Stambeno pitanje jedan je od gorućih problema u Hrvatskoj, naglasila je u utorak kandidatkinja za predsjednicu RH Marija Selak Raspudić na raspravi održanoj u Splitu na temu apartmanizacije i masovnog turizma u organizaciji Građanske inicijative ‘Stanari zajedno’.

Istaknula je da Hrvatski sabor ne koristi dovoljno mehanizme koje ima na raspolaganju da bi tu temu uopće stavio na dnevni red. Zato očekuje tematsku sjednicu saborskog Odbora za graditeljstvo na kojoj će inicijative, stručnjaci i vrh vlasti razgovarati o problemima s kojima se susrećemo po pitanju apartmanizacije stambenih zgrada.

“U Hrvatskoj se sve događa stihijski. To treba promijeniti. Protivim se tome da imamo obalne centre gradova koji su ispražnjeni od domaćeg stanovništva. Grad nisu ulice ni stambeni blokovi, već prije svega ljudi kojima se mora omogućiti kvalitetan život i u centru grada, a ne da ih se tjera na periferiju”, naglasila je Marija Selak Raspudić, koja se sudionicima obratila videoporukom, kao i njezina kolegica iz SDP-a.

Saborska zastupnica SDP- a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković, upozorila je da se situacija na hrvatskoj obali, posebice u priobalnim gradovima, iz godine u godinu pogoršava. Suprotno strateškim opredjeljenjima države gdje se govori jedno, a radi drugo apartmanizacija postaje sve intenzivnija i sve nas više udaljava od održivog prostornog, turističkog i ekonomskog razvoja, smatra Marković.

PROTIV APARTMANIZACIJE Bačićevo ministarstvo prihvatilo prijedloge splitske inicijative ‘Stanari zajedno’

“Centri gradova odumiru, zgrade koje su služile za stanovanje sada služe samo za iznajmljivanje i taj proces je postao intenzivan, te ubija gradove i kulturne cjeline. Dobro je da se o ovome počelo govoriti, dobro je da se održavaju okrugli stolovi i paneli, jer želimo promijeniti zakonske okvire da nam se ne dogodi ono što se dogodilo u velikim gradovima Europe koji su izgubili svoj identitet i mjesto za život domicilnog stanovništva, te postali prostor za goste. Pozornica, kulisa za razgledavanje, a ne za svakodnevan život”, izjavila je Marković.

Bespravna gradnja, pritisak na infrastrukturu…

Kao dodatni problem je navela raširenu bespravnu gradnju bez adekvatnog odgovora nadležnih inspekcija, kojom su ugrožene temeljne prostorne i prirodne vrijednosti hrvatske obale. “To je nešto za što se borim kroz cijelu svoju političku karijeru i za što ću se boriti i u budućnosti zato dajem podršku ovoj inicijativi”, zaključila je Ivana Marković.

FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović podsjetio je da su građani Makarske na vlastitoj koži osjetili pretjeranu apartmanizaciju s obzirom da se godinama gradilo zbog čega je došlo do degradacije prirodnog okoliša i stvorilo veliki pritisak na infrastrukturu što je rezultiralo smanjenjem kvalitete života lokalnog stanovništva.

“Prije tri godine je grad donio strateške dokumente i akcijske planove zbog čega je doživio veliki zaokret prema specifičnim oblicima turizma. Krajem prošle godine su donijeli i prostorni plan koji je zaustavio betonizaciju, zabranio etažiranje aparthotela i ukinuo višestambenu gradnju. Vjeruje da će rad Građanske inicijative Stanari zajedno biti korak naprijed prema pozitivnim promjenama”, poručio je Paunović.

NEPOVREDIV OBITELJSKI DOM Splićani pokrenuli peticiju za deapartmanizaciju višestambenih zgrada

Dragan Žuvela: Split gubi stanovništvo, sustav je potpuno izvan kontrole

Ravnatelj Zavoda za urbanizam grada Splita, arhitekt Dragan Žuvela je u svom obraćanju naveo da bez obzira što se problem stihijskog turizma, posebno istaknutog u formi neselektivne apartmanizacije u višestambenim zgradama, ne može isključivo riješiti u domeni urbanizma, upravo je ta domena jedna od najpogođenijih – cijena stambenih jedinica, gentrifikacija, egzodus lokalnog stanovništva, gubljenja demografske strukture stambenih kvartova, pa i šire posljedična gospodarska turistička monokultura i gubitak stručnih kapaciteta (zbog isključive orijentacije prema ‘rentijerstvu’ kao liniji manjeg otpora), sve to utječe na sliku grada i sliku društva.

“Ovakvim nekontroliranim sustavom pitanje je o kakvom gradu ćemo uopće moći i pričati u budućnosti. Od koncepta policentričnosti, gdje su svojevremeno ‘novi’ gradski kvartovi (kao Split 3) pokušavali rasteretiti gradsku jezgru, sad smo u poziciji da je ta jezgra samo scenografija bez građana – i ta se ‘scenografija’ sve više širi, zahvaća sve više kvartova, a Split de facto gubi stanovništvo i postaje apsolutno nepriuštiv grad. Kontrola toga je stvar društvenog opstanka, ne samo prostornog razvoja”, drži Žuvela.