Sekularni aktivizam u Hrvatskoj nije jak u članstvu, ali su njihove aktivnosti sve češće: najnovija je 22. listopada, kad će javno zatražiti raskid ugovora s Vatikanom. Nacional je istražio tko su aktivisti i za kakve se vrijednosti zalažu te što im zamjeraju aktivisti konzervativnijih svjetonazora
Ova molitvena akcija pokazuje što možemo očekivati kad država ustukne pred religijskim dogmama. To zapravo nije ni molitva ni molitva za život. Radi se o licemjeru, kršenju brojnih zakona- od onih o javnom okupljanju do onih o zaštiti osobnih podataka- bezočnom laganju, zlouporabi prava na priziv savjesti, ali i sve većem nasilju nad ženama.”, stav je to Alana Sorića koji se sekularnim aktivizmom bavi otprilike pet godina. On je jedan od Nacionalovih sugovornika čiji je “zadatak” upravo reagiranje na slučajeve kao što je prošlotjedna mobilizacija nekih članova inicijative “40 dana za život” zbog potencijalnog abortusa u Vukovarskoj bolnici. Sekularni aktivisti, koji su preko različitih udruga i inicijativa umreženi u Pokret za sekularnu Hrvatsku, okupit će se 22. listopada na Strossmayerovu trgu u Zagrebu, i to na prosvjednom skupu “Raskid! 4”, tematski vezanom uz ideju raskida ugovora koje je Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom u razdoblju od 1996. do 1998. godine. Četiri su takva ugovora: Ugovor između Svete Stolice i RH o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH, Ugovor između Svete stolice i RH o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor između Svete Stolice i RH o pravnim pitanjima te Ugovor između Svete Stolice i RH o gospodarstvenim pitanjima. Zasebna stavka je ugovor između Vlade RH i HBK o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama.
Pokret za sekularnu Hrvatsku platforma je preko koje surađuju udruge, a ne službeno tijelo u kojem postoje članstvo i hijerarhija. Okuplja sve koji žele pridonijeti misiji pokreta, bili ateisti ili vjernici.
Komentari