Nezavisna saborska zastupnica i bivša članica Mosta Marija Selak Raspudić govori o potencijalnoj kandidaturi za predsjednicu države na izborima u drugoj polovici godine i odnosima u Mostu nakon što je napustila tu stranku.

Prošloga tjedna odjeknula je vijest da bi Marija Selak Raspudić, nezavisna saborska zastupnica, mogla krenuti u utrku za Pantovčak, odnosno kandidirati se na predsjedničkim izborima u drugoj polovici godine. Marija Selak Raspudić u mladosti je radila u medijima i bavila se PR-om, no prevagnula je želja za znanstvenom karijerom. Godine 2013. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom “Ljudska priroda i nova epoha”, a 2019. postala je docentica na Odsjeku za filozofiju, gdje je zatim zaposlena kao izvanredna profesorica. Na političku scenu stupila je 2020. kao nezavisna zastupnica u Saboru unutar Kluba zastupnika Mosta koji je, sa suprugom Ninom Raspudićem, napustila uoči europskih izbora 2024. U prošlom sazivu Sabora bila je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i članica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Na nedavno održanim parlamentarnim izborima ponovo je izabrana u Sabor, u kojem sa suprugom djeluje kao nezavisna zastupnica u Klubu nezavisnih i Fokusa. Nakon početka prve sjednice novog saziva Sabora, razgovarala je za tjednik Nacional.

NACIONAL: Vi i vaš suprug Nino Raspudić najavili ste vašu kandidaturu za predsjednicu Republike. Na čiju podršku računate?

Nismo još najavili kandidaturu, ali rekli smo da je to jedno od rješenja o kojima razmišljamo. Naime, postoji jedan krug ljudi s kojima trenutno surađujemo i dugoročno planiramo političku aktivaciju. S njima razgovaramo i o skorim predsjedničkim izborima i mnogi od njih smatraju da bih ja trebala istupiti, ali to je još u fazi dogovora. No primijetila sam da je na političkoj sceni uobičajena praksa da uglavnom imamo muškarce na vodećim funkcijama, koji smatraju da su stvoreni za sve i da samim time ne moraju ni na koji način opravdavati svoju kandidaturu. Ja sam drugačiji tip osobe i doista promišljam svaku odluku, osobito na političkom planu, jer politiku smatram vrlo odgovornim poslom, uključujući i poziciju saborskog zastupnika. Zato sam i bila toliko aktivna i predana tom poslu u proteklom mandatu, a tako namjeravam nastaviti i dalje. I kandidaturu za predsjednicu Republike shvaćam izuzetno ozbiljno jer ta funkcija nosi veliku odgovornost u smislu usmjeravanja događaja u Republici Hrvatskoj.

NACIONAL: Bilo je primjedbi da biste svakako mogli intelektualno i verbalno parirati aktualnom predsjedniku Republike, ali da je on vidljiviji i poznatiji od vas. Ne bojite li se agresivne retorike Zorana Milanovića?

On je neosporno poznatiji od mene, ali ne bojim se ulaska u debatu ili političku arenu s njim kao verbalnim suparnikom. Taj mi dio uopće nije sporan jer kada se čovjek jednom odluči pristupiti politici, onda mora potpisati da će se izložiti i da neće oklijevati bilo kome se suprotstaviti. Vidimo da HDZ ima taj problem i da još uvijek ne zna koga bi žrtvovao u toj utrci. Pitanje je i želi li uopće osvojiti to predsjedničko mjesto. Ja, s druge strane, puno više razmišljam o tome što bi predsjednica Republike trebala raditi i bih li ja bila dostojna te funkcije, odnosno na koji način bih mogla doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu. Želja mi je otvoriti prostor izvan postojećeg duopola HDZ-a i SDP-a jer u ovoj situaciji, nakon parlamentarnih izbora, doista mislim da bi bilo dobro da funkciju predsjednika preuzme netko tko ne pripada niti HDZ-u, koji bi time pokorio sve institucije u Republici Hrvatskoj, ali niti da to bude osoba koja je za vrijeme parlamentarnih izbora stala uz partikularnu političku opciju, iako je njegova pozicija prema Ustavu i s obzirom na njegove ovlasti, nestranačka.

‘Predsjednik ne bi trebao biti netko tko je za vrijeme parlamentarnih izbora stao uz jednu političku opciju iako mu je pozicija, prema Ustavu i s obzirom na ovlasti, nestranačka’

NACIONAL: Pritom naravno mislite na Zorana Milanovića, čiju kandidaturu na parlamentarnim izborima su ustavni stručnjaci procijenili neustavnom. Slažete li se s time i kako komentirate njegov izostanak s europskih izbora i bilo koji komentar na tu temu?

Njegov izostanak s europskih izbora i navodno glasanje u Brazilu ne bih komentirala, to je njegov izbor na koji ima pravo kao svaki drugi građanin. No što se tiče njegovih postupaka na parlamentarnim izborima, ja nikada nisam bila u situaciji ulaziti u neku bitku u kojoj mogu isključivo dobiti, a ne izgubiti. On je odabrao takav put, a ako se opet kandidira za funkciju predsjednika Republike, što još uvijek nije jasno artikulirao, onda će biti na građanima da odrede zaslužuje li on kaznu za takvo svoje postupanje. Za razliku od velikog dijela kandidata ljevice, koji su izbjegavali komentirati tu temu za vrijeme parlamentarnih izbora, ja sam jasno i glasno odmah izašla sa svojom kritikom takvog postupanja. I to zato što predsjednik Republike prije svega zbog svoje pozicije i medijske vidljivosti, ne smije sudjelovati na parlamentarnim izborima. Tu nije samo pitanje je li to legalno ili nije, na što su upozoravali ustavni stručnjaci, već je to i pitanje morala. Naime, ne može norma, odnosno zakon i pravo obuhvatiti sve. Postoji ipak kategorija moralnosti koja je preduvjet svakog ljudskog djelovanja, osobito političkog. U tom smislu, kada otvoreno stanete uz jednu političku opciju, više niste u okviru svoje funkcije na koju ste izabrani i ja sam zato od početka smatrala da je to pogrešno. To je uvelike utjecalo i na smjer, ali i na ishod parlamentarnih izbora.

NACIONAL: Ako se odlučite na kandidaturu za predsjednicu Republike, otkud vam novac? Naime, kao nezavisna kandidatkinja ostali ste bez državnih sredstava koje iz proračuna dobivaju političke stranke prema broju osvojenih mandata. Vaše su ostale Mostu.

Zbog broja osvojenih mandata HDZ dobiva puno “para”, ali kada govorimo o predsjedničkim izborima, nema “muzike”, odnosno kandidata. Mi imamo “muziku”, ali nemamo taj novac, da to metaforički objasnim. Mi smo se doista odrekli svih financijskih sredstava slijedom izlaska iz Mosta. Bili smo svjesni toga i u tom trenutku, a ja sigurno nikada ne bih zbog novca za djelovanje ostala uz neku političku opciju, kalkulirajući da bi mi to bilo isplativije. Ne opterećujem se time. Dakle, bez obzira na činjenicu da trenutačno nemamo novca, to me neće pokolebati jer smatram da živimo u vremenu u kojem puno ovisi o samoj osobi kao i sadržaju koji nudi. Naravno da je teže bez financijske potpore, nećemo se lagati, ali nije nemoguće.

NACIONAL: Da ste ostali u Mostu, bi li vas oni kandidirali za predsjednicu?

Ne mogu to komentirati, jer tada još nismo o tome niti razgovarali, niti donijeli odluku o predsjedničkim kandidatima. Na dnevnom redu bili su parlamentarni i europski izbori i bilo bi neozbiljno da prejudiciram što bi bilo kad bi bilo.

NACIONAL: Most nije dobio niti jednog zastupnika u Europskom parlamentu. Kako to komentirate i ima li to veze s izlaskom vas i vašeg supruga iz stranke?

Kao netko tko je izašao, doista sada ne mogu govoriti da se to dogodilo zbog nas, jer bi to bio jedan oblik dociranja. Članovi Mosta će morati analizirati jesu li u nečemu pogriješili i zašto su ostali bez mandata u Europskom parlamentu. Od početka sam govorila kako želim da taj naš razlaz bude civiliziran, prije svega zbog onoga što smo zajednički prošli. Nemam potrebu odmagati im dalje u ovako teškoj situaciji. Oni će sami sjesti i dogovoriti se kako će odrediti svoj daljnji politički put.

NACIONAL: Činjenica jest da ste se pristojno razišli, no možete li sada reći razloge zašto, zbog Marina Miletića, neslaganja oko pitanja prava žena na pobačaj ili nečeg trećeg?

Ono što sam rekla tada, mogu i sada. Nije bila u pitanju razlika u stavovima, s obzirom na to da su moji stavovi od početka bili poznati. Naravno da kao svi ljudi želim da imamo što manje pobačaja, odnosno po mogućnosti da ih uopće nema. Smatram da trebamo uložiti puno veću energiju u to da omogućimo svakoj ženi da može roditi. Ali isto tako smatram da zabrana pobačaja nije rješenje. Taj moj stav bio je poznat kroz moje političko djelovanje, a bio je dobro poznat i kolegama iz Mosta. Meni nije bio problem ako netko ima drugačiji stav kada je u pitanju zakonska regulacija pobačaja. Jer po pitanju etičkog odnosa prema pobačaju ili općenito stava prema vrijednosti života, mislim da smo imali puno više dodirnih točaka. Recimo, i meni je bilo neprihvatljivo da pobačaj uđe u Ustav, kao ustavno pravo. No ono što je meni bilo sporno jest to da se, nakon što sam u jednoj debati jasno odgovorila na pitanje je li pobačaj odluka žene, moj kolega ogradio od mene, naglašavajući da ja ne pripadam timu Mosta na jednakopravni način kao svi ostali. S obzirom na politički put koji smo prošli zajedno i s obzirom na činjenicu da sam sa stručnjacima uredila cjelokupni program Mosta za parlamentarne izbore, takav oblik izdvajanja i odricanja od kolegice u finišu kampanje, i to zbog razlike u mišljenju koja je bila poznata od ranije, za mene je bio potpuno neprihvatljiv. Time se narušio temeljni princip međusobnog uvažavanja, na kojem svaka zajednica funkcionira. Kada su izbori završili, pokušali smo u zajedničkom razgovoru riješiti sve što se dogodilo u posljednjem tjednu kampanje, ali nismo uspjeli nadići naše nesuglasice. Nismo uspjeli postići dogovor i došlo je do razilaženja. Naravno da je tu bilo još nekih stvari koje se tiču vizije politike i budućnosti Mosta. Dajući prednost jednom pristojnom razlazu, smatram da je dovoljno rečeno, iako će neka pitanja ostati visjeti u zraku. Radije dajem mogućnost različitim interpretacijama, nego da se svi idemo valjati u blatu zajedno, što inače odbija birače od politike.

‘Upoznala sam u Mostu puno kvalitetnih ljudi. No oni su javno rekli da su se sada jasnije politički profilirali’, kaže Marija Selak Raspudić | Foto: Saša Zinaja/NFoto

NACIONAL: Je li vam sada žao da niste bili nositeljica liste za Europski parlament? Vjerojatno bi u tom slučaju Most imao svog eurozastupnika.

Zbog svega navedenog, ja sam shvatila da ne mogu nositi listu koja bi bila nekonzistentna jer se na njoj nalazio kolega koji me se odrekao. A je li mi sada žao da ipak nisam bila nositeljica liste? Ja na to gledam kao na jednu neminovnost, kao nešto što je, ako želimo biti principijelni, moralo uslijediti nakon takvog niza događaja. Kako je prethodno bilo planirano da idem u Bruxelles, ako osvojim mandat, što se nakon parlamentarnih izbora činilo izvjesnim, i ja sam se u jednom trenutku pitala mogu li se ja nečeg odreći ako u nešto vjerujem. Morala sam sa sobom prelomiti jesu li su mi neke stvari bitnije od dobrih političkih i vrlo lukrativnih pozicija. Naravno, nije to lako i nije mi bilo svejedno. Ali sam osjetila mir kada sam donijela takvu odluku. Ne znam što bi bilo da sam odlučila drugačije. Možda bi mandat bio tu, ali ja ne bih bila ista. Mislim da bih se ja iznutra prilično promijenila, a dugoročno bi se to itekako osjetilo. Smatram da su ljudi i intuitivna bića i da osjećaju kada netko ne govori istinu i kada nismo ispravni.

NACIONAL: Jesu li nakon vašeg odlaska u Mostu ideološki skrenuli jako u desno, kako bi parirali DP-u, i je li to smjer kojim bi ta stranka trebala ići?

Iz moje pozicije to je jako teško reći, jer sam tu dosta subjektivna. Upoznala sam u Mostu puno kvalitetnih ljudi. No oni su javno rekli da su se sada jasnije politički profilirali. U trenutku kada sam ja trebala nositi listu za Europski parlament, naglasci su bili na potpuno drugim stvarima. Ja sam se, na primjer, aktivno bavila umjetnom inteligencijom i njenom primjenom u svakodnevnom životu. Duboko sam vjerovala da mi imamo puno toga konkretnog ponuditi na razini europskih politika, a na tom su tragu bile i neke inicijative na kojima sam radila s profesoricom Roksandić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radilo se o temama vezanim uz ekocid i zaštitu okoliša, odnosno proglašavanje ekocida najtežim kaznenim djelom protiv okoliša. Ja doista smatram da je prostor ono najvrjednije što Hrvatska ima i da osobe koje počine ekocid, primjerice kad je nedavno gorjelo skladište plastike u Osijeku ili da se izlije nafta u Jadranu, moraju kazneno odgovarati. Taj zakonski prijedlog u Saboru naravno nije prihvaćen jer je dolazio iz opozicije, no najavljeno je da će biti ugrađen u direktive EU-a i Hrvatska će ga na koncu morati implementirati. Dakle, smjer kojim je trebao ići Most na EU izborima trebao je biti takav, no oni su odabrali drugi, za koji smatraju da je ispravan i vidjet ćemo kako će se to na njih politički odraziti.

NACIONAL: Zašto je izlaznost na europske izbore u Hrvatskoj bila najniža u EU-u? Tko je kriv, Plenković koji je raspisao nacionalne izbore mjesec dana prije parlamentarnih, nezainteresiranost hrvatskih građana za EU ili otpor prema eurozastupnicima koji će zarađivati 6 ili 8 tisuća eura mjesečno?

Sve to pomalo. Prije svega zamor nakon parlamentarnih izbora, ali i svime onime što se događalo kada se dogovarala nova vladajuća koalicija, vjerojatno dijelom i razočaranost. S druge strane, postoji i jedan opći osjećaj da politika nije odgovorna prema građanima koji su zato i pokazali određeni revolt i nisu nikome željeli omogućiti da zarađuje tako visoku plaću, jer misle da je nije zaslužio. Svojim neizlaskom građani su nam nešto bitno poručili i zato smatram da bismo se mi kao političari morali zamisliti nad time. No samu činjenicu da nismo dali dovoljan legitimitet hrvatskim eurozastupnicima ja ne bih toliko mistificirala, jer smo mi na parlamentarnim izborima već odredili tko će nas zastupati u europskim institucijama i tko će kreirati politike, a to je HDZ. Naime, njihovi predstavnici, od premijera do ministara, bit će zastupljeni u ključnim institucijama, od Europske komisije do Europskog vijeća i Vijeća Europske unije. Europski parlament tek je jedna od institucija koja, s manje moći, s Vijećem Europske unije kreira europski zakonodavni okvir.

‘Članovi Mosta morat će analizirati jesu li u nečemu pogriješili i zašto su ostali bez mandata u Europskom parlamentu. Želim da taj naš razlaz bude civiliziran, prije svega zbog onoga što smo zajednički prošli’

NACIONAL: Kako komentirate rezultate na europskim izborima, je li vas začudilo to što je nakon svih korupcijskih afera i braka iz interesa, HDZ nagrađen sa 6, a DP s jednim zastupnikom?

Vjerojatno oporba nije dovoljno ukazala na to da u onome što nude postoji nešto pozitivno i konstruktivno. Kada bih to do kraja banalizirala, čini mi se da se za obične građane, koji ne prate previše politiku, sve svelo na borbu između dobra i zla, a oporba ih nije uvjerila da je na strani dobra. Dakle, previše kritiziranja u kojem građani nisu prepoznali rješenja. To je, dakako, odgovornost oporbe i u tom smislu moramo biti puno samokritičniji. Drugi razlog su neki praktični mehanizmi pomoću koji HDZ postiže bolje rezultate – od krojenja izbornih jedinica, preko monopola nad glasanjem dijaspore pa do očekivanog postupanja pripadnika nacionalnih manjina. Sve to omogućilo je HDZ-u kreiranje koalicije koja danas vlada Republikom Hrvatskom.

NACIONAL: Kad ste već spomenuli nacionalne manjine, kako komentirate stav DP-a prema Miloradu Pupovcu i odbijanje podrške za predsjednika Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine?

Čini se da će na kraju, prema najnovijim najavama, Penava podviti rep i ne znam kako će to opravdati svom biračkom tijelu. Naime, ako to prođe, onda je riječ o jasnoj koaliciji DP-a i SDSS-a. Jer to mjesto koje nema samo političku težinu, već i određena materijalna prava, ni po kojoj osnovi ne može pripasti Pupovcu, odnosno klubu s 3 zastupnika, koliko ih SDSS ima, ako ne dolaze iz vladajuće većine. To narušava temeljni princip prema kojem su se mjesta u odborima uopće dijelila. Mi smo u jednoj situaciji krize jer ako će HDZ poduprijeti takav prijedlog, a Domovinski pokret neće, onda znači da HDZ računa na glasove oporbe. Čini mi se da je Možemo! već najavio svoju podršku, a ne znam je li i SDP na istom tragu. Što se tiče Pupovca kao i političkog djelovanja SDSS-a i njihove političke trgovine – imam li ja problem? Naravno da imam. Upravo sam zato kontinuirano kritizirala Pupovca, pa i zbog posljednje političke trgovine i načina na koji su manjinci odlučili ući u vladajuću koaliciju. Ja smatram da je dobar običaj bio da manjinci ne odlučuju o vladajućoj većini, već da pristaju uz nju. Pa kad se taj dobar običaj prekršio, može se prekršiti i dobar običaj da oni biraju predsjednika Odbora za ljudska prava. To su dvostruki kriteriji. Vrijeme je da cjelovitom reformom Sabora konačno uredimo i to pitanje, a ovo je sjajna prilika za oporbu da testira vladajuću većinu, ako će biti dosljedna.

NACIONAL: Osnovali ste Klub nezavisnih i Fokusa s Ninom Raspudićem i Dariom Zurovcem. Kako biste definirali svoju političku poziciju – kao centar, liberalni centar, liberalno-konzervativni centar? I kako ćete funkcionirati?

Ovo posljednje zvuči paradoksalno, ali uopće nije. Osobito ako se uzme u obzir to da je pojam konzervativizma u britanskoj tradiciji sasvim drugačiji od onog kako ga se percipira u Hrvatskoj. Ja sam sebe samodefinirala kao centar, neki će reći desni centar, što mi je također prihvatljivo. Nino je nešto konzervativniji, a Zurovac je liberal, dakle zajedno smo najbliži političkom centru. No nama je temeljni naglasak na konkretnoj politici. Kao što sam ja, na primjer, u prošlom mandatu izašla s prijedlogom cjelovite reforme Sabora ili uredila i program Mosta. Ono što mene sada zanima jest implementirati te politike. Ljudima s kojima trenutno razgovaramo, fokus je na stručnosti i produktivnosti i provođenju naših ideja u djelo. Radimo na tome da formiramo jednu ozbiljnu, ali umjerenu političku opciju koja nudi rješenja. To je ono što Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje.

NACIONAL: Dakle, planirate formirati novu stranku.

Da, i u tom smislu sudjelovanje na predsjedničkim izborima ne smatramo jednokratnim pothvatom. Mi na to gledamo kao na početak jednog šireg okupljanja i prvog pokazivanja kako naša politička platforma izgleda i tko su sve ljudi koji u tu priču ulaze. Očekujemo da ćemo tako privući i ostale ljude koji su do sada pasivno promatrali što se događa na političkoj sceni jer im aktualna ponuda nije bila prihvatljiva.

‘Konačno bi trebalo ukinuti postojeći duopol HDZ-a i SDP-a, pa i kada se radi o funkciji Predsjednika Republike. Bez toga neće biti ni mogućnosti za stvarne promjene u Republici Hrvatskoj’

NACIONAL: Kako komentirate Bartuličin Ferrari na dočeku rezultata izbora koji je vozila osoba ranije više puta osuđivana, višestruko kažnjavani kriminalac, koji je zasjenio sve što se događalo na europskim izborima, pa čak i aferu s imovinskom karticom, kućom na Prviću i pričom da ga uzdržava mama?

Na početku te afere činilo mi se da kod njega nije postojala dovoljna svijest o važnosti ispunjavanja imovinske kartice, a to nije slučaj samo s njim. Čak sam i ja razmišljala jesam li dovoljno precizno ispunila tu karticu, iako imamo samo jedan stan i jedan auto. Naime, treba imati na umu odgovornost prema hrvatskim građanima, s obzirom na imovinu koju stječemo za vrijeme obnašanja političke funkcije. Kako je ta afera rasla, vidjeli smo Bartuličino nesnalaženje i mislim da se on kao čovjek u toj situaciji pogubio, jer je imao samopercepciju odmjerene, obrazovane i politički odgovorne osobe, a ispalo je da je nešto sasvim suprotno tome.

NACIONAL: Je li vama bili uvjerljivo objašnjenje s mamom?

Ne znam što je doista istina. Možda ima dobrostojeće roditelje, ali to ne opravdava greške u prijavljivanju imovinske kartice i daljnjem postupanju. Naravno da građani ne vjeruju da mama financira jednog političara. Na primjer, moji roditelji su u mirovini, a ja sam radno sposobna i čini mi se logičnim da ja pomažem njima, a ne oni meni. Što se tiče Ferrarija, odmah sam to javno komentirala i izjavila da za to opravdanja nema. Svi moramo snositi odgovornost za svoje postupke, bez obzira na to je li to bila naša ideja, ili nekih drugih ljudi.

NACIONAL: Što je Bartulica radio u društvu takvih ljudi s kriminalnom prošlošću?

Ne možete sa svakim tikve saditi. Kada jednom pristanete na neku vrstu odnosa s takvim ljudima, vidimo kakve su posljedice. Zato mislim da je, što se tiče tog Ferrarija, on trebao preuzeti potpunu odgovornost i vjerujem da su se građani osjećali kao da im je pokazao srednji prst. U krajnjoj liniji, bilo kakav oblik trijumfalizma nakon dobrog izbornog rezultata nije dobra politička poruka. Ali ono što je mene još više zaintrigiralo u toj priči jest činjenica da je on dobio respektabilan broj od 35 tisuća preferencijalnih glasova. I to me natjeralo na razmišljanje o tome kako smo i mi kao političari reagirali, imamo li jednake kriterije prema svima, jesmo li objektivni i nismo li pretjeranim granatiranjem, ili dvostrukim standardima koje primjenjujemo na one s kojima se politički slažemo ili ne slažemo, izazvali revolt kod građana.

NACIONAL: Za deset ustavnih sudaca istekao je mandat, a vladajući tvrde da će izabrati nove do rujna. Potrebna je dvotrećinska većina za izbor novih. Što očekujete od tog izbora?

Bojim se da će Ustavni sud opet postati parkiralište za islužene političare, oko kojih će se dogovoriti HDZ i SDP. A to će biti posebno zanimljivo s obzirom na to kako je predsjednik Milanović kritizirao Ustavni sud, kojem je gotovo htio staviti ključ u bravu. Kako će se taj SDP kojeg, po mnogima, on još uvijek kontrolira, postaviti? I zato bi konačno trebalo ukinuti taj duopol HDZ-a i SDP-a, pa i kada se radi o funkciji predsjednika Republike. Bez toga neće biti ni mogućnosti za stvarne promjene u Republici Hrvatskoj.