Ante Kulušić’

Jedan od glavnih testova za stvaranje povjerenja vodstva Hajduka u način na koji HNS odnedavno počinje funkcionirati, svakako je bilo financijsko izvješće o poslovanju HNS-a. A predstavnici Hajduka, kako tvrde izvori bliski vrhu HNS-a, glasali su za financijsko izvješće, i to nakon što je to izvješće prošlo sve dodatne revizijske kontrole.

To je, uostalom, Kustiću u razgovoru s predstavnicima Hajduka i bio jedan od najjačih argumenata. “Kad su oni počeli postavljati pitanja o financijama, Kustić im je rekao: ‘Pa vaši su ljudi glasali za financijsko izvješće!’ To ih je donekle primirilo, ali nakon toga su tražili da njihovi kandidati uđu u Komisiju za financije i Komisiju nogometnih sudaca. Izgledalo je kao da su očekivali da će oko toga biti problema, ali Kustić im je rekao da problema nema, neka samo kažu koga žele imenovati. No tada je nastao problem jer se vodstvo Hajduka oko tih imena zapravo još uvijek nije dogovorilo. Pa je dogovoreno da će se sve to rješavati nakon utakmice s Mađarskom. Tada bi se trebalo znati koji će to ljudi iz Hajduka sjediti na najvažnijim mjestima u HNS-ovim komisijama”, tvrdi Nacionalov izvor blizak vrhu HNS-a.

S druge strane, na tvrdnje vodećih osoba iz struktura HNS-a da su blizu postizanju dogovora s Hajdukom, u Splitu reagiraju iznimno suzdržano. Dapače, u neslužbenom razgovoru za Nacional osoba iz klupskog vrha ustvrdila je da je do toga iznimno dug put i da Hajduk zasad ne dijeli taj optimizam. “Upravo zato se klub potpuno distancirao i isključio iz organizacije utakmice protiv Mađarske, koja će se u listopadu igrati na Poljudu. Hajduk već dugi niz godina inzistira na potpuno transparentnom i poštenom HNS-u, u kojemu će se voditi računa o ravnopravnosti svih dionika, pa mu ne pada na pamet sada se kompromitirati odnosno pristati na kompromise koji ne bi imali konkretan, jasan i vidljiv rezultat. Jasno je da jedan klub ne može vječno biti u oporbi i da se napredak može postići isključivo kroz institucije, no on mora biti mjerljiv. Upravo zato postavljeni su zahtjevi koji idu u smjeru čišćenja te organizacije i koji bi u normalnim okolnostima bili samorazumljivi i za sam HNS“, kazao je za Nacional sugovornik s Poljuda.

U ovom trenutku apsolutni prioritet je Komisija nogometnih sudaca, oko koje Hajduk ima decidiran zahtjev da se smijeni njen predsjednik Ante Kulušić, koji je ujedno i povjerenik za određivanje kontrolora sudaca. Kulušić, utjecajni šibenski HDZ-ovac i bivši nogometni sudac, u tom tijelu nalazi se po regionalnom ključu kao predstavnik Dalmacije, premda je netrpeljivost u odnosima s jedinim prvoligaškim klubom iz ove regije već godinama opće mjesto. “Iz HNS-a su Hajduku ponudili da se u tu komisiju imenuje jedan njegov predstavnik, i to putem Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, no naš zahtjev nije bio dopuna, nego promjena u sastavu komisije”, dodao je Nacionalov izvor. U Hajduku tvrde da su strukture HNS-a još uvijek iznimno angažirane u zaštiti Kulušićeve pozicije, što cijeli dogovor trenutno čini neizvedivim. Kako sada stvari stoje, njega žele zamijeniti nedavno prisilno umirovljenim i stručnim nogometnim sucem Goranom Gabrilom, inače jednim od rijetkih Dalmatinaca koji su posljednjih godina uopće imali priliku dijeliti pravdu na nogometnim terenima.

“Dakle, pitanje Ante Kulušića bitno je i na simboličnoj i na konkretnoj razini: vrijeme je da se HNS ustroji i počne djelovati na potpuno transparentnim principima i on se u njih naprosto ne uklapa. Nijedan od naših zahtjeva ne ide u smjeru prisvajanja moći i uspostavljanja hegemonije nekog drugog kluba, pa bio to i Hajduk, nego upravo suprotno: većina njih zapravo ide u prilog svim klubovima i teži uspostavljanju ravnoteže te jasnih procedura i učinkovitih načina kontrole. Takav je, uostalom, i zahtjev za ponovnim osnivanjem Udruge prvoligaša”, dodao je isti sugovornik.

Na inicijativu Hajduka prije nešto više od mjesec dana već je održan sastanak predstavnika svih vodećih hrvatskih klubova upravo na tu temu, na kojem je održana i prezentacija o prednosti takvog poteza. Između ostalog, u središtu pozornosti bili su još uvijek tajni ugovori o prodaji prava na televizijske prijenose i usporedbe prihoda koje klubovi ostvaruju u drugim europskim državama. Kao posebno simptomatičan naveden je primjer Danske, zemlje koja je po broju stanovnika i kvaliteti klupskog nogometa na jednakoj razini s Hrvatskom: dok ondje prihodi od televizijskih prava iznose 35,8 milijuna eura godišnje, hrvatski prvoligaši ostvaruju tek 1,3 milijuna eura, odnosno čak 27,5 puta manje. To je tek jedan od primjera kako bi svi klubovi mogli profitirati profesionalnijim vođenjem ovog natjecanja, što predlaže Hajduk. U idućim mjesecima predviđeni su novi sastanci, budući da se odluka o osnivanju Udruge – ili nekog sličnog tijela koje bi bilo pri Hrvatskom nogometnom savezu – treba donijeti natpolovičnom većinom svih prvoligaških klubova, dakle glasovima najmanje šest od njih ukupno deset.

‘Hajduk godinama inzistira na poštenom i transparentnom HNS-u i ravnopravnosti svih dionika pa mu ne pada na pamet pristati na kompromise koji ne bi imali konkretan rezultat’, kaže izvor iz vrha kluba

Nacional je od Hrvatskog nogometnog saveza zatražio konkretne podatke o prihodima na ime televizijskih prava i uvid u ugovore oko te materije, koji nisu dostupni čak ni samim klubovima, a iz te organizacije odgovorili su uobičajenom odbijenicom. Pozvali su se, naime, na poslovnu tajnu “kako HNS-a, tako i partnera”.

“Ono što možemo reći jest da cjelokupni iznos koji se ostvaruje prodajom TV prava za utakmice HT Prve lige ide klubovima HT Prve lige, u postotku koji ovisi o njihovu plasmanu u prethodnom prvenstvu. Aktualni ugovor traje do 30. 6. 2022. godine”, stoji u odgovoru Saveza.

Istovremeno, traje i bitka za novog predsjednika HNS-a te se naveliko špekulira o tome hoće li Davor Šuker uskoro otići s te funkcije, o čemu je Nacional već pisao. Ako se to dogodi, jedan od kandidata za preuzimanje čelne pozicije u HNS-u bio bi svakako Marijan Kustić, iako njemu bliski izvori tvrde da on ne bi imao ništa protiv toga da nastavi raditi s Davorom Šukerom, budući da Šuker ionako najviše predstavlja HNS u svijetu, gdje je dobro prihvaćen zbog svoje značajne nogometne karijere i karizme, dok Kustić ionako u HNS-u vodi sve operativne poslove i zapravo većinom i kontrolira Izvršni odbor koji odluke donosi većinom glasova.

Drugim riječima, Kustiću nije primaran interes da zasjedne na Šukerovo mjesto, već mu je dovoljna i sadašnja pozicija iz koje će moći do kraja posložiti operativno funkcioniranje Saveza. Njemu bliski krugovi tvrde da mu je glavna misija spriječiti da HNS preuzmu ljudi povezani s menadžerskim krugovima koji bi onda krojili politiku HNS-a istovjetno kako je to donedavno radio Zdravko Mamić, pa sama činjenica da je Mamić otišao ne bi mnogo značila jer bi, umjesto jednog Mamića, priču tada vodila dva ili tri “manja Mamića”, što bi za HNS bilo jednako pogubno.